Izložbom slika Hasana Mehinovića otvorenoLjeto u Tešnju
Izložbom slika Hasana Mehinovića u organizaciji Centra za kulturu i obrazovanjeotvoreno je ovogodišnje Ljeto u Tešnju. Ova tradicionalna kulturno- sportska manifestacija ove godine ima 19 sadržaja i trajat će od 24.7-18.9. Ljeto u Tešnju je otvorio predsjedavajući Općinskog vijeća, Senad Subašić.
O Hasanu Mehinoviću i njegovim slikama govorio je akademski grafičar Miralem Brkić.
Izložbu je otvorila predsjednica Upravnog odbora JU Centar za kulturu
i obrazovanje Almina Brkić.
Amir Brka, Senad Subašić, Hasan Mehinović, Almina Brkić i Miralem Brkić
Za izložbu je štampan veoma lijep katalog u kome se nalazi veoma nadahnut tekst Miralema Brkića pod naslovom Slikati kao Hasan.
U organizaciji Cko Hasan Mehinović je izlagao sedam puta u Tešnju, ali i van Tešnja u:Sarajevu dva puta, Tuzli, Lukavcu, Usori i Gračanici.
Iz teksta Miralema Brkića:
Slikati onako kako se sadi biljka. Kako zemljoradnik dođe do ploda. Sjeme već teži zemlji, zemlja ga privlači da bi pokazala svoju snagu, i oboje trebaju ruke da zasade, zalivaju i okopavaju, da njeguju-sve dok određennje ne daruje plod. Savršeno ispunjavanje materije koje nije nastalo zbog toga što te ruke rade da nahrane stomak već zbog što biće koje tim rukama djela osjeća da mu je svrha biti dio prirodnog slijeda stvari…
Slikati kao Hasan znači spojiti prirodnost zelene, žute, naslikati jarko-plavo, ali tako da će se za tren rascvjetati u ljubičasto, boju do boje, potezima koji neočekivano mijenjaju smjer čim se odreknu virtuoznosti, jer tako se poziva na nadmetanje poteza, oblika, i stvaraju kontrasti. A prirodne stvari nemogu biti u kontrastu. One su drugačije, kao oni listovi u jesen, jer su iste na svom kraju.
Tako slikati-znači biti u slici slobodan od svega što te čini nespokojnim, biti pošteđen potrebe da u slici sudiš svijetu i vlastitom životu. Tako slikati-znači biti živ i čist u slikama koje nisu proizvod nego su plod.
Obilazak trase novog puta u novoj industrijskoj zoni Glinište
Na osnovu informacije dobivene iz kabineta načelnika da će obići radove na probijanju trase puta u novoj industrijskoj zoni Glinište, uputio sam se sa strane nekadašnjeg izbjegličkog naselja u Rosuljama. Tamo sam zatekao građevinske mašine i novu široku trasu puta. Ubrzo su došli načelnik općine mr. Suad Huskić sa pomoćnicima Nadirom Medarićem, Azrom Muslija i drugim saradnicima, Dino Ahmić iz Udruženja privrednika, predsjednik Općinskog vijeća Senad Subašić i predstavnici sredstava informisanja.
Načelnik mr. Huskić upoznaje novinare sa realizacijom planova izgradnje industrijske zone Glinište
Bilježio sam podatke, a onda sam dobio saopćenje za javnost pa ga prenosim u cjelini obzirom da ima sve relevantne podatke:
U ovu poslovnu zonu u zadnje četiri godine uloženo je oko 1 milion KM. Radi se prevashodno o sredstvima iz emisije općinskih obveznica, a kasnije su projekat podržali i Vlada Zeničko – Dobojskog kantona, te Fondacija za održivi razvoj FBiH – OdRaz. Na izgradnji poslovne zone “Glinište” trenutno je ugovoreno oko 300.000 KM radova. Općina je prošle godine kupovala zemljište, a ove godine radovi su foksuirani na probijanje i formiranje potpuno nove saobraćajnice u dužini od 750 m, širine 12 m. Samo za kupovinu zamljišta investirano je oko 180.000 KM do sada.
“Otvaramo potpuno nova područja za investiranje, usljed ubrzanog razvoja privrede i povećanog interesa investitora. Radovi su u toku, i trenutno nastojimo iskoristiti građevinsku sezonu. Osim ove zone tokom 2015. godine imamo i radove u poslovnim zonama Bukva i Ciglana. Između ostalog, i ovo su projekti po kojima nas sve više prepoznaju kao partnera za budućnost”, riječi su Suada Huskića, načelnika Općine Tešanj.
Plan je da se u ovoj godini za potrebe poslovne zone “Glinište” otkupi još 10000 m2kako bi se kompletirale glavne saobraćajnice. Interes investitora je već sada veliki
.
Tešanj već ima tri poslovne zone, u koje je zajedno sa “Gliništem” koje je u izgradnji, u posljednje dvije godine Općina uložila oko 1 milion KM, a to su poslovne zone Bukva, Ciglana i Ekonomija, u okviru kojih posluje 57 kompanija i poslovnih subjekata, od kojih su neke domaći i svjetski lideri u svojim branšama:
“POBJEDA” d.d. TEŠANJ, MANN+HUMMEL BA TEŠANJ, “ENKER” d.d. TEŠANJ, “ASCOM” d.o.o. TEŠANJ, “EKO SERVIS” d.o.o. TEŠANJ, “TOPLANA” d.d. TEŠANJ, “NORD ENT” d.o.o. TEŠANJ, “LOCKWOOD” d.o.o. TEŠANJ, “KOALA PAINTINGS” d.o.o. TEŠANJ, “SARAČEVIĆ” d.o.o. TEŠANJ, “MADI” d.o.o. TEŠANJ, “SILK TRADE” d.o.o. TEŠANJ, “PIRO-PROMET” d.o.o. TEŠANJ, “LINPAC PACKEGING” d.o.o. TEŠANJ, “ALGOJA” d.o.o. TEŠANJ, “TEMAL” d.o.o. TEŠANJ, “SOCKMACERS 3” d.o.o. TEŠANJ, “CONITA” d.o.o. TEŠANJ, “TEMAL” d.o.o. TEŠANJ, “SOCKMACERS 3” d.o.o. TEŠANJ, “AB TRANS” d.o.o. TEŠANJ, “ELEKTROPRIZMA” d.o.o. TEŠANJ, “KOTEKS” d.o.o. TEŠANJ, “DANIAL S” d.o.o. TEŠANJ, “GAS PETROL” d.o.o. TEŠANJ, “HIFA PETROL” d.o.o. Sarajevo – Podružnica Tešanj, “TRIEN” d.o.o. TEŠANJ, “BINGO” d.o.o. Podružnica Tešanj, “SSAM PLAST” d.o.o., “BELIF” d.o.o., “KOŽA KOMERC” d.o.o., “METAL PLAST” d.o.o., “SS COMPANY”, “EAST INOX” d.o.o., LIMAR KANTIĆ s.z.r., AUTOSERVIS MUDROV s.z.r., “ESPIT” d.o.o., “KESKIN” d.o.o., “RAMIX” d.o.o., “ZORNIK” d.o.o.o., “ESTHAL” d.o.o., “ABIAS” d.o.o., “LIFE OIL” d.o.o., “OBNOVA” d.o.o., “KALIM” d.o.o., “ART” d.o.o., “GLUCK NORM” d.o.o., SALTAGA, POLOVNA ROBA, “GOLDI” d.o.o., “IBN” d.o.o., “FAREX” d.o.o., “KIMAN” d.o.o., UNIPROMET d.o.o., DUKAT, FAREKS, FAD JELAH, i AS d.o.o.
Izabrano novo Predsjedništvo OOSDP Tešanj
Prošle sedmice sam propustio da evidentiram izbore u OOSDP Tešanj koji su odžani 5.7. ove godine. Na izbornoj konferenciji izabrani su članovi Predsjedništva: Za potpredsjednike su izabrani: Ermina S. Dizdarević, Vedran Kaser i Sejad Rožajac. Izabrano je još osam članova Predsjedništva i to: Salih Brkić, Zaim Hadžan, Sanida Ibrahimkadić, Enes Hodžić, Miralem Starčević, Boban Kršić, Mirza Unkić i Almir Brka. Predsjedništvom će predsjedavati Senad Subašić koji je izabran na neposrednim izborima.
Sejdo Kadušić je izabran za organizacionog sekretara i član je Predsjedništva, dok će i dalje poslove tehničkog sekretara obavljati Emir Unkić Deba.
Članovi izborne konferencije
(Fotografija Emir Unkić Deba)
Članovi udruženja antifašista iz Tuzle, Živinica, Srebrenika i Lukavca posjetili Tešanj
I ako je bio jako vruć dan primjetio sam pred kioskom na Gornjoj čaršiji grupu starijih ljudi, a među njima i Iliju Jurišića (Optužen i u prvom stepenu osuđen na 12 godina u Beogradu zbog komandne odgovornosti napada na Tuzlansku kolonu 15.5.1992. godine). Vidim sa njima i Saliha Brkića koji me upozna sa posjetom predstavnika nekoliko antifašističkih društava tešanjskom DAF-u (Društvo antifašista) Josip Broz Tito.
Tešanj su posjetili: Muhamed Čaušević, prof. Emina Čaušević i Ilija Jurišić iz Tuzle, prof.Edhem Muftić iz Lukavca, prof. Ejub Čokić iz Živinica, prof. Abdurahman Fazlić i Zehrudin Mustafić iz Srebrenika. Gosti su obišli grad, posjetili proizvođača mineralne vode Zemu i položili cvijeće na partizansko groblje, a nakon toga se družili na Kiseljaku.
Stoje s lijeva:Emir Unkić Deba, Ejub Čokić, prof. Abdurahman Fazlić, Sabit Gogić, prof. Zehrudin Mustafić, prof. Edhem Muftić, Ilija Jurišić, Sejdo Kadušić, Edina Mujezinović, Emina Čaušević i prof. Muhamed Čaušević
Čuče: Rifet Katica, Salih Brkić, Miralem Starčević, Diba Mandžukić, Hamzalija Jusufović, Šaban Hasanić i Nadža Brkić
Šekspirov Hamlet na Gradini
U programu Ljeto u Tešnju bilo je planirano izvođenje predstave Romeo i Julija na Gradini 31.7. Međutim, predstava je održana 24. jula. Nisam obraćao pažnju na plakat nego samo na program Ljeta u Tešnju, pa nisam ni prisustvovao ovoj predstavi. Zahvaljujući Miralemu Aliću dobio sam fotografiju i podatke sa plakata.
Maltezeri i škola Mariensschule iz Limburga, Njemačka, u saradnji sa OŠ 1.mart iz Jelaha, OŠ Kulin Ban iz Tešanjke, OŠ 21. Mart Matuzići i OŠ Fra Ivan Frane Jukić iz Usore odigrali su predstavu Romeo i Julija Viliama Šekspira.
To je bio jedan interkulturalni beneficijski teatar projekat sa njemačkim i bosanskim učenicima. Predstavu je režirala Cara Basquitt.
Foto zabilješka iz Ulice braće Pobrić
U Ulici braće Pobrić promijenjene su sve kante za smeće zbog oštećenja i dotrajalosti
Prijatno me iznenadila i nova slika u školskom poligonu. Tragajući za “krivcima” saznadoh od Šefketa Turalića, uz riječi: ko hoće nađe načina, a ko neće nađe razloge, da su to uradili ljubitelji basketa i roditelji djece koja igraju basket. Nisu željeli da upišem imena. Ipak sam preko Šefketa dobio fotografiju Armina Ćostovića na kojoj su i izvođači radova, ali i korisnici. Šefket kaže da im je sljedeća namjera obojiti i zid od ulice i postaviti koš za djecu.
Stare fotografije
Učenice Niže realne gimnazije krajem pedesetih.
Stoje s lijeva: Jovanka iz Dječijeg doma, Tima Kerić Galijašević, Vasva Turalić Člnjak, Jelena Vašvara (predavala njemački jezik), Suzana Popović, Azra Mulabdić, Edina Husarić Galijašević
Čuče:Tima Saračević, Fedžra, Zlata Dizdarević Ajanović, Danica iz Dječijeg doma.
(Tri učenice su umrle
u kratkom vremenu ove godine: Suzana Popović, Tima Kerić Galijašević i Edina Husarić Galijašević)
Sa table na Gornjoj čaršiji
