Ustavni sud FBiH osporio je u utorak nekoliko odredbi Zakona o notarima i to nakon apelacije koju je prije pet godina podnijela tadašnja potpredsjednica FBiH Spomenka Mičić. No, još uvijek postoje sasvim različita tumačenja kakve će promjene nastupiti nakon odluke Ustavnog suda FBiH.
Ustavni sud FBiH je objavio samo presudu bez dodatnog obrazloženja u kojem bi, kako zakon predviđa, bili objašnjeni i bitni razlozi za takvu odluku. Upravo u tom obrazloženju trebalo bi biti jasnije pojašnjeno šta su obaveze vlasti FBiH i na koji način ispoštovati odluku suda.
Ustavni sud FBiH osporio je odredbe člana 6, 27 i 73 Zakona o notarima te ih je proglasio neustavnim.
Ključno je osporavanje člana 73
Notarska komora FBiH se još u vrijeme procesa pojavila pred Ustavnim sudom FBiH kao zainteresirana strana. Adem Jakupović, notar iz Bihaća i predsjednik Notarske komore FBiH, kaže da su oni, kao i Parlament FBiH, zatražili od Ustavnog suda FBiH da se apelacija odbaci.
Član 6 govori o polaganju notarskog ispita, član 27 o broju notarskih mjesta koji je određen na osnovu broja stanovnika, dok član 73 propisuje koje poslove mogu vršiti isključivo notari.
U suštini, u javnosti se ključnim smatra osporavanje člana 73 kojim je, kako neki smatraju, notarima dat monopol za određene poslove. Sve do uvođenja notarijata većinu tih poslova obavljali su advokati i pravnici koji se u ovom sporu faktički pojavljuju kao druga zainteresirana strana.
“Suština je da se član 73 više i ne primjenjuje pa je sud osporio član koji i nije na snazi. Zakon o notarima donesen je 2002. godine i tada nismo imali drugih propisa koji su određivali koje poslove obavljaju notari. U stavu pet tog člana jasno se kaže da odredbe ovog člana vrijede posebnom regulativom. U međuvremenu je donesen Zakon o stvarnim pravima, Zakon o nasljeđivanju, Zakon o privrednim društvima, Zakon o lizingu, Zakon o registraciji poslovnih subjekata i u svim tim zakonima je, za pojedine pravne poslove, predviđena potreba rada notara”, kaže za Klix.ba Jakupović.
Notari tvrde da sve ostaje po starom
U javnosti se pojavila informacija da će građani različite ugovore i druge pravne poslove moći ponovo obavljati i kod advokata. Jakupović kaže da se u biti ništa ne mijenja.
“U FBiH je notarska služba počela raditi 2007. Mi imamo latinsku vrstu notarijata koji se primjenjuje u 21 članici EU, kao i u našem okruženju. U svim tim državama notarska služba je javna služba, a notarske isprave su javne isprave. Advokatska služba je nešto sasvim drugo i ja to poštujem”, kaže Jakupović. On dodaje da se notarska služba pokazala vrlo efikasnom i da se država ne bi trebala vraćati korak unatrag.
“Ne vjerujem da će se država opredijeliti za neki drugi tip notarijata. Drugi zakonski propisi su odredili šta je naša uloga i član 73 koji je proglašen neustavnim više nije bitan. Rad notara već je rasteretio sudove, mi sad vodimo ostavinske sporove, što ne može voditi neki advokat. Notari su uveli pravnu sigurnost, sad je nemoguće da nam se ponovi slučaj kao što je bio ‘Nekretnine Pelak’ kada je hiljade građana izvarano”, zaključuje Jakupović.
Advokati strana u sporu
Branko Marić, predsjednik Advokatske komore FBiH, priznaje da je ključni član 73, čijim osporavanjem se stvari suštinski mijenjaju.
“Taj član je propisao da određene poslove mogu raditi samo notari, što će reći da je njima, na neki način, dat monopol. Od uvođenja notara više niko nije mogao sastaviti obični ugovor i bilo je za očekivati da to Ustavni sud FBiH prepozna kao diskriminaciju”, kaže Marić za Klix.ba.
Prema Marićevom mišljenju, uopće nije sporno da se član 73 ne primjenjuje, pri čemu on kaže da je ključno zašto je Ustavni sud FBiH osporio te odredbe.
“Ako u nekom drugom zakonu postoji takva odredba koja je diskriminatorska, jasno je šta sada Ustavni sud FBiH misli o tome. Ako je bilo kojim zakonom napravljena diskriminacija kao što je napravljena članom 73 Zakona o notarima, automatski znači da su i ti drugi zakoni neustavni”, kaže Marić.
On napominje da u nekim drugim zakonima jesu propisane ovlasti notara, ali je netačno da su im date takve ovlasti kakve je propisao Zakon o notarima.
“Ne bih htio da se sad cijela priča svodi na sukob notara i advokata. Notari su za određene stvari korisni i trebaju postojati. Ali postoje pravni sistemi koji uopće ne poznaju notarijat, a u svim zemljama bivše Jugoslavije notari nisu nešto što postoji u pravnoj tradiciji i nama je to nametnuto, pri čemu je jedino kod nas uveden taj rigidni sistem notarijata. Ni u jednoj zemlji regije ne postoji isključivo pravo notara da rade određene poslove”, kaže Marić.
Prema Marićevom mišljenju, advokati zastupaju interes stranaka u postupku, a notari javni interes. Pojašnjavajući, Marić kaže da to znači da ugovor o kupoprodaju sastavljaju pravnici, pri čemu notari vode računa da su navedeni tačni podaci i sl.
Nakon što Ustavni sud dostavi svoju presudu s detaljnim obrazloženjem, na potezu će biti Ministarstvo pravde FBiH koje bi trebalo u skladu s tim obrazloženjem predložiti promjene spornih odredbi. Za građane, sve do tada, stvari ostaju nepromijenjene.
