Danas je Svjetski dan borbe protiv moždanog udara. Jedna od šest osoba na svijetu doživjet će moždani udar. Oko 17 milijuna ljudi doživi moždani udar svake godine, a 6,5 milijuna ga ne preživi. Svake dvije sekunde moždani udar pogodi jednu osobu, a svakih šest sekundi nekoga usmrti. Oko 26 milijuna ljudi na svijetu imalo je i preživjelo moždani udar. Nakon moždanog udara približno trećina bolesnika umire, trećina završi s invalidnošću, a trećina bolesnika oporavi se uz konvencionalnu terapiju. Porazne činjenice pokazuju kako je moždani udar među vodećim uzrocima smrti u BiH.
Srednja dob
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, u 2014. vodeća oboljenja kao uzroci smrti stanovništva su moždani udar sa stopom 72,9 na 100.000 stanovnika, potom slijedi akutni infarkt miokarda, a na trećem mjestu je kardiomiopatija. I dalje je moždani udar vodeći uzrok smrtnosti kod žena, dok je to kod muškaraca srčani udar. Prema dosadašnjim statistika, oko 2000 ljudi godišnje umire od moždanog udara u FBiH, što je oko 10% od ukupnog broja umrlih. Među svim županijama, moždani je udar na prvom mjestu u Unsko-sanskoj županiji sa 17,3 posto umrlih. Prema podacima iz Univerzitetskog kliničkog centra RS-a, u tom entitetu ovo oboljenje poprima obrise epidemije. – Prema našim podacima koji datiraju unatrag nekoliko mjeseci (podaci dobiveni prilikom obilaska svih bolnica u RS), svake godine imamo oko 4500 novooboljelih od moždanog udara. Primjetan je trend povećane učestalosti obolijevanja od moždanog udara kod osoba srednje životne dobi, od 40 do 60 godina, što se, na našim prostorima, pripisuje povećanoj prisutnosti stresa kao faktora rizika (rat i poratno teško ekonomsko stanje), kazali su iz UKC RS-a.
Prevencija bolesti
Najpoznatiji faktori rizika koji su povezani s načinom života, a na koje se može utjecati su pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola, nezdrava prehrana i povišene masnoće u krvi, stres, tjelesna neaktivnost i debljina. Podaci s kojima raspolaže Klinika za neurologiju UKC RS pokazuju kako su pacijenti koji su imali moždani udar u 80 do 90% slučajeva imali povišen krvni tlak, a 80% povišene masnoće u krvi. U cilju smanjivanja učestalosti akutnog moždanog udara, nužno je liječiti prateće bolesti: hipertenziju, poremećaje srčanog ritma i ostale srčane bolesti, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi, izraženo suženje vratnih arterija.
