Prva je pomisao, kad je riječ o umoru i iscrpljenosti, da se nismo dovoljno naspavali, a loše navike spavanja doista jesu jedan od razloga što se mnogi osjećaju iscrpljeno.
Pod lošim se navikama podrazumijeva ne samo koliko dugo spavate nego i kada odlazite u krevet. Naime, stručnjaci smatraju da bismo svakako trebali do ponoći već odspavati malo, a ne tek tada leći i da bismo trebali svaki dan u isto vrijeme ići na počinak. Iako smo češće umorni zbog napora i svega što obavljamo, i kad se naš organizam bori s nekom bolesti, troši energiju.
Dugotrajno iscpljivanje velik je rizik za razvoj bolesti, a umor je jedan od glavnih simptoma barem osam bolesti. No tek će vam prateći simptomi pomoći da ih razlikujete. Štitnjača je možda najčešći razlog za osjećaj trajnog umora. Ta žlijezda na bazi vrata utječe na energetske razine, metabolizam i imunitet. Problemi sa štitnjačom česti su u suvremenom svijetu.
Dok je nedostatak energije prvi i najistaknutiji simptom usporene štitnjače, tek su povećanje tjelesne težine, zatvor, suha koža i osjećaj hladnoće simptomi koji će potvrditi ili zanijekati da umor ima veze upravo sa štitnjačom, upozoravaju stručnjaci. Iako je adrenalna insuficiencija rjeđa od hipotireoze, i ovaj je put riječ o endokrinom poremećaju. To je bolest u kojoj nadbubrežne žlijezde ne rade dobro, pa ne stvaraju dovoljno kortizola. Ako se umoru pridruže i simptomi poput vrtoglavice, gubitka težine, boli u trbuhu, proljeva i hiperpigmentacije ili tamnijih mrlja na koži – liječnik može posumnjati na tu bolest.
Depresija
Depresija je moždani poremećaj koji prati loše raspoloženje i umor koji onemogućava djelovanje. Biologija depresije nije dobro poznata, pa je i stručnjacima teško točno reći što joj je uzrok. No umor povezan s depresijom može toliko onesposobiti da ljudi teško napuštaju dom i nemaju energije za dnevne zadatke.
Endokarditis
To je infekcija ili upala srca koja nastaje zbog bakterija u krvi koje se vežu uz unutrašnje dijelove srca, navodi se u studiji. Ljudi koji imaju oštećenje srca ili oni s umjetnim srčanim zaliscima najviše su izloženi riziku. Vrućice i zimice također su uobičajen simptomi. Tretman uključuje antimikrobnu terapiju.
Apneja
Zbog tijesnih ili blokiranih dišnih putova taj se poremećaj pokazuje kao plitko disanje ili dulje stanke u disanju tijekom spavanja. Ti prekidi mogu trajati do jedne minute i imaju tendenciju da završe kašljem. Iako stanje nije opasno za život, ometa miran san onima koji od njega pate, što ostavlja osjećaj umora tijekom dana. Teško hrkanje povezan je simptom. Riječ je o bolesti koju može otkriti samo vaš partner.
Maglovite misli i bolovi
Ako svaki dnevni zadatak – od ustajanja, odlaska na posao do vježbanja – postaje naporan do neizdrživ, možda je riječ o sindromu kroničnog umora. One koje pogodi ta bolest muče i bolovi, te maglovite misli, što su također uobičajeni simptomi ovog sindroma. Stručnjaci smatraju da ovo stanje može imati veze s nekim upalama koje su izmaknule nadzoru.
Pripazite ako glavobolju prati umor i vrtoglavica
Ako ste često umorni iako dovoljno spavate, nedostaje vam energije za svakodnevne aktivnosti i osjećate česte promjene raspoloženja, moguće je da patite od anemije. Anemija je stanje u kojem krv nema dovoljno zdravih crvenih krvnih zrnaca koje prenose kisik do stanica. Mnogo je vrsta anemije, ali sve imaju među svojim simptomima umor. Izaziva je nedostatak željeza ili vitamina B12, dugotrajno teško životno razdoblje ili polipi. Osim umora prateći simptomi anemije su bljedoća, krhki nokti, lupanje srca, vrtoglavica i glavobolje.
Dehidracija i često mokrenje
Osim neutažive žeđi i bezvoljnosti, umor je često jedan od prvih simptoma dijabetesa. Umor može uzrokovati i dehidracija od čestog mokrenja i nesposobnost tijela da radi ispravno, jer manje može koristiti šećer za energiju. Tijelo se bori da uravnoteži razinu glukoze u krvi i to može dovesti do iscrpljenosti.
Ne preskačite doručak i klonite se brze hrane
Promjenom prehrane, životnih navika i uzimanjem lijekova poboljšat ćete zdravlje i otkloniti umor. Hrana je “gorivo” tijela stoga ne preskačite doručak i izbjegavajte tešku brzu hranu. Jedite radije povrće i namirnice bogate proteinima.
