Tešanjski dnevnik 4.-11.5.2015. godine

/

Promocija filma i knjige povodom Dana džamija

Islamska zajednica BiH obilježava 7. maj kao Dan džamija. Tog dana 1993. godine porušena je jedna od najljepših džamija u BiH Ferhadija u Banja Luci. Tim povodom u atriju Medžlisa IZ-a Tešanj organizovana je promocija filma Tešanjske džamije i promocija knjige Džamija na Igmanu .

S lijeva: mr. Sakib Kurtić, mr. Zijad Rujanac, mr. Ejub ef. Dautović, dr. Ferid Dautović i mr. Fuad ef. Omerbašić

U filmu je prikazano 38 tešanjskih džamija sa podacima o njihovim osnovnim karakteristikama. Film je sniman kamerom koja je bila postavljena na dronu tako da se džamije i okruženje može vidjeti iz raznih pozicija i na različitim visinama uz veoma kvalitetnu sliku koja obuhvata i okolinu što daje poseban ugođaj gledaocu.

Autor knjige Džamija na Igmanu je mr. Zijad Rujanac koji je inače bio ratni komadant na Igmanu koji je donio odluku o gradnji džamije i neposredno je vodio poslove. To je uz jednu džamiju u blizinu Vareša (kako je kazao dr. Ferid Dautović) jedina džamija koja je izgrađena u ratu. Potrebu da se izgradi džamija imali su najvećim dijelom borci i stanovnici Trnova i drugih gradova Istočne Bosne koji su se nalazili na Igmanskom platou. Džamiju je otvorio tadašnji reis ef. Mustafa Cerić, a ključeve dao da otključa džamiju upravo mr. Rujancu. Poslije rata je popravljena i na neki način postala je dovište muslimana Bošnjaka. O knjizi su govorili mr. Sakib Kurtić, Muftija zenički mr. Ejub ef. Dautović, glavni imam Medžlisa IZ Sarajevo dr. Ferid Dautović. Moderator promocije je bio Fuad ef. Omerbašić.

Udruženje privrednika Biznis Centar

Prošle sedmice Udruženje privrednika Biznis Centar održalo je svoju redovnu 12. godišnju redovnu skupštinu.

Skupštinom su presjedavali predsjednik Senad Brka i podpredsjednici Šemso Skopljak i Mensur Krdžalić

Tešanjski privrednici bilježe značajne rezultate u okviru BiH privrede, pa i šire bez obzira na sve političke, ekonomske, organizacione i druge teškoće koje prate BiH. Tešanj se spominje kao primjer dobre privredne prakse. Jake članice organizovale su i u jako vlastito udruženje. Prošle godine udruženju se priključilo novih 20, pa sada Društvo ima blizu 130 članica. U razgovoru nakon održane Skupštine nekoliko privrednika sa kojima sam razgovarao je izrazilo veliko zadovoljstvom organizacijom i tokom skupštine, ali i radom Udruženja. Predsjednik Skupštine je Senad Brka. Ove godine Skupština je dala prednost domaćim gostima pa su bili prisutni: načelnik sa saradnicima, predsjenik OV-a, direktori srednjih škola, direktor Opće bolnice. Prisutni su bili predstavnici 60 članica što je čini do sada najposjećenijom Skupštinom. Jedna od članica je NLB banka, a NLB d.d. Tuzla je bila i pokrovitelj Skupštine.

Senad Brka

Rođen je 1966. godine u Vukovu-Tešanj. Osnovnu školu je završio u Jelahu, a Građervinsku tehničku školu u Doboju. RGGF (Rudarsko, goeološko građevisnki) fakultet završava u Tuzli. Tokom rata bio je pripadnik Armije BiH. Vlasnik je direktor firme za grafički inžinjering i projektovanje Abias d.o.o u Tešnju. Djelatnost firme je projektovanje arhitektonskih objekata, prodaja digitalne opreme Xerox, Canon, digitalna štampa i sl. Abias d.o.o zapošljava 10 radnika.

Članovi Upravnog odbora su eminetni privrednici: Šemso Skopljak potpredsjenik, Mensur Krdžalić potpredsjednik, Izudin Ahmetlić, Suljo Hrvić, Edin Jabandžić, Muharem Sejdić, Mahmut Galijašević, Osmo Saračević, Kasim Kotorić, dr. Venan Hadžiselimović, Semir Kantić i Dino Ahmić.

Udruženje je istinski partner lokalnoj zajednici i predsjednik Brka ističe odličnu saradnju sa načelnikom mr. Suadom Huskićem. Puno toga je urađeno ili su radovi u toku kao što su industrijske zone, infrastruktura (električna energija, kanalizacija, voda) učešće u projektima Cober i GOLD (o čemu sam pisao u Tešanjskom dnevniku). Predsjednik je pohvalio i saradnju sa Srednjom mješovitom školom na čelu sa direktorom Muharemom Saračevićem na projektima obezbjeđenja potrebnih kvalifikovanih radnika uz organizovanu prekvalifikaciju odraslih i formiranje odjeljenja novih zanimanja.

Udruženje redovno organizuje i Sajam privrede koji prije svega ima namjeru da pokaže dostignuća i mogućnosti tešanjske privrede i firmi iz okruženja. Tako će i ove godine biti organizovan Sajam privrede, jedanaesti po redu od 21.-23. ovog mjeseca.

Meni je zapalo za oči da su u Udruženju konačno modernizovali svoj logotip koji sada sasvim lijepo izgleda.

Druženje majki i članova porodica šehida i poginulih boraca

Udruženje žena Naša porodica i ove godine je organizovalo druženje majki i članova porodica šehida i poginulih boraca sa prostora Tešnja, Doboja, Doboj Juga, Teslića, Dervente i Kotor Varoši. Bilo je upućeno 338 poziva i odziv je bio dobar jer ih se odazvalo, po mojoj procjeni, više od polovine. Druženju su prisustvovali i načelnik općine mr. Suad Huskić, predsjednik OV-a Senad Subašić i glavni imam Fuad ef. Omerbašić. Predsjednica Udrženja Emina Ajanović je bila prisutna i bila je moderator programa i ako je nedavno imala zdravstvene probleme i nije mogla aktivno učestvovati u organizaciji, ali je naglasila da je potpredsjednica Ismeta Hatibović i sekretar Nafa Galijašević zajedno sa ostalim članicama Udruženja organizirala ovaj susret. I ovaj put su im materijalnu pomoć pružili tešanjski privrednici i općina Tešanj.

Zamolio sam organizatore da okupe sve aktivistkinje kako bih napravio fotografiju. I ako su bile zauzete ipak su našle malo vremena za fotografisanje, ali par njih i nije stiglo.


S lijeva: Nafa Adžamija, Nefa Galijašević, Ramiza Hrnjić, Edina Mujezinović, Hajra Saračević, Fatima Salihbašić, Mirsada Agić, Majda Elezović, Emina Ajanović i Ismeta Hatibović

Pored načelnika prisutnim se obratila i jedna od majki, Delva Mujić, čija mi se rečenica urezala u sjećanje. Poručila je majkama baš na današnji dan (9. maj Dan borbe protiv fašizma) da ne mogu uticati na djecu koju više nemaju, ali mogu uticati na unuke da budu antifašisti.

Naravno ni ova manifestacija nije prošla bez članova Omladinskog ansambla i njegovih solista.

Akif Brka

Svakodnevno se u Gradskoj kafani okupljaja jedno društvo penzionera. Alija Galijašević, Sakib Brkić, Omer Jusufović, Fuad Brka, Ramiz Brkić, Meho Merzić su stalni, a pridruži im se petkom, utorkom, a nekada i drugim danom Nurija Hasanović iz Šija i Kemo Ljevaković iz Tešanjke. Među njima je i Akif Brka poznati tešanjski krojač. Završio je krojački zanat kod Huse Hundura, a poslije radio u firmama koje su šile odjela po mjeri. Radio je i u industriji konfekcije. Tako je radio je “14 aprilu” Zavidovići, Bosna sport Sarajevo (istovremeno honorarno u krojačkoj radnji Osmana Mulabdića u Štrosmajerovoj), Borac Travnik, Alhos Sarajevo, Napredak Tešanj, svoj privatnoj krojačkoj radnji i ponovo u Napredku do odlaska u penziju. Iz Napretka je 1982. godine otišao i završio u Višu školu za modeliranje u Mariboru.

Dok je Akif listao album u kome su fotografije na kojima je on u bosanskoj odjeći saznadoh i za priču kako je nastala ta nošnja.

Jedna holandska humanitarna organizacija je donirala Srednjoj mješovitoj školi iznos od oko 100 000 KM. Predstavnik firme je u Holandiji kod naših bosanaca u Holandiji je vidio bosansku nošnju, svidla mu se pa je zamolio da mu pomognu predstavnici škole da nađe prodavnicu gdje bi je nogao kupiti. Akif je predavao praktičnu nastavu učenicima tekstilnog odjeljenja, pa ga je direktor zamolio da vidi mogućnost da se odijelo sašije. Akif je tražio uzorak, ali ga nije našao. Uzeo je mjere od dvojice gostiju i po sjećanju im sašio odijela. Prije toga sašio je sebi odijelo kao uzorak u kome se i fotografisao.

Akif u bosanskom odijelu

Gledajući ove fotografije pomislih kako bi bilo lijepo kada bi Neđo ili neko od njegovih kolega iz JU Muzej dočekivao goste u ovakvom odijelu. Utisak bi sigurno bio kompletniji, a u Tešnju postoji firma Jašić koja radi narodne nošnje. Nadam se da će Turistička zajednica zajedno sa JU Muzej realizovati ovu ideju još na početku ove sezone.

Proglašeni pobjednici nagradnog natječaja za najbolji literarni rad

Već petu godinu pod pokroviteljstvom porodice prof.dr. Besima Prnjavorca, a u organizaciji JU Muzej objavljen je javni natječaj za najbolje literalno djelo. Ove godine tema je “Afirmacija pozitivnog mišljenja”. Ove godine ukinuto je starosno ograničenje kandidata. Pristiglo 49 radova iz raznih mjesta BiH, Sarajeva, Tuzle, Zenice, Gračanice, Doboj Juga, Kalesije i Tešnja. Komisija u sastavu: Mujo Pobrić predsjednik, Zulejha Terzić, Emina Ajanović, Jozo Katinić i Ilijas Dudić donijela je odluku da za najbolji rad proglasi “Miris zemlje bosanske” autora Fajke Kadrića iz Kalesije. Drugo mjesto osvojila je Hilma Unkić iz Sarajeva (studentkinja Fakulteta političkih nauka odsjek žurnalistike, kćerka Hanife i Emira Debe iz Jelaha), treće mjesto pripalo je Nermini Subašić iz Sarajeva. Obzirom da su se četiri rada izdvajala od ostalih Komisija je odlučila da dodijeli specijalnu nagradu i za četvrto mjesto Feridi Hukić iz Tešnja.

Autore je pokrovitelj novčano nagradio i to: prvo mjesto 1000 KM, drugo mjesto 300 KM, treće mjesto 100 KM i specijalna nagrada za četvrto mjesto 100 KM.

Nagrađeni radovi su odštampani i podijeljeni posjetiocima. I pored toga su svi i pročitani prema želji prof.dr. Prnjavorca. Prof. dr. Prnjavorac nije bio prisutan zbog obaveza, ali su ispred porodice bile njegove sestre Besima Rakić i Safeta Kahvić.

Poseban ugođaj je pružao ambijent dvorišta Eminagića konaka, ali i učenici muzičke škole i članovi Omladinskom ansambla sa Damirom Galijaševićem. Među njima su bili i solisti tešanjski muzički ukrasi i zaštitni znakovi Neira Brka i Nermin Handžić.

Članovi komisije, dobitnici i roditelji Hilme Unkić

S lijeva: Jozo Katinić, Emir Unkić sa suprugom Hanifom roditelji nagrađene Hilme, dr. Besima Rakić, prof. Zulejha Terzić, Fajko Kadrić, Ferida Hukić, Nermina Subašić, prof. Ilijas Dudić i predsjednik komisije Mujo Pobrić.

Piše Husein Galijašević

spot_img

Povezani postovi

Crni vrh Tešanj: Kada uživate u hotelu s 1000 zvjezdica, smeće ponesite sa sobom

Subota i ugodnih 10 stepeni u Tešnju pružili su...

IZBORI ZA ROĐAKA, KOMŠIJU, PRIJATELJA, DRUGA I POZNANIKA

Piše: Haris Sejdić Prije evo punih 12 godina sam napisao...

STROGO POVJERLJIVO!

Piše: Haris Sejdić Napomena: Kolumna je prvobitno bila objavljena na...

Bosanskohercegovačka književnica Hazeta Hamzić Salihović: Genocid nad Bošnjacima mi ne dozvoljava da mi nešto drugo bude prioritet u pisanju

Bosanskohercegovačka književnica Hazeta Hamzić Salihović, koja živi i stvara...