Pet godina Tešanjskog dnevnika
Drugog jula ove godine navršava se 5 godina od kako pišem Tešanjski dnevnik. U međuvremenu sam saznao da je Emin-beg Kapetanović, poreski činovnik, pokrenuo 1905. godine i izdavao list Tešanjski dnevnik. Izašlo je svega 5 brojeva, jer su vlasti zabranile izlaženje.
Meni vlasti nisu zabranile da objavljujem Tešanjski dnevnik, ali sam došao u dilemu da li da nastavim sa pisanjem. Moj motiv za pisanje je, između ostalog, što me održava u kontaktu sa događajima i učesnicima događanja u Tešnju, što me čini aktivnim i na neki način održavam neku vrstu inteleketualne kondicije koja je veoma važna za moje godine. U zadnje vrijeme pojavljivao se i zamor, ali me motivisala cifra od 5 godina da je dostignem.
Sada, kada sam je dostigao odlučio sam da napravim jednu pauzu do mjesec dana kako bi provjerio nekoliko stvari:
- da li vrijedi to što radim i da li traje interes posjetilaca portala?
- imam teškoća u upravljanju nekim troškovima (telefon, gorivo, kancelarijski materijal, a valja opet tražiti sponzora i za štampanje 8 primjeraka) pa bih volio provjeriti koliko tome doprinosi pisanje Tešanjkog dnevnika
- da li će mi nedostajati ova aktivnost?
Nakon saznanja na postavljene dileme donijet ću odluku da li da nastavim sa pisanjem.
Senad Terzić vodič službenih pasa
Zaista rijetko zanimanje imao je naš sugrađanin Senad Terzić. Nedavno je otišao u penziju nakon obavljanja poslova vodič službenih pasa.
Senad Terzić sa službenim psom pasmine Labrador
Senad Terzić je rođen 1965. godine od oca Hamzalije i majke Salihe. Završio je za KV alatničara i prvi posao imao je u Pobjedi do 1992. godine gdje i radio do početka rata.
Volio je pse i dok je bio mlađi imao je “avlijanere” kao kućne ljubimce. Kada je otišao u JNA 1981. godine, kao pješadinac u jednoj jedinici i u jednoj komunikaciji sa starješinom o muzici (Senad je u mladosti lupao bubnjeve sa komšijom Suadom Livnjakom koji je svirao gitaru) iznio je i svoju ljubav prema psima. Nakon te informacije starješina ga je uputio u Bijeli Manstir na obuku. Tamo je nakon dva mjeseca dobio certifikat instruktora za obuku službenih pasa.
Taj certifikat mu je pomogao da se poslije rata zaposli u Jedinici za podrškuMinistarstva unutrašnjih poslova Ze-do kantona, a od 2002. godine radi kao vodič službenih pasa u Graničnoj policiji sa sjedištem u Gradiškoj.Radio je 14 godina je u ovoj instituciji. Prošao je mnoge obuke od strane stranih stručnjaka: Austrijanaca (čiji sistem obuke mu se najviše sviđa jer je sličan onom iz JNA), Amerikanaca, Mađara, Engleza u otkrivanju manje količine narkotika i eksploziva (samo u zatvorenim prostorijama). Svaki vodič ima svog psa koji samo njega sluša. Nakon odlaska u penziju planira nabaviti i dresirati jednog njemačkog ovčara. Kaže da je imao dosta nesporazuma kod sugrađana koji su ga molili da im dresira psa. Problem je u tome što on može samo pomoći vlasniku da ga on dresira, jer pas mora imati jednog gospodara i ako bi ga on dresirao bio bi privrežan samo njemu.
Potpisano 7 ugovora iz M-stream programa
Fondacija Mozaik uz pomoć Općine Tešanj obezbijedila je realizaciju 7 ugovora iz M-streat (Ranije Omladinska banka) programa na nivou općine Tešanj. Naime, FondacijaMozaik na osnovu on-line instrukcija i informacija organizuje inovacijski turnir na koji dođu grupe od 5-7 članova sa svojim idejama i na tom turniru svoje ideje, uz pomoć instuktora Mozaika, pretvaraju u projekte koje kandiduju. Ti projekti imaju uslov da njihova realizacija obezbijedi društvenu korist. Ove godine bilo je prijavljeno 11 projekta, a za njih sedam je potpisan ugovor. Neformalne grupe dolaze iz Karadaglija, Dobropolje-Mekiš, Tešanj (prvi put), Jelah, Piljužići, Trepče i Mrkotić.
S lijeva na desno: Armin Maglić, Jasmin Kotorić, Dženan Agić, Amir Pilav, Amir Hasaničević, Mirnes Dedukić službenik za mlade, načelnik mr.Suad Huskić, Idhan Kruško, Selim Hasanbašić, Admir Hasanbašić, Amel Alispahić, Mirsada Pilav, Emina Artuković, Belma Rizvanović predstavnica Mozaika i Selmir Hasanbašić
Realizaciju projekta su podržali Mozaik i Općina sa 18400 KM. Vlastita sredstva grupa i pomoć koju su obezbijedili u svojoj sredini je oko 15 000 KM.Tri projekta predviđaju realizaciju izgradnje sportskih terena (igrališta za mlade), jedan je obrazovanje iz informatičkih tehnologija, jedan je predvidio radionicu jednakosti, a jedan Festival košarke. Učešće Općine je 14 000 KM.
Ovi projekti imaju i drugu fazu: projekti društveno korisnog biznisa.
Armin Maglić je član Odbora Omladinske banke i od 2013. godine vrši monitoring i pomoć u realizaciji projekata koje je finansiralaOmladinska banka zajedno sa lokalnom zajednicom.Prošle godine je sa svojim timom predložio poslovnu ideju. Odobrena su mu sredstva od 5000 KM za provjeru poslovne ideje. Predmet ideje su djeca koja već od obaništa imaju pred sobom telefone, I-ped i sl. i postavlja se pitanje šta im se tamo nudi i šta bi im se korisno moglo ponuditi. Nakon obilaska djece i komunikacije sa njima došlo je do realizacije izrade 90 karata na kojima su:brojevi, slova, boje, geometrijska tijela, osnovne radnje sa brojevima.Trenutno već imaju narudžbu za 250 kompleta, a u fazi su registracije firme.
Armin Maglić
Prijem za Nermina Handžića
Načelnik mr. Suad Huskić i predsjedavajući OV-a Senad Subašić organizovali su prijem za Nermina Handžića nakon njegovog uspješnog nastupa na takmičenju Neki novi klinci i osvajanjem trećeg mjesta. Od prvih ljudi naše Općine dobio je čestitke i pohvale za rezultat koji je ostvario i ukupno ponašanje i promoviranje svoje lokalne zajednice.
Prijemu su prisutvovali i članovi Omladinskog ansambla Nerminovi drugari i drugarice sa kojima često nastupa
Otvoren frizerski salon Melisa
U Titovoj ulici otvoren je frizerski salon Melisa. Vlasnica je Melisa Ćaro (otac Jasmin i majka Edina-rođena Krdžalić). Završila je Srednju stručnu školu, zanimanje frizer u Tešnju, a u Sarajevu Akademiju Eldina Šabića, gdje je imala i prvo zaposlenje.
Melisa Ćaro
Foto zabilješka
Radovi na putu od Trga Ferhad-bega do ulaza na Gradinu su u završnoj fazi, preostalo postavljanje kocke. Desno porodična kuća Hotića u izgradnji
Stare fotografije
Radnici Stolarske radionice 9. septembra 1953. godine
Ispred leže Mehmedalija Škapurević i Hajrudin Mulalić. Drugi red treći s lijeva Muhamed Ahmetović Hamo, a četvrti Hamzalija Bajraktarević, treći red treća s lijeva Edina Mulabdić, četvrta Seida Hafizović, zadnji desno Dževad Terzić, do njega Hasan Berberović, četvrti s desna sjedi iznad Edib Abduzaimović.
Husein Galijašević
