U saobraćajnim nesrećama u zemljama Balkana godišnje smrtno strada na stotine osoba dok na hiljade njih zadobije teže i lakše povrede. Stručnjaci upozoravaju kako, u poređenju s Evropom, u zemljama regiona u prosjeku na cestama pogine tri puta više osoba. Prema podacima koje su prikupili novinari Anadolije, na cestama Balkana godišnje u prosjeku pogine oko 1.700 osoba, odnosno 141 osoba svakog mjeseca.Tako su na području Bosne i Hercegovine tokom 2014. godine u saobraćajnim nesrećama život izgubile 292 osobe. Federalna uprava policije (FUP) navodi da su se 2014. godine na cestama na području Federacije BiH desile 27.844 saobraćajne nesreće u kojima je poginulo 161 osoba, dok je broj teže povrijeđenih 1.022, a lakše povrijeđenih 5.856 osoba. Prema zvaničnim podacima Federalne uprave policije, na cestama FBiH od 2005. do 2015. godine je zabilježeno preko 270 hiljada saobraćajnih nesreća u kojima je poginulo 1.940 osoba.
Ostim toga, u manjem bh. entitetu, Republici Srpskoj (RS), prošle godine je poginula 131 osoba. Odjeljenje za odnose s javnošću Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS-a za Anadoliju je potvrdilo da se na području RS-a prošle godine desila 8.581 saobraćajna nesreća u kojima je smrtno stradala 131 osoba. Inače, u RS-u je od 2005. do 2015. godine u oko 97 hiljada saobraćajnih nesreća ukupno poginulo 1.649 osoba.
Ševal Kovačević, sudski vještak za saobraćaj, za Anadoliju ističe da je stanje na cestama u BiH proteklih godina katastrofalno te da je potrebno poduzeti hitne mjere kako bi se smanjio broj stradalih.
“Stanje bezbjednosti saobraćaja u BiH proteklih godina je, može se reći, katastrofalno. Dovoljno je kazati da je broj poginulih godišnje oko 380 osoba. Ako obuhvatimo prethodnih 15 godina, dobit ćete armiju poginulih. U poređenju s Evropom to je tri puta više. Osim poginulih, godišnje u prosjeku imamo oko 10.000 povrijeđenih, što lakše i teže, i dogodi se oko 35-40 hiljada sobraćajnih nezgoda”, rekao je Kovačević, dodajući kako postoji nekoliko glavnih uzroka saobraćajnih nesreća.
“To su neprilagođena brzina, nepropisno preticanje, nesposobnost za vožnju, alkohol, umor, utjecaj droga, oduzimanje prava prvenstva, skretanje s kolovoza. Sve to prouzrokuju četiri faktora, čovjek, vozilo, put i incidentni faktor između ova tri. Kada će se javiti incidentni faktor ovisi i o infrastrukturi. Imam podatak da je i veliki broj neispravnih vozila u saobraćaju i, iznad svega, naša infrastruktura je u katastrofalnoj situaciji. Imam dojam da političari uopšte ne razumiju razmjere stradanja stanovnika u saobraćaju”, istakao je ovaj stručnjak.
Rješenje u izgradnji kvalitetnih puteva i sankcionisanju
Prema njegovom mišljenju, potrebno je graditi kvalitetnije puteve, ali i povećati kazne u saobraćaju kako bi se smanjio broj nesreća na putevima u BiH.
“Potrebno je ulagati u infrastrukturu. Također, vozači su savjesni onoliko koliko se boje. Činjenica je da učesnik u saobraćaju prije svega preza od kazni. Ako je postavljena pravilna preventiva, ako su raskrsnice i saobraćaj pokriveni video nadzorom, stabilnim radarima, kamerama na mnogim mjestima, vozači pribjegavaju defanzivnoj vožnji i vode brigu o ponašanju, onako kako to rade kada pređu granicu van BiH”, kazao je Kovačević.
Napominje kako je Hrvatska posljednjih godina uložila mnogo u izgradnju modernih puteva te su, kako kaže, tako smanjili broj poginulih na godišnjem nivou. Prema posljednjim podacima, na putevima u Hrvatskoj 2014. godine, u 284 prometne nesreće, smrtno je stradalo 308 osoba, što je za 17 posto manje u odnosu na 2013. godinu. Statistički gledano, dnevno je u Hrvatskoj prošle godine u prometu život izgubila 0,84 osoba dnevno, što na mjesečnom nivou čini 25,6 osoba.
“Stanje cestovnog prometa u RH nastavilo je šestogodišnji trend poboljšanja, odnosno smanjenja broja smrtno stradalih te teških i lakih oblika stradavanja u prometnim nesrećama”, izjavio je Miron Huljak iz MUP-ove Službe za sigurnost cestovnog prometa.
Ukupno su se u 2014. godinu u Hrvatskoj dogodile 31.432 saobraćajne nesreće, u kojima je teško ozlijeđeno 2.675 osoba, a 11.457 osoba lakše. Iz MUP-a Hrvatske navode da su najveći uzroci saobraćajnim nesrećama u toj zemlji neprimjerena brzina uvjetima na cesti ili brzina veća od dozvoljene dok je, kako se navodi, značajan udio vozača koji su skrivili nesreće pod utjecajem alkohola. Glavni uzrok stradavanja na autocestama je nekorištenje sigurnosnog pojasa.
U još jednoj zemlji regiona, Albaniji, prošle godine na cestama je poginulo skoro 260 osoba. Prema zvaničnim podacima MUP-a Albanije, 2014. godine se u toj zemlji desilo 1.918 saobraćajnih nesreća, što je u poređenju sa godinom ranije manje za 157.
MUP navodi da je na putevima u Albaniji prošle godine poginulo 258, a 2013. godine 295 osoba. Prema zvaničnim podacima MUP-a, u toj zemlji je na cestama tokom prethodnih 15 godina poginulo ukupno 4.627 osoba. Navodi se da su najčešći uzroci saobraćajnih nesreća povećan protok vozila na glavnim saobraćajnicama, vožnja iznad ograničenja i nepoštivanje pravila na cestama kako vozača tako i pješaka.
U Makedoniji najčešći uzrok prekoračenje dozvoljene brzine
U Makedoniji je u periodu od 2001. do 2008. godine broj saobraćajnih nesreća bio u stalnom porastu, dok se trend negativnog rasta saobraćajnih nesreća počeo smanjivati tokom 2009. i 2010. godine. U toj zemlji je u periodu od 2001. do 2010. u saobraćajnim nesrećama smrtno stradalo 1.307 osoba, dok je povrijeđenih bilo 28.684. U periodu od 2010. do 2013. godine u saobraćajnim nesrećama u Makedoniji poginulo je 502, dok je tjelesne povrede zadobilo 19.487 osoba.
Najčešći uzrok prometnih nesreća u toj zemlji bio je prekoračenje dozvoljene brzine, čak kod 9.973 slučajeva. Nesreća izazvanih zbog nepoštivanja saobraćajnih propisa bilo je u 4.842 slučajeva, dok je do 1.262 saobraćajnih nesreća došlo pod dejstvom alkohola.
Uprave policije Crne Gore navodi da je u saobraćajnim nesrećama u toj zemlji prošle godine poginulo 65 osoba, što je manje za devet u odnosu na 2013. godinu, kada je na cestama stradalo 74 osoba. Na području Crne Gore od 2007. do 2015. godine poginulo je 675 osoba. U istom periodu je povrijeđeno više od 15 hiljada osoba.
Saobraćajni vještak i predsjednik Udruženja auto-škola Crne Gore Svetislav Konstantinović, kazao je u razgovoru za Anadoliju da je više uzroka koji dodove do saobraćajnih nesreća.
“Osnovni razlozi zbog kojih dolazi do saobraćajnih nesreća su nepridržavanje saobraćajnih pravila i propisa. Kada to kažem, mislim na nepoštivanje ograničenja na putevima, zamor vozača i tehnička neispravnost vozila”, ocijenio je Konstantinović.
Na Kosovu se tokom prošle godine dogodilo ukupno 16.295 saobraćajnih nesreća u kojima je poginulo 127 osoba. Prema podacima Kosovske policije, u prošloj godini je povrijeđeno 9.713 osoba.
Daut Hoxha iz Kancelarije za odnose s javnošću Kosovske policije u izjavi za Anadoliju ističe da je od 2010. do 2013. godine zabilježen trend pada saobraćajnih nesreća, kao i broja žrtava. Tako je broj žrtava u 2010. bio 175, u 2011. je poginulo 157 osoba, u 2012. je bilo 116 žrtava, a u 2013. je živote izgubilo 104 lica.
“U analizama, koje je uradila Kosovska policija, ustanovljeno je da su među glavnim uzrocima koji su doveli do nesreća prekoračenje brzine, neodržavanje rastojanja među vozilima, potom tehničko stanje vozila i uslovi na putevima”, kaže Hoxha.
U Srbiji 2014. godine na cestama poginulo 536 osoba
U Srbiji je prošle godine na cestama život izgubilo preko 500 osoba. Tačnije, u toj zemlji se dnevno u prosjeku dogodi oko 90 saobraćajnih nesreća, u kojima je samo 2014. godine smrtno stradalo ukupno 536 lica, što znači da u prosjeku mjesečno 45 ljudi izgubi život na cestama.
Direktor republičke Agencije za bezbednost saobraćaja Milan Božović izjavio je za Anadoliju da se tokom 2014. godine dogodilo negdje oko 35 hiljada saobraćajnih nesreća.
“Međutim, ako uporedimo sa 2013. godinom i pre svega uporedimo one pokazatelje koji su nama najvažniji, možemo zaključiti da je tokom 2014. godine bilo manje poginulih u saobraćajnim nezgodama, nego što je to bio slučaj u 2013. Imali smo značajan pad poginulih, negde oko 114 manje”, napomenuo je Božović.
Objasnio je da su najčešći uzroci saobraćajnih nesreća u toj zemlji neprilagođena brzina, zatim nepropisno preticanje i uključivanje druge radnje u saobraćaju. Ipak, posebno upozorava da nešto više od 80 posto saobraćajnih nesreća nastaje kao posljedice grešaka učesnika u saobraćaju.
“Ono što bi trebalo da doprinese da se dugoročno smanji stradanje mladih u saobraćaju jeste bolja obuka, saobraćajno obrazovanje i vaspitanje od malih nogu, pojačana edukacija i tokom srednje škole, posebno onih kategorija koje stiču pravo na upravljanje vozilima”, istakao je Božović, napominjući kako se pravovremenim djelovanjem može dodatno smanjiti broj stradalih na cestama.
(Anadolija)
