Očekivanja su da se u narednih tri do pet godina broj zaposlenih u administraciji smanji za deset odsto, te da se privatizuju sve firme u državnom vlasništvu u koje se kroz subvencije slijeva novac iz budžeta
Kako bi dobili novi aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom, težak 1,05 milijardi KM, vlasti u Bosni i Hercegovini, između ostalog, obavezale su se da će ograničiti potrošnju na plate i smanjiti ukupan broj zaposlenih u javnom sektoru.
Iz nacrta pisma namjere, vidljivo je da su, pored obaveznog zatvaranja Banke Srpske ili njene prodaje, pred vlastima izuzetno teške reforme koje drastično režu javnu potrošnju, smanjenje broja zaposlenih, jačanje supervizije banaka, objedinjavanje poreskih informacija itd. Izvor “Nezavisnih”, blizak delegaciji BiH koja je putovala u Vašington, ispričao je da Vlada FBiH i Vlada RS što hitnije moraju usvojiti plan ograničavanja potrošnje na plate i smanjiti ukupan broj zaposlenih u javnom sektoru.
“Objediniti informacije o poreskim obveznicima iz poreskih uprava, kao i informacije o preduzećima koje su u posjedu APIF-a i Finansijsko-informatičke agencije u jedinstvenu bazu podataka koja bi bila raspoloživa i koja se može pretraživati u svim poreskim upravama”, navodi se, između ostalog, u nacrtu pisma namjere prema MMF-u.
Neke stvari iz ovog dokumenta, kao što su usvajanje budžeta svih nivoa vlasti do 2016. godine, usvajanje Zakona o radu, Zakona o porezu na dobit u FBiH itd. već su ispunjene, međutim daleko kompleksnije reforme tek predstoje.
“Angažovati renomirane revizore da obave detaljnu reviziju kvaliteta aktive banaka koje su u razdoblju 2012 – 2014. godine doživjele veliku kreditnu ekspanziju i imale stopu rasta kredita veću od deset odsto”, navodi se, između ostalog, u nacrtu pisma namjere. Kada je u pitanju ova supervizija banaka, o tome tek treba da otpočnu “teški” razgovori s neizvjesnim rezultatom.
“Supervizija je u nadležnosti entiteta, ali praksa i sva događanja pokazuju da određen oblik i minimalan oblik koordinacije mora biti bolji i snažniji”, rekao je Mijo Mišić, sekretar Udruženja banaka BiH. Sa direktnim učesnicima razgovora u Njujorku juče nismo uspjeli stupiti u kontakt, a, kako saznajemo, novi aranžman s MMF-om biće sklopljen s rokom otplate na 12 godina i kamatnom stopom od 0,2 do 1,6 odsto sa grejs periodom do pet godina.
Inače, ovaj aranžman karakterističan je po tome što se ne radi o “stendbaj” aranžmanu, kao što je bilo do sada, već aranžmanu koji je neuporedivo povoljniji, ali podrazumijeva daleko kompleksnije i teže strukturalne reforme.
Prema nezvaničnim informacijama, očekivanja su da se u narednih tri do pet godina broj zaposlenih u administraciji smanji za deset odsto, te da se privatizuju sve firme u državnom vlasništvu u koje se kroz subvencije slijeva novac iz budžeta.
“Sve će preciznije biti definisano u naredna dva mjeseca, kada treba u potpunosti usaglasiti pismo namjere i usvojiti ga na Fiskalnom savjetu BiH”, ispričao je izvor blizak delegaciji BiH koja je boravila u Vašingtonu.
Što se tiče ovog aranžmana, neuobičajeno je i to da je ovoga puta predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić preuzeo lidersku ulogu u cijelom procesu, iako se o aranžmanu odlučuje kolektivno, a novac ide entitetima, a ne BiH, koju Zvizdić predstavlja i koja bi u ovom slučaju samo trebalo da bude entitetski servis.
