Homage dr. Adem Handžić uz 100-godišnjicu rođenja
Već niz godina Cko se na primjeran način prisjeća tešanjskih velikana.
Ove godine navršava se 100 godina od rođenja dr. Adema Handžića, teologa, historičara kulture, turkologa. Tim povodom Cko je organizirao homage dr.Adem Handžić na kome su učestvovali dr. Enes Karić i dr. Aladin Husić. Za ovu priliku Cko je objavio i knjigu Adema Handžića Pregled Islamskih kulturnih spomenika uBosni do kraja 19. stoljeća. Ovo je 150 knjiga u izdanju Cko. Inače knjiga je objavljena u Istambulu u vrijeme agresije na BiH na engleskom jeziku.
Amir Brka, dr. Enes Karić, dr. Aladin Husić i mr. Suad Huskić
Mr. Suad Huskić u svom obraćanju je odao priznanje Cko i direktoru Amiru Brki da obilježavanjem datuma rođenja ili smrti značajnih ličnosti iz naše prošlosti ostvaruje se kolektivna svijest sjećanja na našu prošlost i naše velikane. Spomenuo je i obilježavanja od 2010. godine: Rešad Kadić, Musa Ćazim Ćatić, Tošo Vujasinović, Mustafa Ćeman, Adem Handžić.
Adem Handžić je rođen u Tešnju 1916. godine. Službeno je 4. maj datum njegova rođenja. Otac mu je bio Rešid efendija, imam tešanjske Guvanjske (ili Harman) džamije, a mati Alema, rođena Bukvić. U Tešnju je završio osnovnu školu, zatim je školovanje nastavio u Sarajevu, prvo u Gazi Husrev-begovoj medresi, a onda i na Višoj islamskoj šerijatsko-teološkoj školi koju je završio 1940. godine.
Vraća se tada u Tešanj, gdje dvije godine radi kako pripravnik u Šerijatskome sudu, da bi se onda, sa Humboldtovom stipendijom, 1942. godine zaputio u Beč na studij orijentalistike.
Poslije 1945. godine vraća se u Bosnu i radi u Doboju i Tuzli.
Nijedan biografski zapis ne spominje ništa više o njegovome institucionalnom obrazovanju, ali postoji iz 1946. godine Legitimacija redovitog slušača izdata od Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na ime Adema Handžića.
U Orijentalnom institutu u Sarajevu, ustanovi osnovanoj 1950. godine, radio je od 1951. godine do umirovljenja. Od 1975. godine imao je najviše zvanje – naučni savjetnik.
Doktorsku dizertaciju odbranio na Filozofskome fakultetu u Sarajevu početkom 1970. godine, sa naslovom Tuzla i njena okolina u XVI vijeku.
Adem Handžić umro je krajem novembra 1998. godine. Po Ademovoj želji, dženaza i ukop obavljeni su u Tešnju, 29. novembra. Sahranjen je u haremu Harman džamije, pored mezara oca Rešida i majke Aleme.
Portret Adema Handžiuća, rad Miralema Brkića
Aladin Husić je govorio o djelu dr. Handžića svrstavajući ga u najveće orijentaliste na Balkanu, a dr. Karić je govorio o suretu sa Handžićem 1994. godine u Istambulu kada su mu iz Islamskog instituta, gdje je dr. Handžić radio, kazali da oni nemaju takvog stručnjaka za prevođenje deftera pa su njega angažovali.
Amir Brka je govorio o susretima sa Ademom Handžićem,od trenutka kada je kada je kao referent za kulturu 1992. godine predložio Handžiću štampanje knjige njegovih stručnih studija pa do poslijeratnih susreta. Rat je te prve aktivnosti prekinuo, ali je knjiga izašla u Zagrebu pod naslovom Historijiski prilozi iz osmansko-turskog perioda.
Otvorena izložba pod nazivom Školstvo u tešanjskom kraju 1878-1918. godine
U organizaciji JU Muzej i Medžlisa islamske zajednice organizovana je izložba pod nazivom Školstvo u tešanjskom kraju 1878-1918. godine. Autori izložbe su Mensura Mujkanović kustos Muzeja i Rašid Orlović sekretar Medžlisa IZ-e Teašnj. U otvaranju izložbe učestvovali su i govorili: Ernad Prnjavorac direktor JU Muzej mr. Fuad Omerbašić glavni imam Medžlisa IZ-a, Rašid Orlović, Mensura Mujkanović i Tatjana Mijatović. Tatjana Mijatović je član Access grupe Balkanska mreža muzeja. Izložba je postavljena u atriju Medžlisa i dio je programa Ljeto u Tešnju 2016.
S lijeva:Ernad Prnjavorac, Mensura Mujaković, Rašid Orlović, Tatjana Mijatović, mr. Suad Huskić i mr. Fuad Omerbašić
Obzirom da se ove godine navršava 130 godina od osnivanja prve narodne škole u Tešnju, autori su ovom izložbom željeli obilježiti ovaj dan i upoznati javnost sa školskim prilikama u posmatranom periodu.
Austro-Ugarska vlast je provela reforme u školstvu koje su nastupile prekidom višestoljetne vlasti Osmanlija o čemu svjedoče dokumenti predstavljeni na izložbi. Prvi dio izložbe govori o školstvu u BiH i tešanjskom kraju pred okupaciju Austro-Ugarske 1878. godine. Tada su škole nosile konfesionalna ili nacionalna obilježja. Tako su postojale škole za muslimane, katolike, pravoslavce i Jevreje. U drugom dijelu izložbe su predstavljeni podaci koji svjedoče o razvoju narodnih osnovnih škola u tešanjskom kraju u periodu 1878-1914. godine. Tu su tekstualni prikazi, fotografije, novinski članci, udžbenici, razrednice, glavni imenik iz osnovne škole u Tešnju i drugi dokumenti.
U trećem dijelu izložbe prikazane su prilike u konfesionalnim školama u vrijeme Austro-Ugarske uprave. Izloženi su spiskovi učenika u mektebi ibtidaijama, spiskovi sibjan muallima tešanjskog kotara, lični podaci o pojedinim sibjan muallimima, podaci o obnovi zgrade medrese, udžbenici koji su se koristili u tešanjskim medresama i drugi dokumenti. U postavljanju izložbe ostvarena je saradnja sa Bošnjačkim institutom i Gazi Husrev-begovom bibliotekom iz Srajeva.
Zanimljivo je da izložbu prati i taktilni dio koji omogućuje slijepim i slabovidnim osobama da čitaju dokumente i tako prate izložbu.
Održana 6. likovna kolonija Tešanj 2016
U okviru Ljeta u Tešnju i ove godine je organizovana likovna kolonija u organizaciji udruženja Stari grad na čelu sa neumornim Zoraidom Mehičićem. Na otvaranju u četvrtak uveče bilo veoma hladno, neubičajno za ovo doba godine, ostali dani su bili puno prijatniji. Ovo je šesta likovna kolonija u organizaciji udruženja Stari grad. Jedan od učesnika likovne kolonije je bio i naš akademski grafičar Miralem Brkić. Iznio mi je i svoj utisak:
U tri radna dana na prosotru Dizdareve kule umjetnici su posjetiteljima Gradine priuštili još jedno zanimljivo iskustvo. Ovo je do sada najbolje organizovana kolonija sa najvećim brojem uspješnih radova. Biblioteka je ustupila štafelaje, radnici muzeja su stalno bili na usluzi, a posebno je lijepo što je sve veći broj naših sugrađana koloniju već prihvatio kao tradicionalnu manifestaciju koju posjećuju i druže se sa umjetnicima. Kolonija raste i zbog podrške naših firmi, posebno Madi Tešanj te firma Zuteks i Predsjedavajući općinskog vijeća Senad Subašić.
Stoje: Biljana Bakaluca, Igor Obrovski, Mehmed Džananović, Tijana, Miralem Brkić, Zoraid Mehičić, Džindo Alen, Alija Šahinović, čuče: Danijel Babić i Mensud Bećar.
Izložba slika je postavljena na Trgu Ferhad-bega, nakon čega je obavljeno zatvaranje likovne kolonije podjelom zahvalnica učesnicima i sponzorima.
Otvorena izložba slika Hasana Mehinovića u Maglaju
Zahvaljujući dobroj saradnji Cko i galerije AB iz Maglaja i uspostavljenim kontaktima, koja može biti dobar primjer za komšinsku sradnju i sa ostalim općinama u svim drugim segmentima rada i života,organizovano je i postavljanje izložbe slika Hasana Mehinovića u galeriji AB u Maglaju vlasnice i direktorice, akademske slikarke, Admire Bradarić. Na otvaranju izložbe govorila je Admira i autor.
Admira Bradarić i Hasan Mehinović
Na izložbi je predstavljeno 27 tačkasto izrađenih crteža pod nazivom Kudret voda. Svaku od slika prate i stihovi poeme koju je Hasan ispjevao. Hasan je imao na izložbi podršku iz Tešnja u pjesnicima Amiru Brki i Seadu Korajliću.Za ovu priliku organizator je štampao izložbni prospekt. Bilo je to jedno lijepo slikarsko i prijateljsko veče Tešnjaka i Maglajlija.
Fudbalski turnir Toškove legende
Na ovogodišnjem 6. nogometnom turniru Toškove legende učestvovale su ekipe:FK Vitez, NK Moševac, NK Vis i NK Tošk. Najavljeno je svečano otvaranje, ali ga nije bilo. Međutim, to je bila prilika da se upoznam sa promjenama u Tošku. Naime dosadašnji trener Edin Šaranović je trenesku funkciju zamjenio predsjedničkom, a novi trener je bivši igrač Veleža Igor Remetić. Prije dolaska u Tešanj Remetić je bio trener kadetske ekipe Veleža i Turbine iz Jablanice.
Igor Remetić
Ambicije Tošk-a su i ove godine da osvoji prvo mjesto i uđe u Prvu ligu. Zadnjih godina uvijek je bio pri vrhu, ali nije uspio biti prvi. Da li će u ovoj sezoni to učiniti ostaje da se vidi. Sto se tiče trenera i vjerovatno igrača ima realne šanse, ali je uvijek u pitanju i sve ono drugo oko kluba, posebno materijalna podrška.
Posjeta
Imao sam nekoliko razloga da posjetim Hatidžu Subašić i njenu porodicu u njihov kući na Ošljaku. Od smrti muža Hase Hatidža živi kod djece Aide i Amira u Sloveniji. Ima dosta zdravstvenih problema i tamo uz pomoć djece lakše rješava zdravstvene potrebe, a i djeca su joj velika podrška. Svake godine sa djecom dođe u Tešanj i borave neko vrijeme na Ošljaku. Tako je bilo i ove godine.
Pored želje da ih posjetim kao prijatelj porodice želio sam da ispravim jedan propust uTešanjskom dnevniku. Naime, kada sam pisao o Sevdah festu 2016 nisam evidentirao da je nagradu publike odnijela Nina Vlašić, Aidina kćerka i Hatidžina unuka. Drugo što me je zanimalo je Hasanov rukopis o kome mi je pričao, a rezultat je istraživanja porijekla tešanjskih porodica.
Nina tokom nastupa na Sevdah festu
Nina je rođena 1999. godine. Učenica je Srednje veterinarske škole u Ljubljani. Završila je i Nižu muzičku školu, svirala u Tamburaškoj sekciji KUD Ivan Navratilov iz Metlike. Sevdah ju je osvojio zahvaljujući majci Hatidži (koja inače dolazi iz porodice koja je dala jednog od najvećih sevdalija Zekerijaha Đezića, Hatidžinog brata). Zavolila je sevdalinku, učila od majke i pjevala i imala je veliku želju da nastupi u Tešnju. Želja joj se ispunila i nastupila je na Sevdah festu 2016 i osvojila je nagradu publike i ako nije imala priliku da uvježba nastup sa orkestrom u takmičarskom dijelu. Nastupila je i u revijalnom dijelu pjevajući sevdah i svirajući gitaru.Kazala mi je svoje pjevanje posvetila i djedu Hasi koji bi sigurno bio ponosan na unuku da je doživio taj tzrenutak.
Stare fotografije
Učenici Narodne škole u Tešnju. Prema starosti Mahmuta Galijaševića (na fotografijiprvi s lijeva u drugom redu u fesu i prsluku) koji je 1994. godištefotografija je mogla nastati između 1912 i 1914. godine
Husein Galijašević
