PROIZVODNJA U NATRON HAYATU POKRENUTA JE NAKON 97 DANA, OD TADA SE MAŠINE U TOJ TVORNICI PAPIRA NE GASE.
Natron Hayat jedan je od najvećih izvoznika u Bosni i Hercegovini. Cijela tvornica poplavljena je u maju, a malo ko je vjerovao da će papir proizveden u Maglaju ponovo krenuti prema kupcima.
Ipak, gotovo kompletna proizvodnja pokrenuta je tri mjeseca poslije poplava. No, nije se tako brzo oporavila cijela poplavljena privreda.
Stanovnici Maglaja još pamte katastrofalne majske poplave. Cijeli grad bio je pod vodom dubine i više od 2,5 metra.
Proizvodnja u Natron Hayatu je zaustavljena 14. maja, a idućeg dana nabujala rijeka Bosna probila je u tvornicu i poplavila svih 500.000 kvadratnih metara.
Požrtvovni radnici ostali zarobljeni
Električni sat u upravnoj zgradi zaustavljen je u 10 sati i 11 minuta. Tada je prekinuto napajanje strujom iz tvorničkog energetskog pogona.
Sedamdeset radnika koji su pokušali spasiti što se spasiti moglo, ostalo je zarobljeno iduća dva dana.
Izvršna direktorica Azema Mulasmajić posebno ističe požrtvovanost 900 radnika, koji su došli čistiti tvornicu nakon povlačenja vode.
“Ovdje nije bilo radnika, nije bilo čovjeka u gradu Maglaju i okolini koji nije imao neku nesreću, u vezi sa poplavom. Svi su došli ovdje jer su znali, ukoliko se riješi sanacija Natron Hayata i Natron krene, ako se ovdje radi, da ima uslova i da se sanira sve ostalo”, kaže Mulasmajić.
Proizvodnja u Natron Hayatu pokrenuta je nakon 97 dana. Od tada se strojevi u ovoj tvornici papira doslovce ne gase, izvještava reporter Al Jazeere Vladimir Bobetić.
Klijenti pokazali razumijevanje
Žele ispuniti obaveze prema svim klijentima koji su pokazali razumijevanje nakon poplava i nisu otkazivali svoje narudžbe. Pomoć je stizala i od njih i od kooperanata.
“Dobavljači su slali radnu snagu, mehanizaciju, a kupci su pomogli što su bili razumni i pomogli da se što prije oporavimo. Dobra strana je da je sve sanirano i remontovano, a izvršena je i modernizacija određenih postrojenja, pogona i mašina”, kaže šef nabavke Mesut Alcin.
Natron Hayat uzima se kao primjer za uspješniju privatizaciju u Bosni i Hercegovini. Turski investitor, osim što je obnovio proizvodnju, proširio je i tržište, ali i uveo u tvornicu visoke ekološke standarde. Tvrde da je voda koju vraćaju u rijeku Bosnu čistija od one koja se za proces proizvodnje iz te rijeke uzima.
Kreće proizvodnja ‘zelene energije’
Zato je paralelno s obnovom proizvodnih postrojenja, tekla i obnova postrojenja za pročišćavanje vode i zraka. Sljedeće je proizvodnja tzv. zelene energije.
“Bićemo stopostotni proizvođač svoje električne energije koja će biti dijelom na bazi prerade kore kao nus proizvoda i piljevine od sečke koja služi za proizvodnju celuloze”, objašnjava tehničko-tehnološki direktor Mirko Stanić.
Natron Hayat zapošljava 840 radnika, a od te tvornice, sa članovima porodica, živi nešto više od 3.500 ljudi.
Stoga je ponovni početak rada važan za cijeli grad.
(maglaj.info)
