Usljed problema nastalih zbog enormnog uzgoja krastavca kornišona na cijelom teritoriju Evropske unije (EU), došlo je do otežanog izvoza i plasmana kornišona iz Bosne i Hercegovine na evropsko tržište. Zbog ovoga, domaće firme i zadruge koje vrše otkup kornišona od poljoprivrednika su u izuzetno teškoj situaciji te svakodnevno propadaju velike količine kornišona.
Domaće firme Agrona, Agrodar i Bašo su nastavile s otkupom kornišona, kako se ne bi ugrozila sezona uzgoja kornišona, a domaći poljoprivrednici zaštitili. Ali, ukoliko ne dođe do rješenja i pomoći države, kompletan uzgoj kornišona može biti ugrožen, a 30.000 ljudi u BiH ostati bez posla.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo ističe da od uzgoja kornišona živi blizu 7.000 porodica u BiH te da je riječ o perspektivnom, dugoročnom zanimanju bez ikakvih finansijskih ulaganja, a s dobrom zaradom.
“Nekoliko je domaćih firmi koje vrše otkup kornišona od svojih kooperanata. Najveći domaći otkupljivači su firma Agrona sa više od 2.200 kooperanata, zatim Bašo, AgroDar, ZZ Gračanka i još nekoliko firmi i zadruga. Oni još uvijek otkupljuju sirovinu od svojih kooperanata, ali je problem nastao nakon što su evropski otkupljivači otežali otkup iz BiH, jer primarno otkupljuju od svojih domaćih proizvođača. S druge strane naša država nije stala u zaštitu domaćih firmi i poljoprivrednika, te je cijeli uzgoj kornišona u BiH ugrožen”, rekao je Bićo, saopćeno je iz marketinške agencije Pricha.
Prema njegovim riječima, poljoprivreda u BiH stagnira, ne poduzimaju se konkretne mjere, a potencijali su veliki. Malo finansijskih sredstava se izdvaja za ovaj sektor koji može biti jedan od stubova razvoja bh. privrede. Bićo ističe kako je milion hektara zemljišta koje se obrađivalo u prijeratnom periodu, danas neiskorišteno i ne obrađuje se.
“Stav poljoprivrednika i Udruženja je da se proizvodnja kornišona mora održati. Iz godine u godinu sve je veći broj poljoprivrednika koji se bave uzgojem ove kulture, a uzgoj kornišona uz maline je sve perspektivniji. Problem su i investicije bh. dijaspore, a konkretno je primjer firma Agrona, članica Adriatic Group koja može biti kičma razvoja bh. poljoprivrede. Ukoliko se ne pokaže spremnost države i nadležnih organa da podrže ovakve projekte, onda možemo očekivati i obustavu daljnjih investicija bh. dijaspore”, dodaje Bićo.
Navodi kako postoji samo jedno rješenje, a to je da se uključe država i nadležna ministarstva te da zaštite blizu 7.000 radnih mjesta.
“Toliko radnih mjesta nema ni jedna firma u BiH. Država mora uvrstiti poticaje prema otkupljivačima i zaštititi domaće firme i domaću proizvodnju. Ukoliko država ne nađe rješenje, u pitanju dolazi egzistencija 7.000 porodica koja može biti ugrožena, a sezona propasti”, kažu na kraju razgovora Nedžad Bićo.
Perspektivni uzgoj kornišona u BiH može biti ugrožen i neke domaće firme mogu prestati s radom. U slučaju da država ne stane iz projekta uzgoja kornišona, moguće je očekivati i da će poljoprivrednici, a izaći na ulicu i tražiti svoja prava.
