Cilj projekta, kojeg finansira Evropska unija (EU) sa četiri miliona eura, a provodi Međunarodna organizacija rada (ILO) je da se kroz institucionalizaciju partnerstava poveća zaposlenost i stvore nova radna mjesta primarno za socijalno ugrožene kategorije stanovništva uključujući žene, mlade, manjinske zajednice, povratnike, interno raseljena lica i teško zapošljive osobe posebno u područjima pogođenim poplavama.
Partnerstvima će za provođenje njihovih aktivnosti, to jest za provođenje aktivnih mjera na tržištu rada, biti pružena kako finansijska podrška u obliku grantova u iznosima od 150.000 do 200.000 eura tako i tehničko-savjetodavna podrška koju će im ILO pružati tokom cijelog provođenja projekta uključujući i osam ciklusa obuke.
Ambasador Lars-Gunnar Wiremark, šef delegacije i specijalni predstavnik EU u BiH, istakao je da su sredstva i ove aktivnosti dio širih napora EU u saradnji sa domaćim vlastima u BiH, sa ciljem stvaranja više radnih mjesta.
“Očekuje se da će ovih 15 projekata otvoriti nekih 600 radnih mjesta. Potom, 2.000 ljudi će proći kroz različite programe dokvalifikacija i prekvalifikacija i provodi se na području cijele BiH”, rekao je Wigemark.
Kako je kazao, ukupna vrijednost projekta od četiri miliona eura ujedno predstavlja i odgovor na poplave koje su pogodile BiH 2014, tako što će dati perspektive zapošljavanja teško zapošljive kategorije, kao što su raseljena lica, socijalno ugroženi i tako dalje.
“Ovo je samo jedan dio napora koje EU provodi u BiH zajedno sa svojim partnerima. Naglašavam da je fokus svih ovih aktivnosti stvaranje novih radnih mjetsa i zapošljavanje. Nažalost, u situaciji smo kada je jako puno priče o nekim drugim temama, međutim prema svim istraživanjima javnog mnijenja ono što oni zaista žele je više radnih mjesta i kvalitetnijih radnih mjesta”, rekao je Wigemark.
Napomenuo je da u ovom trenutku BiH još uvijek nema ažuriranu strategiju zapošljavanja.
“Pitanje koje je najozbiljniji problem u ovoj zmelji nije obuhvaćeno nekom trenutno važećom strategijom. Mi kao EU smo spremni da podržimo bilo kakve napore na izradi takce strategije uključujući i finansijsku pomoć kroz grantove, dakle kroz nepovratna sredstva, a ne kroz neke zajmove ili kredite koji bi došli od Svjetske banke ili MMF-a”, poručio je Wigemark.
Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH naglasio je da BiH u regionu najmanje ulaže u otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje nezaposlenosti a razlog tome je, kako je kazao, zato što nema razvijen sistem za podršku zapošljavanja u zemlji.
“Na nezaposlenost utiče i slaba ekonomska aktivnost zemlje, slab priliv investicija kojih je u 2016. godini bilo jedva 200 miliona eura i po tom osnovu smo na začelju regiona”, rekao je Šarović.
Projekat od tri miliona grant sredstava, odnosno četiri miliona koliko je njegov ukupan iznos, će, smatra Šarović dobro doći ukoliko i drugi nivoi vlasti kroz različite projekte podrže aktivnosti na smanjenju nezaposlenosti.
“Imajući u vidu da je udio nezaposlenosti mladih skoro 58 posto, udio žena u ukupnom broju zaposlenih samo jedna trećina, a nivo nezaposlenosti u cijeloj zemlji oko 25 posto, je vrlo zabrinjavajuće i na dnu ljestvice smo ne samo u regionu nego u cijeloj Evropi”, rekao je ministar Šarović.
Naglasio je da će ukoliko ovaj projekat bude pravilno implementiran podrška EU u budućnosti biti izdašnija.
Direktor ILO Ureda Budimpešta Antonio Graziosi kazao je da je danas BiH domaćin možda i najvećem timu Međunarodne organizacije rada na Zapadnom Balkanu, jer osim ovog projekta ILO također, učestvuje u dva bitna podregionalna projekta koje implementiraju sa UNDP-jem.
Istakao je da ukupan učinak rada i pored određenog napretka još uvijek nedovoljno napreduje.
“Tu govorimo i o visokoj stopi nezaposlenosti, vrlo niskoj stopi učešća i žena i mladih u zaposlenosti. Imamo visok stepen neprijavljenog rada i određenu isključivost u zapošljavanju određenih članova manjinskih grupa te visoku stopu rada koji bi bio dugoročan”, rekao je Graziozi.
Ovim projektom će se doprinijeti reformi tržišta rada u BiH tako što će se uz strategije ekonomskog razvoja i zapošljavanja koje postoje na entitetskom nivou početi provoditi i strategije na lokalnom nivou kojima će se na izravan način usaglašavati i usklađivati potrebe poslodavaca, to jest potrebe za radnom snagom, odnosno potrebe za određenim znanjima i vještinama uposlenih, i ponuda radne snage kroz prekvalifikaciju i nalaženje pravih ljudi za poslove.
Lokalna partnerstva za zapošljavanje, njih 15, će početi provoditi svoje aktivnosti na terenu nakon dodjele prve tranše grantova u aprilu ove godine, koje će trajati do decembra 2018. godine.
Projekat EU/ILO se počeo provoditi u martu 2016. i trajaće do februara 2019. godine. Projekat je dio EU Programa za lokalni razvoj i zapošljavanje kojeg Evropska unija finansira sa 19 miliona eura a provode ga UNDP, GIZ i ILO.
Krajnji korisnici projekta lokalnih partnerstava za zapošljavanje su trenutno nezaposleni i njihove porodice kao i sami članovi partnerstava.
zosradio/magazinplus.eu
