Na izmaku još jedne kataklizmične godine za BiH, nadu budi spoznaja da je na državnom nivou konačno usvojen prijedlog ključnih ekonomskih mjera za cijelu državu, a među njima je jedna od najvažnijih – izmjene načina plaćanja PDV-a. Šta se time zaista mijenja i kakve efekte treba polučiti novi (budući) Zakon o PDV-u?
Ono šo je davno trebalo da se dogodi u Bosni i Hercegovini ili bar da dospije na dnevni red, konačno bi trebalo da se pomjeri sa mrtve tačke u 2015. godini. Riječ je o setu neophodnih reformi na kojima insistira Evropska unija, a koje su jedini i isključivi pravac koji ovu zemlju može dovesti do ekonomskog oporavka.
Šta će od svega toga biti, pokazaće vrijeme pred nama, no u ovom momentu nadu budi i sama spoznaja da je na državnom nivou konačno usvojen prijedlog ključnih ekonomskih mjera za cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Među njima, usvajanje izmjena i dopuna Zakona o PDV-u (a konkretno se to odnosi na članove 17, 38 i 39 ovog zakona) samo je jedna u nizu od ukupno 133 reformske mjere koje sadrži Ekonomski program Demokratske fronte. A prema prijedlogu ove bh. stranke izmjene PDV-a trebaju ići u sljedećim pravcima:
1. Prvo – pomjeriti rok za plaćanje PDV-a sa 10-og u mjesecu na zadnji dan u mjesecu, za prethodni mjesec;
2. Drugo – uvesti obavezu plaćanje PDV-a za mala preduzeća po naplati potraživanja, a ne kao što je do sada bilo, po izdavanju fakture:
3. I treće – ukinuti pravo na odbitni PDV za svaku fakturu koja nije plaćena.
SLUČAJ ‘TUŠ’ I SISTEMSKA ZLOUPOTREBA PDV-a: Zašto izmjene Zakona o PDV-u nisu predložene mnogo ranije? Ovo pitanje nameće se samo po sebi, s obzirom na činjenicu da je Srbija slične izmjene usvojila još prije nekoliko mjeseci, a da je Hrvatska taj proces privela kraju i s njima starta od januara iduće godine.
Jasno je i da će od predloženih izmjena pa do njihovog usvajanja i zakonske realizacije u BiH proteći još mnogo vremena, pa bitne pomake ne treba ni očekivati prije 2016. godine, a možada i još kasnije. Stoga se i domaći ekonomski stručnjaci slažu u konstataciji da se Zakon o PDV-u davno morao promijeniti.
– Ovo je trebalo i ranije uraditi jer naša privreda već nekoliko godina grca u problemima unutrašnje nelikvidnosti, te se dešavaju zloupotrebe prava na odbitni PDV, a da pri tome nije plaćena faktura. Naša namjera je da sistemski ne dozvolimo da nam se ponovi slučaj afere „Tuš”, u kojoj je je trgovačko preduzeće zloupotrijebilo zakon na način da su izvukli milione KM iz budžeta države na osnovu povrata PDV-a, a našim domaćim privrednicama tj. dobavljačima nisu platili fakture za robu koju su im uredno isporučili. To je sada ogroman problem!, kategorički pojašnjava za DEPO Portal Dženan Đonlagić, bh. ekonomista i profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, ali i jedan od tvoraca Ekonomskog programa DF-a.
On dodaje i da je sazrelo vrijeme da bh. država sa svoje strane učini sve kako bi kreirala bolju poslovnu klimu za preduzeća koja posluju u ovoj zemlji, kao i da se konkretnim ekonomskim mjerama ovdašnjim privrednicima vrati vjera u sistem i pravdu.
KREDITIRANJE DRŽAVE OD STRANE PREDUZEĆA: Njegovo mišljenje dijeli i direktor Ekonomskog instituta u Bijeljini, ekonomski analitičar Aleksa Milojević, koji smatra da je sasvim prirodno da se plaćanje PDV-a vrši tek na naplaćenu realizaciju, a ne kao što je što do sada bio slučaj u BiH.
– Ekonomski ciklus je završen onda kada je roba pretvorena u novac, kada je ostvarena njena naplata. Uvođenjem takvog načina naplate PDV-a bitno bi se izmijenio odnos države prema privredi. Da bi naplatila svoj poreski prihod, država bi veoma brinula o likvidnosti privrede. U sadašnjim uslovima kreditiranja države od strane preduzeća, kao i odsustva rizika za naplatu isporučene robe, nebriga države za stanje u privredi je sasvim za očekivati, ističe Milojević.
Navodi i da je potrebno učiniti sve kako bi se, po uzoru na prve susjede, i kod nas uveo ovakav vid naplate PDV-a.
Bh. privrednici, pogotovo mala i srednja preduzeća, vijest o izmjeni Zakona o PDV-u dočekali su s puno očekivanja… No, kakve će realne posljedice polučiti izmjene Zakona i kako će one uticati na punjenje državnog budžeta?
KAKVE EFEKTE DONOSI NOVI NAČIN PLAĆANJA PDV-a:Milojević smatra da bi naplata PDV-a na naplaćenu realizaciju veoma pomogla našoj privredi, a evo i kako:
– Ukoliko bi se to uvelo, za očekivati je da bi država, u ime naplate svojih poreskih prihoda, svojom novom zakonskom regulativom doprinijela rješenju teškog problema nelikvidnosti u našoj privredi. To bi vodilo poboljšanju zdravlja privrede. Prevazišlo bi se sadašnje stanje u kojem loša preduzeća, zbog svog neplaćanja, uništavaju dobra.
Govoreći o efektima koje bi proizvele izmjene postojećeg krutog Zakona o PDV-u, profesor Đonlagić navodi da od njih najviše očekuje da poboljšaju unutrašnju likvidnosti, te podstaknu razvoju malih i srednjih preduzeća.
– Vjerujemo da su mala i srednja preduzeća nosioci budućeg ekonomskog razvoja naše zemlje. Pozitivna strana je takođe i podsticaj likvidnosti domaće privrede, a istovremeno se u konačnici očekuje i snažnije punjenje budžeta. Ovdje je važno naglasiti ulogu Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koja mora pojačati sve mehanizme kontrole na terenu kako bi se eleminisale sve zloupotrebe sistema indirektnog oporezivanja, pojašnjava naš sagovornik.
Od dodaje i da je važno znati da mala preduzeća učestvuju sa 15% – 20% u ukupnoj strukturi indirektnih poreza u državnom budžetu, tako da predložene izmjene ne bi imale veliki negativni uticaj na punjenje budžeta. Međutim, polučile bi druge pozitivne procese u bh. privredi:
– S druge strane, veliki broj registrovanih malih preduzeća dobilo bi priliku da „prodiše” i popravi svoju unutrašnju nelikvidnost. A samo privatni sektor može biti lokomotiva novog ekonomskog rasta BiH!
STRAH OD NOVIH PORESKIH PREVARA: I na kraju, kao što je to (pre)često bio slučaj u BiH, postoji strah i da bi se nova pravila plaćanja PDV-a, kada zažive, mogla zloupotrebljavati i koristiti za izbjegavanje obaveza prema državi. Kako se to može spriječiti?
– Upravo ovdje je važno naglasiti ulogu države i njenih institucija. Institucije države moraju raditi na borbi protiv korupcije i kriminala. Vladavina prava je ključna, smanjenje nelikvidnosti preduzeća riješiti i kroz jasno definisanje zakonskih rokova za plaćanje faktura, naročito od strane budžetskih institucija i budžetskih korisnika. Moramo neprestano raditi na eliminisanju manipulacija zakonom kada veliki broj preduzeća koristi pravo na odbitni porez, a da ne plaćaju istu tu fakturu. Stoga poreska kontrola treba biti sastavni dio svakodnevnog rada poreskih organa, stav je profesora Dženana Đonlagića.
U državi u kojoj je ‘lov u mutnom’ posve normnalna pojava, a poštovanje zakona pravilo koje važi samo za one koji se ‘ne znaju snaći’, teško je povjerovati da čak i rigorozne poreske kontrole mogu zaustaviti zloupotrebu zakonskih obaveza prema državi… No, živi bili, pa vidjeli. Možda nove ekonomske mjere i na tom polju donesu promjene.
(depo.ba)
