U sklopu projekta Klub menadžera predstavljamo vodeće ljude iz svijeta poduzetništva kao i stručnjake iz raznih oblasti koji našu svakodnevnicu čine boljom i zanimljivijom. U državi i regiji, koja se nalazi na dnu europskih i svjetskih ljestvica, kada su u pitanju ekonomija i uvjeti poslovanja, razmjena pozitivnih priča i iskustava nam je svima izuzetno potrebna. Sigurni smo da ćete se iznenaditi koliko uspješnih ljudi živi oko nas. Neke od tih osoba poznajete, za neke niste nikada čuli. Možda vas nečija priča ili odgovor potakne da pokušate napraviti nešto slično ili više. Klub menadžera danas predstavlja mag. ekomonije Nermu Saračević, direktoricu Podružnice Sarajevo osiguranja d.d. Tešanj.
Moje rođenje se desilo jednog snježnog januara 1967. godine u Doboju, a cijelo djetinjstvo i mlade godine su vezane za moj Tešanj. Odrasla sam u porodici punoj ljubavi, podrške, ali i obaveza da svako svoj porodični zadatak obavlja savjesno i korektno. Još tada su u naš način življena usađeni obaveza stalnog učenja i dobre radne navike, iako vjerujem da je moj horoskopski znak, također, jako uticao na moje osobine. Nakon srednje ekonomske škole, bez problema sam upisala i završila Ekonomski fakultet u Sarajevu. Nadogradnju stečenih znanja sam imala kroz poslove koje sam obavljala, ali i samostalno kroz različite seminare, kurseve i edukativne radionice. Kratka pauza je bila u toku mog majčinstva, ali i to je stjecanje vještina kako brinuti o malim nemoćnim bićima koji su spušteni na staranje kao jedan veliki poklon.
Koja su Vaša dosadašnja radna iskustva?
Rekla bih da sam od početka moje poslovne karijere imala puno sreće da radim u dobrim poduzećima, sa dobrim poslodavcima i radnim kolegama. Svako zaposlenje je imalo svoj značaj i ispunjavalo je moju potrebu za kontinuiranim učenjem i unaprjeđenjem mojih znanja. U općini Tešanj je bio prvi kontakt sa privredom kroz analizu privrednih subjekata. U Pobjedi Tešanj kao devizni referent i rukovodilac prodaje, naučila sam poslovne procese plaćanja i naplate sa inostranstvom, komunikaciju s bankama, ali kao posebno iskustvo ističem spoznaju značaja proizvodnje u stvaranju nove vrijednosti, veličinu tržišta autoindustrije, upoznavanje poslovnih partnera sa različitih kontinenata. To je moju daljnu karijeru trajno obilježilo kroz izučavanje i analizu malih i srednjih poduzeća sa posebnom potrebom da malo dublje potražim problematiku i način rješavanja istih u proizvodnim poduzećima. Radoznalost, ali i kvalitetna financijska ponuda odveli su me u tek osnovano poslijeratno poduzeće koje se bavilo proizvodnjom hrane, veleprodajom i trgovinom na malo. To je velika škola za pitanja kako preživjeti i rasti u uslovima neuređenog tržišta, nepostojanja dugoročnih izvora financiranja za investiciona ulaganja, visokih cijena kapitala, ali i kako evidentirati sve te izazove u poslovnim knjigama. Stečena znanja, vještine i poznanstva su mi jako pomogle pri prelasku na poslove direktora filijale u prvoj banci sa stranim kapitalom. Nakon rasta banke i imenovanja na mjesto direktora poslovnog centra Doboj, moja fasciniranost dinamikom poslovanja, osjetljivosću na promjene iz okruženja, psihologijom poduzetnika u malim i srednjim poduzećima (MSP) je ostala do danas. Taj segment privrede je veliki izvor istraživanja za naučnike, privrednike, vlade država u razvoju i razvijenih zemalja, međunarodnih tijela gdje se pokušavaju utvrditi pravila u poslovanju zbog donošenja važnih zakona i odluka koje mogu utjecati na uspješnost privrede. Ponekad ima pravila u uspješnosti, ponekad ne postoje, ali je uspjeh evidentan, kao što se vrlo često evidentira i neuspjeh, mada je bilo sve po „pravilima“. Sadašnje radno mjesto na poslovima direktora Podružnice Tešanj u osiguravajućoj kući Sarajevo Osiguranje d.d. Sarajevo za mene je značilo potpuno novu oblast poslovanja, ali i izazov za naučiti nešto novo.
Tijekom godina radnog staža, okušali ste se na različitim menadžerskim pozicijama, kako u bankama, tako i u privatnim i državnim firmama. Na svakoj od tih pozicija ste ostavili trag, a u daljnju karijeru ponijeli bogato iskustvo. Kazali ste da čovjek na jednoj poziciji treba biti do pet godina i nakon toga mijenjati funkciju ili tražiti novo radno mjesto. Jeste li tu filozofiju primjenjivali i na vlastitom primjeru?
Da, to je pravilo koje sam primijetila tokom svoje karijere, i koje se dešavalo, čini mi se slučajno i bez nekog plana, a onda sam to pročitala i u stručnoj literaturi iz oblasti vodstva u kompanijama. Tada sam shvatila da se ništa u životu ne dešava slučajno, jer je to period u kojem si ili postigao svoj cilj i zadatak koji je postavio poslodavac, ili nisi postigao i trebaš ići dalje. Kad analiziram svoje osjećaje prilikom odluka o promjeni radnog mjesta ili poduzeća, mogu reći da su me te promjene samo obogatile i kao ljudsko biće i kao menadžera. Bile su moja unutarnja potreba da saznam više. Iz svakog iskustva pamtim samo dobre stvari.
Trenutno obnašate zahtjevnu funkciju direktorice Podružnice Sarajevo Osiguranja u Tešnju. U kakvom položaju je ovo Osiguranje u odnosu na konkurenciju i koje promjene je doživjelo kroz godine postojanja? Što je trenutno aktualno?
Sarajevo Osiguranje je, kao što je poznato najveća domaća osigurajavuća kuća, s višedecenijskon uspješnom istorijom. Može se reći da je uspješno poslovalo u prilično zahtjevnom okruženju u odnosu na konkurenciju, sa stanovišta uslova na tržištu osiguranja, različitom zakonskom regulativom u dva entiteta i kontrolom tržišta osiguranja. Mada se tretira kao dioničko društvo sa manjinskim učešćem državnog kapitala od 45,49% u ukupnom kapitalu, ova kompanija se uvijek smatrala domaćom državnom kompanijom, koja i danas zbog tog brenda uživa povjerenje i simpatije svojih klijenata. Iako je navedeni vlasnički paket po hitnom postupku bio na aukcijskoj prodaji prošlog tjedna, te je najavljena nova vanredna aukcija za 01.07.2016., poslovi unutar kompanije se odvijaju istim tempom kao i ranije, uz određene organizacione promjene s ciljem modernizacije i unaprjeđenja poslovanja.
Autorica ste i mnogih naučnih, istraživačkih radova. Specijalizirali ste se u oblasti islamskog bankarstva, psihologije poduzetništva, etičkog financiranja, malog i srednjeg poduzetništva itd. Možete li ukratko spomenuti neke od radova?
Nakon globalne financijske krize koja je svoj vrhunac imala tokom 2008. i 2009. godine, i spoznaje da su MSP bila prva na udaru uskraćivanja kratkoročnog i dugoročnog financiranja od strane komercijalnih financijskih institucija, upisala sam Međunarodni interdisciplinarni doktorski studij Poduzetništo i Inovativnost (prva generacija) na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Osijeku. Profesori su mi bili ugledni svjetski stručnjaci iz navedenih oblasti, kao što su: Slavica Singer, Antti Paasio, Ulla Hytti, Pia Arenius, Harmen Jousma, Saras Saraswaty, Marina Ranga, sve ugledni profesori Ekonomskog fakulteta u Osijeku, i moja uvažena mentorica Nataša Šarlija.
Gašenje MSP, smanjenje poslovnih aktivnosti prouzrokovano neodgovornim i pohlepnim ponašanjem velikih svjetskih financijskih komercijalnih institucija, moje istraživanje je usmjerilo u navedene oblasti, a posebno u područje etičkog financiranja kroz poslovno partnerstvo i podjelu rizika u profitu i gubicima. Objavljeno je i prezentirano više zajedničkih naučnih radova, a ja bih izdvojila: “Methods and tools for the analysis of entrepreneurial thinking – a critical review“, „The Usefulness of Financial Ratios in Discriminating Between Healthy and Distress Companies: A Case of an Islamic Bank“, „Financing the entrepreneurial eco-project-Recycling of waste oils“, „Economy of communion: a new aproach to sustainable development of family business in Croatia/Economic and Social Development“, „Impact of global financial crisis on the financial stability of Bosnia and Herzegovina; Can the islamic financial model help?“.
Sudjelovanje na Durham Islamic Finance Summer School, slika sa direktorom centra prof. Mehmetom Asutayem
Trenutno pišete i doktorski rad na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Osijeku. O kojoj temi je riječ? Da li tu završava Vaše usavršavanje kada je u pitanju ova oblast?
Tema je aktualna zbog činjenice da MSP još uvijek imaju otežan pristup financijskim sredstvima čak kad je riječ i o etičkim izvorima financiranja. Naime, islamske financijske institucije su pokazale visoku otpornost na gubitke tokom globalne financijske krize zbog činjenice da se njihovo izvorno poslovanje bazira na podjeli profita i gubitka. Iako imaju visok godišnji rast u obimu financiranja, još uvijek ovaj način financiranja predstavlja alternativni model zbog malog procenta učešća u ukupnom svjetskom financijskom tržištu. Zbog mog interesovanja za ovu oblast tokom 2013. godine prisustvovala sam Durham Islamic Finance Summer School koja se tradicionalno održava u Durham Business School u Velikoj Britaniji pri Centru za Islamske financije gdje učestvuju akademici i praktičari iz cijelog svijeta. Nakon završetka ove studijske posjete radim na doktorskoj disertaciji „Interni model rangiranja MSP klijenata u islamskim bankama“ što je pionirski rad u ovoj naučnoj oblasti, obzirom da su se scoring modeli prilikom ocjene boniteta klijenata u islamskim bankama počeli koristiti tek nedavno.
Ne mislim da bi se moje istraživanje trebalo okončati završetkom doktorskog studija. Kao što ste vidjeli iz naslova navedenih radova, postoje i drugi etički modeli financiranja kao što je ekonomija zajedništva, etičko bankarstvo, što svakako treba približiti onima kojima je to potrebno, a to su poduzetnici, inovatori, start up i MS poduzeća.
Obzirom da ste Tešanjka i da posljednjih godina iz Vaših krajeva stižu samo pozitivne, poslovne priče, što je to što pokreće tamošnje ljude. Po kojem receptu djeluju?
Morala sam se nasmiješiti na prvu misao koju sam imala nakon Vašeg pitanja. Ekonomija zajedništva mi je bila prva misao. Privrednici, općina Tešanj i građani su na istom zadatku dugi niz godina, a to je unaprjeđenje poslovnog okruženja, intenzivna promocija općine kao mjesta poslovne izvrsnosti, programi pomoći za mlade poduzetnike, stipendiranje tešanjskih studenata i drugi programi za zapošljavanje. Tradicija privatnih uspješnih biznisa počela je davno, prije 90-tih godina prošlog vijeka kroz održavanje starih zanata, poslovanja samostalnih zanatskih i trgovačkih radnji, formiranjem proizvodnih poduzeća u poslovnoj zoni Bukva. Predmet jednog mog neobjavljenog rada je analiza uspješnosti privrede u malim gradovima nakon proteklog rata. Istraživanje je pokazalo da su gradovi, koji nisu imali velike privredne sisteme za koje se vezala većina zaposlenih u jednom gradu, imali brži oporavak nakon ratnih dešavanja kroz formiranje malih i srednjih kompanija koje su se jako brzo prilagođavale lokalnim potrebama, ali i svjetskim tržišnim zahtjevima. Tešanj je najbolji primjer sinergije svih navedenih faktora: tradicije, ulaganja u znanje koje je potrebno tržištu rada, zajedničkog nastupa privrednika prema lokalnim i federalnim zakonodavcima, a sve radi uspješnijeg i lakšeg poslovanja.
Može se reći da su to sve poduzetnici koji su svoj put započeli ili kroz projekte stranih organizacija ili potpuno samostalno, neki čak i bez „nasljedne poduzetničke crte“. Što je po Vašem mišljenju pokrenulo ljude u tom dijelu BiH?
Kao što sam već rekla, ništa se ne dešava slučajno, pa ni ovo privredno čudo u Tešnju. Obzirom da su proizvodnja, proizvodno zanatstvo i izvoz roba i usluga bili okosnica tešanjske privrede tokom 20. stoljeća, nakon završetka rata i ulaska stranih organizacija u BiH, Tešnjaci su se vrlo brzo prilagodili zahtjevima postavljenim od strane međunarodnih organizacija, te su razvijali djelatnosti koje su financirane tim programima. Iako je Tešanj primjer relativno dobre privatizacije državnih poduzeća, dio zaposlenih menadžera, dobrih majstora i komercijalista, osnovali su svoja poduzeća ponijevši sa sobom potrebna znanja i uspostavljene poslovne veze. Pomoć familije koja je tokom rata živjela u inostranstvu nije izostala u financijskom i poslovno-komunikacijskom smislu. Uz navedene faktore Tešnjaci su jedni druge usmjeravali i pomagali u lakšem pristupu međunarodnim financijskim sredstvima. Međutim, osnivanje Udruženja privrednika “Biznis centar” Jelah-Tešanj je vrlo značajan korak u povezivanju privrednika u ovom dijelu, kako međusobno, tako i sa ostalim privrednim središtima u zemlji i inostranstvu. Jednostavno, to je za naše uslove udruženje većeg broja uspješnih privrednika koje zapošljava veliki broj ljudi širom BiH i ima visoku pregovaračku poziciju u svakom segmentu političko-ekonomskih dešavanja.
Sajam male privrede u Tešnju, 2013.
Na kojem nivou je razvoj malog i srednjeg poduzetništva u BiH? Koji su nedostatci a koje prednosti?
Nažalost, zbog navedenih okolnosti koje su se dešavale u svjetskim financijskim okvirima, posljedna ratna dešavanja u svijetu, izbjeglička kriza, utiču negativno na poziciju BiH privrede, a najčešće su za razvoj i rast uskraćena financijska sredstva za MSP. Iako imamo Ministarstvo za poduzetništvo, programe financiranja i zapošljavanja na federalnom nivou, sveukupna situacija u svijetu i lokalna dešavanja ne idu na ruku ni jednom privrednom subjektu, a posebnu osjetljivost pokazuju MSP. Nedostaci su uvijek: slab pristup povoljnom financiranju, nedostatak edukacije i pristupa znanjima u oblasti visokih tehnologija, hiperprodukcija radne snage koja nije potrebna tržištu rada, odliv mladih ljudi u inostranstvo. Kao prednost bih navela sposobnost Bosanaca i Hercegovaca da se po prirodi prilagođavaju teškim situacijama i iz inata i potrebe za preživljavanjem, uvijek izvuku što je više moguće čak i u teškim vremenima. Istina je da teška vremena već dugo traju, ali ako se vratimo na navedene primjere, savjetovala bih što više međusobne pomoći i suradnje, zajedničkih projekata koji povećavaju konkurentnost, a time otvaraju mogućnost bržeg oporavka i lakšeg poslovanja.
Majka ste dvojice sinova. Koji su njihovi afiniteti? Da li im podsvjesno namećete ekonomiju ili su dečki pak više naklonjeni sportu?
Moji momci su potpuno različiti u svakom pogledu, od načina komunikacije, stila oblačenja, sporta, afiniteta prema različitim zanimanjima. Stariji je ozbiljan, odgovoran i bavio se košarkom od koje je odustao zbog loma nadlaktice, ali poznaje gotovo sve timske sportove, klubove, igrače, reprezentacije i to su jedini tv kanali koje redovno prati. Mašta da jednog dana ima svoje poduzeće. Zainteresovan je za poslove koje može naučiti praktično, da dotakne i vidi što je rezultat njegova rada.
Mlađi aktivno trenira nogomet, te je bio drugoplasirani na državnom prvenstvu u rock'n'roll plesu u parovima. Ima sklonost za učenje stranih jezika, snima klipove za svoj YouTube kanal i aktivno trguje na OLX.ba sa svim onim stvarima iz kojih je izrastao. Uvjeren je da će postati nogometni igrač svjetskog kvaliteta. Ja ih podržavam u njihovim snovima, jer ko nema snova nema ni uspjeha.
I Vi, kao i svaka druga bh žena volite cvijeće, mirisnu i rascvjetalu okućnicu. Definitivno odličan i relaksirajući hobi. Na koji još način opuštate misli?
Čitanje knjiga različite tematike, gledanje naučno-fantastičnih filmova zbog čega se moja djeca smiju, jer su im to filmovi za djecu, kafa sa dragim ljudima koji zrače pozitivnom energijom. Jednostavne stvari nas uvijek čine sretnima.
Odnedavno ste i kolumnistica našeg poslovnog portala Manager.ba kroz rubriku “Modeli financiranja”. Što naši čitatelji u narednom periodu mogu očekivati iz Vašeg pera? O kojim temama će okvirno moći čitati?
Ovom prilikom se zahvaljujem Vašem portalu što ste mi pružili priliku da pišem o stvarima koje volim i na kojima radim. Pozitivne teme koje objavljujete i pišete, mene čine sretnom i drago mi je da sam dio Vašeg projekta. U narednom periodu ću pokušati čitaocima približiti značenja alternativnih modela financiranja, jer sam već imala pitanja o tome, kao npr. ne poznajemo venture capital. U tom smislu ću ukratko objasniti šta podrazumijeva određena vrsta financiranja, napraviti usporedbu sa komercijanim izvorima i navesti uspješne priče zajedničkih poslovnih projekata. Nadam se da će sve to Vašim čitaocima biti interesantno.
Vaša definicija menadžera?
Menadžer je osoba koja svojim znanjima i vještinama usklađuje, na najbolji mogući način, želje poslodavca, klijenata i suradnika. Vrlo zahtjevna pozicija koja podrazumijeva različite pristupe komunikacije svakom od navedenih, ali na fer, otvoren i korektan način. Ako menadžer ima i liderske osobine, time su njegova vrijednost i uspjeh veći. Ovakav pristup poslu, kao i životu isplati se i na kratak i na duži rok. To je moja poslovna filozofija.
