Upravni odbor Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH na sjednici održanoj krajem prošle godine usvojio je program rada Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH s planom privatizacije za 2015. godinu kao i financijski plan za 2015. godinu.
Nakon dobivenih suglasnosti nadležnih ministarstava u Vladi Federacije BiH, u 2015. godini planirana je prodaja državnog kapitala 14 tvrtki: Bosnalijek d.d. Sarajevo, Energopetrol d.d. Sarajevo, Energoinvest d.d. Sarajevo, Aluminij d.d. Mostar, Hidrogradnja d.d. Sarajevo, Remontni zavod d.d Travnik, Šipad export-import d.d. Sarajevo, Željezara Zenica d.o.o. Zenica, KTK d.d. Visoko, Agrokomerc d.d. Velika Kladuša, Konfekcija Borac d.d. Travnik, Fabrika duhana Mostar d.d. Mostar, PS Vitezit d.o.o. Vitez i Holding poduzeće Putevi BiH d.d. Sarajevo.
Ukupan državni kapital u ovom tvrtkama iznosi 772,744.358 KM. Upravni odbor je tom priliko analizirao stanje u gospodarskim društvima u čijem upravljanju, po osnovi državnog kapitala, sudjeluje država i s tim u vezi očekivanja od daljnjeg procesa privatizacije. Konstatirano je da je imovina tvrtki višestruko opterećena hipotekama, a primjenjujući Zakon o izvršnom postupku ona se prodaje znatno ispod realne vrijednosti što onemogućava prodaju po privatizacijskim propisima.
Pored toga, uslijed primjene istog Zakona, izostaje novo zapošljavanje i nove investicije. Također, činjenica je da su i dalje najveći dužnici javna poduzeća i institucije. Prema podacima iz listopada prošle godine, uvjerljivo prvo mjesto na popisu u Federaciji već mjesecima drže Željeznice Federacije BiH koje Poreznoj upravi duguju 124,9 milijuna maraka. Drugi najveći dužnik su Rudnici “Kreka”, koji imaju dug od skoro 103,2 milijuna maraka. Dug Hidrogradnje se smanjio za nekoliko milijuna i sada iznosi 47,9 milijun maraka.
Četvrti najveći dužnik je Rudnik “Breza” s 41,4 milijuna maraka duga, slijedi Agrokomerc iz Velike Kladuše s 38,4 milijuna maraka duga, te Željezara Zenica s dugom od 38,1 milijun maraka duga…Nije teško zaključiti kako je važeći koncept upravljanja državnim kapitalom, u koji je uključeno više ministarstava, rezultirao nedjelotvornošću i neučinkovitošću.
Stoga ne čudi da su članovi Upravnog odbora ukazali na primjere u kojima je zbog neadekvatnog pristupa nadležnih ministarstava izostala privatizacija državnog kapitala. Upravni odbor također smatra kako se mora osigurati određena vrsta financijske konsolidacije gospodarskih društava predviđenih za privatizaciju, odnosno da se njihovim ograničenim restrukturiranjem trebaju stvoriti adekvatni uvjeti za prodaju državnog kapitala.
Upravni odbor pozvao je sve nadležne institucije da se odlučnije krene u proces privatizacije, da se redefiniraju ciljevi u FBiH i utvrdi strategija privatizacije jer je oklijevanje u procesu privatizacije, koje je evidentno od 2006. godine, imalo za posljedicu gubljenje više od 1,3 milijarde državnog kapitala u poduzećima predviđenim za privatizaciju.
(Blic-portal.com)
