MMF procjenjuje da će se rast iranskog izvoza nafte nakon ukidanja sankcija dramatično odraziti na cijenu nafte i srušiti je na 5 do 15 dolara po barelu.
To bi moglo dotući ionako potresenu naftnu industriju.
Iran ima četvrte najveće naftne rezerve na svijetu. Očekuje se da će 2016. početi izvoziti dodatnih pola miliona barela dnevno na globalno tržište.
Zapadne naftne kompanije već mjesecima pregovaraju s iranskom vladom o mogućim projektima i prema njihovim informacijama dosad im je predstavljeno 70 planova.
U izvještaju o tržištu nafte koji je objavila početkom decembra, navela je iransku naftu kao jedan od faktora u predviđanjima rasta globalnih zaliha nafte na 300 miliona barela iduće godine.
Iranski izvoz od 2011. kad su im uvedene sankcije pao je za oko milion barela dnevno, a na tankerima drže oko 36 miliona barela. Stručnjaci tvrde da je riječ o vrlo nekvalitetnoj nafti koju neće moći brzo puštati na tržište, možda ni uopšte.
Samo iščekivanje ukidanja sankcija nakon što su vodeće svjetske sile s Iranom potpisale sporazum o ograničavanju nuklearnih aktivnosti, srušile su cijene ovoga ljeta. Rana reakcija znači da su budući gubici koje bi mogla izazvati iranska nafte već uračunati u buduće ugovore, ali analitičari MMF-a očekuju i dodatni pad kad nafta zaista bude na tržištu.
Zaključuju da će reakcija tržišta na iransku naftu uvelike zavisiti od OPEK-a, kartelu 13 vodećih proizvođača nafte, koji još uvijek nije spreman da smanji proizvodnju kako bi se stabilizovala cijena nafte, već brani tržišni udio.