U organizaciji Regionalnog poslovnog kluba Biznis plus u Tešnju je jučer održan sastanak privrednika iz Bosne i Hercegovine i rezidentnog predstavnika Međunarodnog monetarnog fonda u BiH Francisca Parodija.
Bitna pitanja
– Mislim da će ovaj sastanak donijeti iskrenu razmjenu stavova i mišljenja. MMF ima veliki program koji uključuje i tehničku pomoć i savjetovanje po pitanju politika sa BiH. Naši partneri su predstavnici vlasti i Centralna banka BiH, regulatori finansijskog sektora, ali je veoma važno da čujemo od poslovne zajednice, od biznismena, koji su to izazovi sa kojima se BiH suočava. Znači, to je jedna vrsta testiranja realnosti, izjavio je za Oslobođenje Parodi.
Francisco Parodi, predstavnik MMF U BiH/Foto: Muhamed TUNOVIĆNa pitanje da li je lakše razgovarati sa ljudima iz svijeta biznisa nego sa političarima u BiH, odgovorio je da se ipak radi o drugačijoj vrsti razgovora, da s političkim liderima ove zemlje imaju konkretne razgovore po pitanju programa i uvjeta koji taj program donosi. Sa predstavnicima poslovne zajednice, sa biznismenima, to je, veli, “razmjena mišljenja i stavova”.
Direktorica Biznis plus kluba Svetlana Cenić je objasnila da Međunarodni monetarni fond treba da čuje šta privreda poručuje, pogotovo što se i “MMF sad suočava sa jednom potpunom blokadom”.
– Niti ima razgovora o pismu namjere, niti Reformske agende. Ništa. I, evo, to je način da se malo i odblokira proces, da čuju šta privrednici kažu i kakvo je njihovo mišljenje, koji su problemi i koja pitanja su bitna za privrednike, rekla je Svetlana Cenić.
Cenić je ustvrdila da je Parodiju sigurno lakše razgovarati sa privrednicima nego s političarima. Jer, privrednici imaju konkretne probleme i nude konkretna rješenja, politika ne.
Domaćini sastanka bili su čelni ljudi Madija, mesne industrije iz Tešnja, najvećeg proizvođača pilećeg mesa u BiH, braća Maid i Edin Jabandžić. Zajedno sa visočkim Brovisom imaju tržišno učešće oko 65 posto na području BiH i to su dva osnovna generatora razvoja peradarstva u našoj zemlji.
– Sastanak treba da donese komunikaciju između nas privrednika, na čemu uvijek insistiram, i ljudi iz MMF-a. Ovo je dobra stvar, konstruktivna, pogotovo ako su sagovornici konstruktivni i dobronamjerni, a ovdje su svi sigurno dobronamjerni, kazao je Maid Jabandžić, direktor društva Madi, koji je trenutno najveći regionalni proizvođač piletine na teritoriji BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije.
Na pitanje da li Evropska unija donosi prednost ili pak opasnost za peradare i proizvođače pilećeg mesa u BiH, Jabandžić je odgovorio da smatra da je više prijetnja nego prednost.
– Razvijene evropske zemlje imaju poticaje po svakom osnovu i po svakom nivou kad su njihovi domaći proizvođači u pitanju. Nažalost, mi to nemamo. Mislim da je krajnje vrijeme da naše vlasti razmisle kako da subvencioniraju našu proizvodnju, samo da bi na neki način mogli da konkurišemo drugima, poručio je Jabandžić.
Venan Hadžiselimović, izvršni direktor Hifa Oil grupacije, rekao je da je ovo bila prilika da direktori i vlasnici kompanija koje nešto znače u BiH prenesu svoje impresije o privredi u našoj zemlji na međunarodne faktore, odnosno institucije, koje bi trebale na neki način i prihvatiti ta mišljenja i sugestije, posebno u dijelu Reformske agende.
Hifa Oil je, veli, zadnjih mjeseci intenzivno krenula u određene akvizicije, od kupovine njemačke firme LB.Profile GmbH, do završetka terminala u Zenici i kupovine u metalskoj industriji.
Nedostatak stabilnosti
Branimir Muidža, generalni direktor Tvornice cementa Kakanj i predsjednik Vijeća stranih investitora u BiH, objasnio je da se nadaju, kao pripadnici realnog sektora, da će i MMF shvatiti važnost Reformske agende. A u Agendi je zapisano da će se smanjiti porezi, ukloniti administrativne barijere, da se kreće u reformu javne uprave i da će se stvoriti puno bolji ekonomski ambijent za poslovanje.
Tvornica cementa Kakanj primjer je dobre privatizacije. Bio je to prvi primjer velike privatizacije u BiH (2000. godine) i do sada najuspješniji primjer.
– Smatram da BiH nedostaje stabilnost, politička, pravna i ekonomska, da trebamo imati predvidiv porezni i poslovni okvir, vladavinu prava, a ono što je itekako važno je da sve političke strukture prionu kreiranju jednog boljeg poslovnog ambijenta u državi, naglasio je Muidža.
zosradio.ba/oslobodjenje.ba
