Brend je prepoznatljiva oznaka ili ime nekog proizvoda, koje često podrazumijeva i kvalitetu. Marka mora stvarati snažni i trajni identitet proizvoda/usluge, sažimati osobnost preduzeća i poticati osjećaje povjerenja, korisnosti, dobrobiti i sigurnosti, samo je jedna od definicija brenda.
Po drugoj definiciji koja se može pronaći brend je proizvod za koji potrošači vjeruju da ne postoji zamjena i koji su spremni učiniti sve kako bi sebi omogućili taj proizvod.
Upravo na tom nastojanju da se izdvojite iz mase sličnih proizvoda, da se približite potrošaču na način da “ne vidi” dalje od vašeg proizvoda zasniva se uspješno brendiranje kojem bi trebali stremiti svi koji žele da uspiju i izdvoje se iz mase sličnih.
U današnje vrijeme razvoja IT tehnologija, mobilnih aplikacija sve vam postaje dostupno i možete kupiti bilo šta, bilo gdje, nema više prepreka zašto npr. čokoladu iz Švicarske ne biste kupili već danas, a ne čekali da neko ode tamo i donese vam, kao i brojne druge proizvode. Upravo to firme koje se bave brendiranjem ističu, morate više ulagati u reklamu, ali znati na koji način “vršiti pritisak” na potrošača. Ne biti napadan, ali biti konstantan i stalno prisutan kako biste bili sve vidljiviji u očima potrošača i nametnuli im se kao prvi izbor, odnosno kako biste pokazali i dokazali da nema boljeg, da nema zamjene za vas.
U suprotnom, moglo bi se desiti da ostanete neprimjetni i da u slučaju da prestanete sa proizvodnjom to bude šok samo za vas, dok ostali to i ne primijete.
Upravo na to se odnosilo i najnovije istraživanje Havas Media grupe pod nazivom “Svrsishodni brendovi”, a koje pokazuje da ljudi ne bi marili, niti bi primijetili ako bi 74 posto brendova koje koriste jednostavno – nestalo.
Globalni direktor Havas Media grupe Dominik Delport izjavio je za CNBC da je to posljedica pretjerane komunikacije, odnosno bombardovanja potrošača reklamnim porukama.
– Imamo previše brendova, mogućnosti, tako da ljudi mogu vrlo lako da nađu alternativu, a pretjerana komunikacija ubija komunikaciju, tako da morate biti od koristi ljudima, rekao je on.
U svijetu u kojem se dnevno pošalje 500 miliona tvitova, napišu 4,3 milijarde postova na Facebooku i objavi 500 miliona sati videa na YouTubeu, uspjeh mogu da postignu samo brendovi koji potrošačima isporučuju korisnost.
Istraživanje koje je provedeno na 300.000 ispitanika u 33 države, a koje je obuhvatilo 1.500 brendova iz 15 različitih industrija, pokazalo je da je irelevantnost 74 posto brendova posljedica činjenice da oni ne doprinose kvalitetu života potrošača.
Naime, 75 procenata učesnika ankete očekuje od brendova da više doprinesu kvalitetu njihovog života, a samo 40 posto njih vjeruje da brendovi to i čine. Međutim, 60 posto smatra da je sadržaj koji brendovi donose loš, irelevantan ili da ga uopšte nema. Da sadržaj brenda treba da zabavi, pruži rješenje ili omogući iskustvo, smatra 84 posto ispitanika.
Izvještaj je rezultirao rang-listom najznačajnijih brendova, a u top 10 su Google, PayPal, WhatsApp, YouTube, Samsung, Mercedes Benz, Nivea, Microsoft, Ikea i Lego.
Zasebna studija konsultantske kuće Brend Fajnens tvrdi da je Google najvredniji brend na svijetu, koji je u 2016. porastao sa 88,2 na 109,4 milijarde dolara.
– Ako pogledate sve te tehnološke brendove, oni su na vrhu rang-liste. Zašto? Zato što čine moj život lakšim, u osnovi, i potpuno su besplatni. Sve te aplikacije su uglavnom besplatne za preuzimanje, a pružaju sjajne usluge, dodao je Delport.
Prema njegovoj definiciji, koristan brend je funkcionalan, obezbjeđuje vrijednost za novac, čini život pojedinca lakšim, a uz to ima i pozitivan uticaj na zajednicu.
Znači, brendovi bi trebalo da povezuju ljude, da budu korisni i potiču razvoj. To je dobar početak kada se planira strategija, a brendiranje u BiH je u posljednje vrijeme u uzlaznoj putanji, te im ovo istraživanje može biti samo od koristi da vide kako da budu prisutniji u svijesti potrošača, kako da se nametnu novim i zadrže stare potrošače, kako da brend prilagode potrošačima i tržištu, da ukažu na svu njegovu korist.
zosradio.ba/oslobodjenje.ba
