Terapeuti sada nude razna savjetovanja, osmislili su “detoks tretmane”, a korporativna wellness industrija u ekspanziji nudi sve više rješenja kako da se provede dan bez stalnog kompulzivnog “skrolovanja” po stranicama.
Ako ne možete odoliti odlasku na Facebook, Snapchat, Instagram ili druge društvene mreže, osjećate uznemirenost kada ne možete provjeriti svoj pametni telefon ili nemate signal, možda vam treba pomoć.
Nudi se širok spektar usluga i tretmana koje “zavisnici” od društvenih mreža mogu probati kako bi se riješili ove navike. Cijena je oko 150 dolara po satu, a duži višednevni “detoks tretman” može koštati i više od 500 dolara, piše BBC.
Kod terapeuta Naithan Driksel u Houstonu u Texasu u posljednjih nekoliko godina broj pacijenata koji traže pomoć zbog zavisnosti od društvenih medija porastao je za 20 odsto i sada oni čine gotovo polovinu njegovih pacijenata.
“Na neki način, psihološki uticaj koji uzrokuju Facebook, Snapchat i druge digitalne platforme može biti teže liječiti od drugih priznatih ovisnosti. Ovo je gora zavisnost od alkohola ili droga jer je mnogo zanimljivije i nema stigme iza toga”, kaže Driskel.
On naplaćuje tretmane 150 dolara po satu i radi s pacijentima najmanje šest mjeseci, jer, kaže, bar toliko vremena im treba da bi u potpunosti razumjeli kako upravljati vlastitim ponašanjem.
Iako zavisnost od društvenih mreža još nije zvanično prepoznata kao poremećaj u medicinskim klasifikacionim priručnicima u SAD, neki terapeuti, uključujući Driskela, liječe bolesnike na isti način kao kod liječenja od drugih oblika zavisnosti.
“Vikend ili sedmodnevni ‘detoksi’, koji često uključuje boravak u prirodi, pomaže pacijentima da se ‘isključe’ s uređaja i mogu biti dobar prvi korak. Dobro je kada u detoks procesu ponovo dobijete svoj um, ali onda se vratite u isti život kao i prije što može ometati napredak”, kaže Driskel.
Kompanija “Talkspace” iz New Yorka nudi online savjetovanje sa svojih 1.000 mrežnih terapeuta.
Potpredsjednik kompanije Linda Sako kaže da su 2016. pokrenuli 12-sedmični program za ljude koji se bore sa onlajn zavisnostima. Kompanija nudi terapiju tekstualnim porukama za 138 dolara mjesečno, pa do 396 dolara za terapiju kroz razgovor uživo.
“Klijenti koriste pametne telefone za održavanje terapijskih sastanaka, a mi ih učimo kako koristiti telefon na ‘pažljiviji’ način. Većina ljudi se okreće terapiji nakon brojnih neuspješnih pokušaja da se sami izbore sa ovim problemom”, kaže Sako.
U Londonu Oriana Felding osnovala je kompaniju “Digital detoks” 2014. i sada radi s kompanijama čiji zaposleni imaju problem sa korištenjem društvenih medija, kako oni ne bi morali sami da se bore sa tim problemom.
Programi započinju individualnim radom, a zatim zaposleni prolaze kroz prilagođene online module. Ove sesije se u prosjeku naplaćuju 600 funti /748 dolara/ dnevno, a izvršni funkcioneri kompanija se mogu prijaviti i za dodatne radionice fokusirane na povećanje produktivnosti.
U Berlinu firma “Oftime” sarađuje s korisnicima tako što ih kontroliše putem aplikacija, a nude i razne detoks radionice “licem u lice”.
“Ljudi imaju tendenciju da ovo nazivaju ovisnošću, prije nego da razmišljaju o tome kao nedostatku ravnoteže”, kaže psiholog Aleksander Steinhart, koji je osnovao ovo preduzeće 2014. godine.
Ako ne možete odoliti odlasku na Facebook, Snapchat, Instagram ili druge društvene mreže, osjećate uznemirenost kada ne možete provjeriti svoj pametni telefon ili nemate signal, možda vam treba pomoć.
Nudi se širok spektar usluga i tretmana koje “zavisnici” od društvenih mreža mogu probati kako bi se riješili ove navike. Cijena je oko 150 dolara po satu, a duži višednevni “detoks tretman” može koštati i više od 500 dolara, piše BBC.
Kod terapeuta Naithan Driksel u Houstonu u Texasu u posljednjih nekoliko godina broj pacijenata koji traže pomoć zbog zavisnosti od društvenih medija porastao je za 20 odsto i sada oni čine gotovo polovinu njegovih pacijenata.
“Na neki način, psihološki uticaj koji uzrokuju Facebook, Snapchat i druge digitalne platforme može biti teže liječiti od drugih priznatih ovisnosti. Ovo je gora zavisnost od alkohola ili droga jer je mnogo zanimljivije i nema stigme iza toga”, kaže Driskel.
On naplaćuje tretmane 150 dolara po satu i radi s pacijentima najmanje šest mjeseci, jer, kaže, bar toliko vremena im treba da bi u potpunosti razumjeli kako upravljati vlastitim ponašanjem.
Iako zavisnost od društvenih mreža još nije zvanično prepoznata kao poremećaj u medicinskim klasifikacionim priručnicima u SAD, neki terapeuti, uključujući Driskela, liječe bolesnike na isti način kao kod liječenja od drugih oblika zavisnosti.
“Vikend ili sedmodnevni ‘detoksi’, koji često uključuje boravak u prirodi, pomaže pacijentima da se ‘isključe’ s uređaja i mogu biti dobar prvi korak. Dobro je kada u detoks procesu ponovo dobijete svoj um, ali onda se vratite u isti život kao i prije što može ometati napredak”, kaže Driskel.
Kompanija “Talkspace” iz New Yorka nudi online savjetovanje sa svojih 1.000 mrežnih terapeuta.
Potpredsjednik kompanije Linda Sako kaže da su 2016. pokrenuli 12-sedmični program za ljude koji se bore sa onlajn zavisnostima. Kompanija nudi terapiju tekstualnim porukama za 138 dolara mjesečno, pa do 396 dolara za terapiju kroz razgovor uživo.
“Klijenti koriste pametne telefone za održavanje terapijskih sastanaka, a mi ih učimo kako koristiti telefon na ‘pažljiviji’ način. Većina ljudi se okreće terapiji nakon brojnih neuspješnih pokušaja da se sami izbore sa ovim problemom”, kaže Sako.
U Londonu Oriana Felding osnovala je kompaniju “Digital detoks” 2014. i sada radi s kompanijama čiji zaposleni imaju problem sa korištenjem društvenih medija, kako oni ne bi morali sami da se bore sa tim problemom.
Programi započinju individualnim radom, a zatim zaposleni prolaze kroz prilagođene online module. Ove sesije se u prosjeku naplaćuju 600 funti /748 dolara/ dnevno, a izvršni funkcioneri kompanija se mogu prijaviti i za dodatne radionice fokusirane na povećanje produktivnosti.
U Berlinu firma “Oftime” sarađuje s korisnicima tako što ih kontroliše putem aplikacija, a nude i razne detoks radionice “licem u lice”.
“Ljudi imaju tendenciju da ovo nazivaju ovisnošću, prije nego da razmišljaju o tome kao nedostatku ravnoteže”, kaže psiholog Aleksander Steinhart, koji je osnovao ovo preduzeće 2014. godine.
zosradio/klix.ba
