Regiju posljednjih mjeseci potresaju masovni slučajevi prisustva salmonele u hrani, često sa teškim posljedicama.
Kazne u slučajevima trovanja salmonelom i drugim bakterijama, a koje su nastale zbog kršenja propisa prodaje, treba znatno pooštriti, naročito kada se zabilježe teške, pa i fatalne posljedice, smatraju mnogi eksperti u regiji. Trenutne kazne su na nivou novčane globe i iznose do nekoliko hiljada eura, što je neadekvatno po onima koji se bore za zaštitu potrošača.
Hrvatska je posljednjih dana u epicentru priče o mesu u velikim trgovačkim lancima u kojima su pronađene bakterije, u Leskovcu (Srbija) više od 100 djece ima salmonelu, Bosna i Hercegovina je ne tako davno svjedočila slučaju trovanja djece u sarajevskim vrtićima.
Preblagi zakoni
U BiH, Zakon o zaštiti potrošača BiH regulira obaveze trgovaca kod prodaje proizvoda i pružanja usluga i kršenje tih obaveza, te propisuje maksimalnu novčanu kaznu do 8.000 KM (približno 4.000 eura), što je prenisko, smatraju iz Ureda ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH.
„Kaznena politika za pitanja kvaliteta hrane u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH, kao i u drugim zakonima iz ove oblasti (Zakon o hrani, Zakon o općoj sigurnosti proizvoda, Zakon o kontroli kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, Zakon o kontroli određenih proizvoda pri uvozu i izvozu) je preblaga i treba je pod hitno mijenjati, tj. pooštriti i na taj način uskladiti sa kaznenom politikom EU-a“, kaže Mediha Bakalović, pomoćnica ombudsmana.
Ona dodaje kako pitanje prometa hrane i njena ispravnost treba biti riješeno kao u Europskoj uniji, na stroži način „jer je to najosjetljivije pitanje koje upućuje na sigurnost zdravlja i života potrošača“.
„Pitanje kršenja propisa o ispravnosti hrane koje direktno utiče na zdravlje ljudi, po propisanim kaznama kod nas je podvedeno pod isto pitanje kao da li je trgovac istakao cijenu na proizvod, izdao račun ili upakovao proizvod potrošaču. To su nemjerljive i neuporedive vrijednosti. U Evropskoj uniji su kazne i odluke o naknadi štete za ugrožavanje zdravlja i života kupaca u milionskim iznosima i popraćene mjerama zabrane djelatnosti za odgovorne subjekte“, navodi Bakalović i dodaje:
„Navedeni način kažnjavanja trgovaca u našoj zemlji nije nikakva prepreka da trgovci i dalje prodaju zdravstveno neispravnu hranu jer je sadašnja novčana kazna ‘sitnica’ u odnosu na zaradu od prodaje takve hrane. Obzirom na zatečeno stanje na tržištu svakako treba povećati broj inspektora i broj kontrola redovito vršiti, a ne samo pojavom određene neispravne hrane na tržištu.“
Manjak inspektora
Ono što predstavlja problem u djelovanju inspekcija u BiH je fragmentiranost sistema, a budući da su provjere i kontrole u nadležnosti entiteta i kantona.
Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić smatra kako treba implementirati zakone i kazne na odgovarajući način kako bi se preduprijedile razne vrste mešetarenja, te dodaje kako je navedena slika kontrola veliki problem, kao i mali kapaciteti inspekcijskih službi uslijed rascjepkanosti i manjka izdvajanja za njihov rad.
„Agencija za sigurnost je, u skladu sa svojim nadležnostima, učinila sve, predložila mnogo nove legislative usklađene sa propisima EU-a koje je Vijeće ministara i donijelo. U posljednjih nekoliko godina radi na implementaciji toga. Određeni su uspjesi postignuti, čemu svjedoči mogućnost izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište EU-a, sad se priprema i mogućnost izvoza pilećeg mesa“, kazao je za Al Jazeeru.
„Kontrolni sistem uvijek ima potrebe za nadogradnjom, svjesni smo da resursi inspekcijski nisu dovoljno kapacitirani. Službena kontrola je eksplicitna na kantonu i entitetu, sem granične kontrole. Ta fragmentiranost sistema može u nekom odnosu izazvati da koordinacija nije dovoljno efikasna. Sve se čini da se to ispravi“, dodaje Hajrić.
Smrt dječaka
Početkom oktobra je u Hrvatskoj preminuo petogodišnji Mirko Vidović iz Bregane, a kasnije analize su utvrdile kako je kobno bilo trovanje salmonelom. Bakterija je nađena u jajima koja su kupljena u jednom velikom trgovinskom lancu, a uvezena su bila iz Poljske.
„To je teško kazneno djelo protiv zdravlja ljudi u kojemu je višestruka odgovornost, i kaznena i građanska, i onoga ko je zaražen proizvod pustio u promet i proizvođača. Kod smrtnih slučajeva od trovanja, prilikom određivanja sankcije trebao bi biti određen zatvor“, izjavio je advokat Vinko Ljubičić za hrvatske medije.
Osim dječaka koji je preminuo, otrovani su i ostali članovi porodice – roditelji i još dvoje djece.
Poslije ovog, uslijedilo je nekoliko slučajeva povlačenja mesa i drugih proizvoda iz hrvatskih prodavnica zbog proizvoda u kojima je utvrđeno prisustvo bakterija.
Posljednje se desilo proteklog vikenda kada je povučeno, kako su naveli iz Ministarstva poljoprivrede Hrvatske, „smrznuto usitnjeno miješano meso“ i „smrznuto usitnjeno pileće meso“ iz Poljske, zbog prisutnosti salmonele, te „svježe meso peradi – pileća krilca“ proizvođača Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o. Čakovec, zbog prisutnosti bakterije salmonele i escherichie coli (E. coli).
Trovanja u vrtićima
Prošle godine je u sarajevskim vrtićima došlo do trovanja djece, a krajem oktobra ove godine to se desilo u vrtićima leskovačke predškolske ustanove ‘Vukica Mitrović’.
Tamo je 30. oktobra proglašena epidemija salomonele, usljed čega je oboljelo 106 djece, naveli su iz Zavoda za javno zdravlje. Zabilježen je i slučaj te crijevne zaraze u Osnovnoj školi Vasa Pelagić, kod učenika koji je istovremeno pohađao i Muzičku školu, pa su obje škole dezinficirane.
Djeca su oboljela u pet od ukupno 11 vrtića, a među oboljelima je najviše u vrtiću’ Lane’, gdje je, priznaju epidemiolozi, bakterija stigla preko djeteta čija je porodica oboljela od salmonele.
Epidemija se širila kontaktima u vrtićima i na rođendanima po igraonicama.
Iz Uprave za veterinu pri Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine Srbije apeliraju na građane da dobro paze gdje i šta kupuju.
„Apelujemo na građane da hranu kupuju u registrovanim objektima koji ispunjavaju uslove i čuvanja i rukovanja sa hranom i da kupuju hranu na kojoj postoji deklaracija i da obavezno proveravaju rokove upotrebe i čuvaju dokaz o kupovini“, naveli su iz ove institucije za Al Jazeeru.
„Svaka kupovina van za to predviđenog mesta, kao i neposedovanje deklaracije, je kupovina na sopstveni rizik, pa upozoravamo da se i potrošači moraju ponašati u skladu sa pažnjom dobrog kupca.“
ZOS radio/Al Jazeera Balkans
