Bolesti srca i krvnih žila najčešći su uzrok smrti u svijetu pa tako i kod nas.
Neki od najvažnijih rizičnih faktora za razvoj bolesti srca su pušenje, povišene masnoće u krvi, hipertenzija, dijabetes te nedovoljna fizička aktivnost, ističe dr. Vedad Mujačić, specijalista interne medicine, subspecijalista kardiolog.
Kada bolest pokuca na vrata, ona traje cijelog života, a ukoliko pacijent ne promijeni dnevne navike, dolazi do pogoršanja stanja. Međutim, ukoliko se bolest tretira na pravi način i zdravstveno stanje redovno kontrolira, može se spriječiti srčani udar te povećati šansa za dug i vitalan život.
Faktori rizika
Određeni faktori povećavaju šanse za ubrzan razvoj arteriosklerotskih bolesti odnosno bolesti srčanih arterija ali i drugih arterijskih krvnih sudova u tijelu, naglašava dr. Mujačić.
“To su prije svega pušenje, visok krvni pritisak, visok holesterol u krvi, šećerna bolest, nasljedni faktor, pretilost i stres. Moram napomenuti da su nasljedni faktor, stres i pušenje daleko najveća prijetnja po naše zdravlje. Isto tako trebamo biti svjesni da se ne može utjecati na nasljedni faktor, ali zato možemo u svakom drugom slučaju učiniti maksimum kako bi umanjili šanse za oboljenje srčanih arterija ili barem usporili tok bolesti.”
Kako znati da nešto nije uredu s našim srcem?
Mnogo je znakova koji su različiti i koji upućuju da sa vašim srcem nešto nije uredu, kaže dr. Mujačić. Prvi znak je tjeskoba, zatim neugoda u prsima, bol, osjećaj pomanjkanja zraka, kašalj, umor, mučnina, gubitak apetita i bol u drugim dijelovima tijela, pojašnjava naš sagovornik…
“U većini slučajeva bol počinje u prsima i širi se na ramena, ruke, laktove, leđa, vrat, čeljust i na trbuh. Međutim moguć je izostanak boli u prsima, a da se ona javi u drugim dijelovima tijela. Brz i nepravilan puls, znojenje. Veoma je važno znati da ako vas je oblio hladan znoj usred neke nezahtjevne radnje kao što je gledanje televizije ili čitanje novina moguće je da je nastupio srčani udar. Pogotovo ako se javi bol koja postaje sve intenzivnija i ne prestaje. Tada je neophodno javiti se kardiologu.”
Srčana slabost uzrokuje i nakupljanje tekućine u tijelu što uzrokuje oticanje gležnjeva stopala, nogu ili trbuha. Neke osobe mogu osjećati jaku i neobjašnjivu slabost nekoliko dana prije samog srčanog udara jednako kao i za vrijeme samog infarkta, naglašava dr. Mujačić.
Ako osjećate veliki napor kod jednostavnih aktivnosti kao što je hodanje, treba kontaktirati liječnika pogotovo kardiologa.
Pomozite srcu vježbanjem i zdravom ishranom
Kako bi sačuvali svoje zdravlje važno je održavati tjelesnu težinu, ali tjelesnu aktivnost.Tjelesna aktivnost omogućava stvaranje novih krvnih žila takozvane kolaterale koje štite vaše tkivo. Ne prepuštajte se sjedilačkom načinu života. Najbolja aktivnost je aerobna aktivnost, to su trčanje, vožnja bicikla, planinarenje, penjanje stepenicama.Sve to može pomoći, savjetuje doktor Mujačić.
“Idite pješice u prodavnicu, šetajte ili vozite bicikl umjesto da koristite automobil ili gradski prijevoz, bavite se plesom, obrađujte vrt. Promijenite dosadašnje loše životne navike, a trenutno se najveći naglasak stavlja na važnost kretanja.”
Jednako kao i za cjelokupno zdravlje tako i za zdravlje kardiovaskularnog sistema važna je zdrava prehrana. Voće, povrće, orašasti plodovi, zdrave masnoće poput maslinovog ulja, riba bogata Omega 3 masnim kiselinama, losos, tuna skuša su neke od namirnica koje je poželjno konzumirati, kaže dr. Mujačić.
“Izbjegavajte konzerviranu hranu, nemojte dodatno soliti hranu, pijte što više vode, zeleni čaj, izbjegavajte energetska i gazirana pića, dozvoljena je jedna do dvije šoljice kafe dnevno, alkohol u potpunosti izbaciti, konzumirajte mahunarke koje mogu smanjiti vrijednost holesterola i stabilizirati vrijednost šećera. Promjena prehrambenih navika često je prva terapija koja se savjetuje osobama s povišenom razinom holesterola u krvi.Dakle prije nego se posegne za lijekovima važno je na ovaj način pomoći svom zdravlju”.
Kada i koliko često ići na pregled?
“Iako automobil bez dvojbe svake godine odvezemo na tehnički pregled, često propuštamo vlastiti sistematski pregled. Stoga je moja preporuka, a siguran sam I mojih kolega da se svake godine obavi sistematski pregled, uključujući i pregled srca.”
