Nakon šestogodišnjeg procesa kandidiranja, 30 nekropola stećaka sa područja regije upisano je na Listu svjetske kulturne baštine.
Na samitu UNESCO-a u Istanbulu donesena je odluka o upisu stećaka na Listu svjetske kulturne baštine.
Na listi se nalazi ukupno 30 nekropola, od kojih se 22 nalaze na teritoriju Bosne i Hercegovine, po tri na području Srbije i Crne Gore i dvije na teritoriju Hrvatske.
Proces pripremanja dokumenata za upis na UNESCO listu trajao je šest godina, a počeo je u Sarajevu 2009. godine, potpisivanjem pisma namjere o zajedničkoj nominaciji između Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.
Iako je panel Icomosa dao kritički intonirano mišljenje na dostavljenu dokumentaciju, projekat je izveden na diskusiju i donesena je pozitivna odluka.
U obrazloženju je, između ostalog, pohvaljena zajednička saradnja zemalja, što se doživljava i kao dio procesa pomirenja.
U obrazloženju odluke navedeno je da se mora povesti posebna briga o pravilnoj konzervaciji stećaka, jer se mnogi nalaze u zapuštenom stanju i prepušteni su nebrizi.
Upisom na Listu svjetske kulturne baštine nekropole sa stećcima će biti sačuvane od daljnjeg propadanja i uništenja.
Inscribed as @UNESCO #WorldHeritage Site: Stećci Medieval Tombstones Graveyards #Bosnia #Croatia #Montenegro#Serbia
Srednjovjekovni spomenici
Na području Bosne i Hercegovine nalazi se brojčano najveći broj stećaka, njih približno 60.000.
Prema evidenciji državnih zavoda za zaštitu spomenika, na području Srbije nalazi se 4.100 stećaka, na području Hrvatske 4.400 i na području Crne Gore 3.500 stećaka.
Naučno prikupljanje i obrada stećaka počela je s dolaskom Austro-Ugarske na područje Bosne i Hercegovine, a centar svih aktivnosti bio je Zemaljski muzej u Sarajevu, u čijem se dvorištu i danas nalaze umjetnički najvrjedniji stećci.
Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici ukrašeni rudimentarnim slikama.
Najčešći motivi koji se pojavljuju na stećcima su prikazi ljudi.
Za umjetničku i kulturnu tradiciju Bosne I Hercegovine značajni su i napisi – epitafi – koji se, u pravilu, nalaze na stećcima.
Stećci su jedinstven duhovni, umjetnički i kulturni fenomen, svojstven samo području zemalja Bosne i Hercegovine i njenog okruženja.
Iako se dugo vremena pokušavalo stećke povezati s renesansnim umjetničkim djelovanjima na području zapadne Evrope, istraživanja su pokazala da ništa slično nije zabilježeno na drugim mjestima.
Najveći broj stećaka podignut je u periodu između 13. i 16. vijeka, a najznačajnija nekropola ovih spomenika smještena je u Radimlji kod Stoca, gdje se nalazi 133 veoma dobro očuvana stećaka.
Od Stoca do Prijepolja
Nekropole u Bosni i Hercegovini nalaze se na sljedećim lokacijama: Radimlja, Stolac; Grčka glavica, selo Biskup, Konjic; Kalufi u Krekovima, Nevesinje; Borak, selo Burati, Rogatica; Maculje, Novi Travnik; Dugo polje na Blidinju, Jablanica; Gvozno, Kalinovik; Grebnice, Radmilovića Dubrava, selo Baljci, Bileća; Bijača, Ljubuški; Olovci, Kladanj; Mramor u Musićima, Olovo; Kučarin u Hrančićima, Goražde; Boljuni, Stolac; Dolovi, selo Umoljani, Trnovo; Luburića polje, Sokolac; Potkuk u Bitunji, Berkovići; Bečani, Šekovići; Mramor u Vrbici, Foča; Čengića Bara, Kalinovik; Ravanjska Vrata, Kupres.
Nekropole u Hrvatskoj nalaze se na sljedećim lokacijama: Velika i Mala Crljivica, Cista Velika; Dubravka/sv. Barbara, Konavle.
Nekropole u Crnoj Gori nalaze se na sljedećim lokacijama: Grčko groblje, Žabljak; Bara Žugića, Žabljak; Grčko groblje, Plužine.
Nekropole u Srbiji nalaze se na sljedećim lokacijama: Mramorje, Perućac, Bajina Bašta; Mramorje, Rastište, Bajina Bašta; Grčko groblje, Hrta, Prijepolje.
