Grad je saniran, neki vodozaštitini objekti sagrađeni, ali Dobojlije su i sedamnaest mjeseci nakon poplave, nesigurni. Grad kažu, nema odgovarajući nasip, a do tada ne mogu biti potpuno zadovoljni. Znaju šta je još trebalo učiniti.
“Kad krenemo od mosta željeznog na Bosni za Pridjel taj objekat se mora održavati da bi imao propsunu moć, zatim Dušanićev nasip gdje je ogromna suženost korita Bosne, pa imamo desnu obalu Bosne privatne posjede, pa dalje buvljak, japanski most”, rekao je Branko Joksimović.
Mišljenje građana potvrili su i oni koji su analizirali uzroke poplave. Nelegalna gradnja, ali i nelegalna sječa kažu, doprinijele su nezapamcenoj, majskoj katastrofi.
“Recimo imate navodnjavanje kap po kap, sječu šume da bi se posadile maline, imaju podaci koliko je to urađeno u ovom dijelu od Zenice do Doboja na padinama”, kaže Tarik Kupusović, koautor zbornika “Živjeti s poplavom”.
Uzroci i preporuke objedinjeni su u Zborniku o poplavi. Jedna od preporuka nadležnima je gradnja nasipa. Oni tvrde da je zapelo kod koncesije, koju je Vlada Srpske dala Norvežanima. Zbog toga nema ulaska u korito Bosne.
“Mi očekujemo i gradu Dobju da urade dio obaveza što je direktno u njihovoj nadležnosti. Gradska skupština, uprava spremni su da urade što je u nadležnosti našoj maksimalno da pomognemo čak je ponuđeno da riješimo imovinsko pravne odnose ui smislu da mi finansiramo izuzeto zemljište za rješavanje nasipa”, rekao je Dragan Vasilić, zamjenik gradonačelnika Doboja.
Bez toga nema obraćanja donatorima, kažu gradske vlasti. Građani poručuju da se dotad može raditi makar na obuci za spasavanje ljudi i imovine. Saglasni su da se u tome zakazalo u maju 2014, piše Dobojski.info.
