Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrdilo je i uputit će u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u BiH, kojim je određen podjednak broj neradnih dana tokom godine za obilježavanje vjerskih praznika za muslimane, pravoslavce, katolike, pripadnike jevrejske i svih ostalih vjera u BiH.
Prihvaćena je sugestija ministra za vanjsku trgovinu i ekonomsku odnosu, tako da će Federacija BiH, Republika Srpska i Brčko Distrikt BiH svoje zakone o praznicima uskladiti s ovim zakonom, a prema svojim potrebama i specifičnostima, mogu utvrditi i druge datume kao neradne dane u entitetu, odnosno Brčko distriktu Bosne i Hercegovine i odrediti prava u vezi s odsustvovanjem s posla u te dane.
Zaposleni u svim institucijama, organima, organizacijama, poduzećima i svim drugim oblicima organiziranja za obavljanje djelatnosti i usluga na teritoriji BiH bi, prema ovom zakonu, trebali imati pet plaćenih neradnih dana u vrijeme vjerskih praznika.
Tako bi za katolike neradni dani bili za Bogojavljenje, za Tijelovo, za Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Veliku Gospu, za Sve svete te za Božić. Za pravoslavce su neradni dani Božić, Sveti arhiđakon Stefan, Duhovi, Veliki petak i Vaskrs.
Za muslimane su predviđena po dva dana za Ramazanski i Kurban-bajram te jedan dan po izboru vjernika u povodu Nove hidžretske godine ili rođenja poslanika Muhameda.
Neradni dani za pripadnike jevrejske vjere su u vrijeme blagdana Sukot, Šavuot, Pesah, Roš Hašanu (Nova godina) i Jom Kipur (Dan pomirenja), a za pripadnike ostalih vjera u Bosni i Hercegovini zakonski je definirano pet dana u godini za potrebe obilježavanja vjerskih praznika, saopćila je služba za informiranje VMBiH.
