Piše: Husein Galijašević
Poslovni forum privrednika i predstavnika komunalnih preduzeća općina Tešanj i Šoštanj (r. Slovenija)
U posjetu našem gradu stigla je delegacija općine Šoštanj iz Slovenije. Delegaciju su sačinjavali privrednici i predstavnici komunalnih i drugih preduzeća. Održan je forum predstvanika dvije općine sa ciljem razmjene iskustava i upoznavanje privrednika radi uspostave eventualne saradnje u budućnosti. Prvi dan rada Foruma prezentirane su mogućnosti osnivanja preduzeća u BiH i Sloveniji (za državljane BiH u Sloveniji i obrnuto), zatim predstavljanje firmi i privrednika, i na kraju rad u grupama. Drugi dan, obavljene su posjete tešanjskim firmama Pobjeda i Napredak.
Inače, saradnja dvije općina započeta je posjetom Načelnika općine Šoštanj Darka Meniha u martu prošle godine kada je razgovarano o mogućnostima saradnje dvije općine na projektima iz oblasti obrazovanja, privrede, kulture, a posebno o zajedničkim aplikacijama i realizaciji projekata Evropske unije. Ponovnom posjetom sa saradnicima u junu iste godine, Načelnik općine Šoštanj i Općinski načelnik Suad Huskić dogovorili su potpisivanje Sporazuma o saradnji dvije općine, što je i realizovano 23.07.2015.godine tokom posjete općini Šoštanj.
Drugog dana Foruma gosti su obišli grad, zatekao sam ih na Trgu Ferhad-bega
U sredini načelnik mr. Suad Huskić. Drugi od njega sa njegove desne strane Župan Darko Menih, a prvi sa njegove lijeve strane je Darko Lihteneker vodja MIC Velenje, treći Senad Brka predsjednik Udruženja privrednika, četvrti Viki Drev podžupan, šesti Mihael Cigler predsjednik slovenskog udruženja lobista.
Također, Mješovita srednja škola Tešanj i Školski centar Velenje imaju višegodišnju saradnju na besplatnom školovanju naših najboljih učenika u sticanju novih znanja i vještina na savremenoj opremi i novim tehnologijama kojima u ovom Centru u Velenju raspolažu.
Delegaciju su sačinjavali:
Župan Darko Menih, podžupan Viki Drev.
Obrazovanje: MIC Velenje Vođa Darko Lihteneker, vodje projektov Igor Doler.
Savinjsko-Šaleška gospodarska zbornica
Velenje direktor Franci Kotnik, Fipra Slovenia
Ljubljana (EU vlaganja, odnosi z javnostjo) Mihael Cigler.
Komunalno podletje Velenje, Primož Rošer, Nataša Ribizel Šket, Ervin Miklavžina (energetika, daljinsko ogrevanje), Esotech Velenje (čišćenje otpadnih voda, ekologija) predsjednik uprave Marko Škobrne , direktor za ekonomiju i finansije Robert Hudournik, Krevzel instalacije, storitve, vođa projektov Peter Globačnik
APS Velenje (avtobusni prevozi), direktor Zoran Zager i Zvone Anžej.
Štamparije, grafičke usluge, IT tehnologije Tampotisk Velenje direktor Boris Niegelhell.
Građevinstvo i niskogradnja
Franc Fajdiga
Šoštan
j,
direktor Franc Fajdiga i Levakovič Sabahudin.
Obrada metala DBBS (Velenje (obdelava kovin, kovinarstvo) Boris Pelko i Branko Kranjc.
Avtomatizacija industrijskih procesov Miel Elektronika Velenje direktor Andrej Rotovnik.
Trgovina, Kmetijska zadruga Šaleška direktor Ivo Drev.
Drvoprerada i namještaj Virnek Šoštanj , Rudi Novak.
Muzej Velenje direktorica Mojca Ževart.
(Podaci o intitucijama firmama i imenima su preuzeta iz Općinskog protokola.)
Pitao sam i načelnika mr. Suada Huskića o utiscima nakon posjete:
Općina Tešanj i Šoštanj su uspjele inicirati komunikaciju i prve korake u poslovnoj saradnji i time učinile prvi korak i ispunile svoj prvi plan. Namjeravamo saradnju prenijeti sa Načelničkog i općinskog nivoa, osim na privredu i na kulturu, obrazovanje, nevladin sektor i dr. Imam osjećaj da su gosti bili zadovoljni i da su pozitivno iznenađeni onim što su mogli vidjeti i čuti u Tešnju. Nadam se da ćemo sarađujući sa općinom Šoštanj, učiti i napredovati i biti spremni za priijem Bosne i hercegovine u EU.
Kladionice
Direktor Porezne uprave Federacije BiH iznosi podatak da su kladionice koje posluju na teritoriji Federacije BiH u 2015. godini imale prihod od više od 503 milona KM. Duguju na osnovu poreza blizu 50 miliona KM. Posebna je priča zašto toliko duguju i zašto se taj dug ne može naplatiti. Bilo je prijedloga i od Općinskog načelnika putem prosvjetara da se ograniči broj kladionica i da se zabrani postavljanje pored škola i sl.
Prema nezvaničnim podacima mjesečni prihod kladionica sa tešanjske općine iznosi milion KM, odnosno oko 12 milion godišnje.
Nekih dan sjedeći u društvu jedan poznanik mi ispriča kako je njegov rođak otac troje djece kazao mu da se od kladionice može bolje živjeti nego raditi. Ovisnika o klađenju je sve više.
U kladionicama možete zapaziti cijele porodice kako igraju neku igru (vjerovatno bingo). U vrijeme kada se u društvu sve više traže putevi lagane zarade, umjesto rada, klađenje se pojavilo kao šansa. Međutim, tamo se više gubi nego što dobija pa se u našem okruženju događalo da se djeca zaduže za više od 10000 KM kako bi se kladila, da bi kasnije roditelji morali vraćati dugove.
Kladionice su sigurno i dobar biznis. Vlasnici su jako uticajni kada su uspjeli da se ne dogodi novi zakon i da ne plate porezne obaveze blizu 50 milona KM. Tražeći više informacija na internetu o kladionicama i vlasnicima našao sam na www.faktor.baveoma interesantne podatke o tome odakle su firme i ko su vlasnici kladionica?
Vlasnici kladionica i mjesta iz kojih dolaze (preneseno sa faktor.ba.)
Umro Ivo Čota
Iznenadio sam se kada sam na vidio smrtovnicu Ive Čote, ali se nisam iznenadio kada sam otišao na sahranu i kada nisam mogao parkirati auto od Lovačkog doma do oko 100 metara iza katoličkog groblja. Odavno se nije dogodila sahrana sa tako velikim brojem onih koji su došli da isprate pokojnika.
Ivo nije bio rukovodilac, niti političar, niti poznat sportista niti kulturni radnik. On je bio samo jedan običan čovjek sa velikom ljudskom dušom koji je oko sebe širio prijateljstvo, ljudskost i ljubav.
Kao siromašno dijete došao je u Tešanj da bi se upisao u prvu generaciji Pobjedineindustrijske škole 1961. godine, a nakon završetka zaposlio u Pobjedi gdje je proveo cijeli radni vijek do odlaska u penziju. Oženio se, dobio kćerku i dva sina. Kao izvrstan majstor radio je u alatnici gdje su poslovi raznovrsni i traže najviše majstorluka.
Rijetke su dženaze i sahrane u Tešnju i okolini na kojima se nije mogao vidjeti Ivo. Cijela porodica Ivina, supruga Marija i djeca, je ugledna i uvažavana u našem gradu, a Ivo je bio omiljen i među radnim kolegama i komšijama. To je pokazao i veliki broj onih koji su ga došli ispratiti nakon iznenadne smrti.
U današnje vrijeme ljudskog egoizma, otuđenosti, zlobe, ličnosti kao što je bio pokojni Ivo nam izgledaju još draže i veće.
Ivo sa suprugom Marijom i baba Maricom
Izložba fotografija Esade Okić
U organizaciji Udruženja REZ (Razvoj, Ekologija, Zajednica Rosulje-Tešanj), a uz podršku JU Muzej postavljena je izložba fotografija u Eminagića konaku pod naslovomOtisak
tradicije. Autor izložbe je Esada Okić iz Miljanovaca, trenutno student u Istambulu.
Izložene su 32 fotografije podijeljene u četiri područja:panorama Tešnja, stambena arhitektura, tradicija i običaji i ljudi i tradicionalna odjeća.
Organizaciju izložbe su pomogli načelnik općine mr. Suad Huskić i Udruženje privredinka.
O izložbi su govorili direktor Muzeja Ernad Prnjavorac i kustos Muzeja Mensura Mujkanović. Izložbu je otvorio Predsjedavajući OV-a Senad Subašić. Izložba će biti otvorena do 29.2.2016. godine.
S lijeva Elvedin Himzić, Mensura Mujaković kustos Muzeja Tešanj, autorica izložbe Esada Okić I Senaid Himzić predsjednik Udruženja REZ
Gazi Ferhad-beže iznova u Tešnju, nova knjiga Amira Brke
Na promociji knjige Tačka Amira Brke, Ljiljana Šop je kazala da je ovaj pjesnik uvijek iznova iznenadi. Kada je izašla knjiga Turistički vodić svima pa i običnom čitaocu u njoj je bila neobična poezija, a sada se pojavila i poema Gazi Ferhad-beže iznova u Tešnju, za koju prof. Kazaz kaže da je potpuno drugačija poezija od svega dosadašnjeg što je Brka napisao. I ako svaki put drugačiji, Amir iznova oduševi svojom poezijom.
Pratio sam nastajanje poeme Gazi Ferhad-beže ponovo u Tešnju. Prvo se pojavila pjesma i dotjerivanja, a onda Proslov koji uvodi u poemu i koji u prvom trenutku zbunjuje čitaoca dok ne shvati da se radi samo o književnoj formi, a onda slijedi i Pogovor prof. Envera Kazaza koji kompletira ovu knjigu. Da sve bude složeno potaman autor se potrudio da kreira i naslovicu knjige koja odražava na jedan lijep način i sadržaj između korica.
U pogovoru knjige dr. Enver Kazaz napisao je i slijedeće:
Svome opsežnom poetskom opusu Amir Brka pridodao je još jedno neobično djelo – poemu Gazi Ferhad-beže iznova u Tešnju. Navikao je ovaj pjesnik svoje čitatelje da je igra razlikā u temelju njegove poetike, te da mu je poetički kredo ispitati mogućnosti poetskog jezika u univerzumu njegovih raznovrsnosti. Ali, bez obzira na svu različitost poetskih ostvarenja od prve poetske knjige (Prirodni redoslijed, 1996) do posljednje (Tačka, 2015), Brka je zadržavao nešto prepoznatljivo svoje: specifični poetski ritam nastao vanrednom igrom u sintaktičkoj organizaciji stiha. […] Gazi Ferhad-beže potpuno je drugačija poezija od svega dosadašnjeg u Brkinom istraživanju mogućnosti poetskog jezika, prije svega u versifikatorskom pogledu, a potom i u strukturnom organiziranju. Rijetki su pjesnici koji rukuju tolikim opsegom oblikotvornih sredstava kao što to čini Amir Brka, a pogotovu su rijetki oni koji u igri poetskih razlika gotovo u pravilu
ostvaruju antologijske vrijednosti.
Crkva sv. Petra i Pavla uTešnju proglašena nacinalinim spomenikom
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, na svojoj zadnjoj sjednici početkom februara donijela je odluku da se u oblasti historijskih građevina crkva sv. Petra i Pavla u Tešnju proglasi nacionalnim spomenikom. Nacionalnim spomenicima su ranije proglašeni: Čaršijska Ferhad-begova džamija, Eminagića konak, Stari grad Tešanj-gradska cjelina i Muftin konak
Unutrašnjost crkve sv. Petra i Pavla
Javne tribine
Hatib i jedan od imama džamije kralja Fahda iz Sarajeva gosti na javnim tribinama u tesanjskoj općini (klin se klinom izbija !?)
Marinski pleter 2016
U organizaciji HKD Napredak Tešanj održana je Treća pučka gastro olimpijada“
