Piše: Haris Sejdić
Prosperitet se ne nasljeđuje nego stvara. Dobro, može se i naslijediti, ali onda postoji velika vjerovatnoća da neće potrajati dugo. Njega ne stvaraju prirodno bogatstvo, kamatne stope ili vrijednost nacionalne valute, kako bi to neki pomislili ili tvrdili, jer da je tako onda zemlje Afrike bogate npr. dijamantima ne bi bile siromašne.
Šta motivira preduzetnike, privrednike u Tešnju da “vide” dalje i više, da rade i više i duže i da često tako sa tim načinom idu ispred drugih sredina u Bosni i Hercegovini i pokušavaju da drže korak sa Europom i svijetom? Svi u Tešnju znaju da uspjeh tešanjske privrede leži u preduzetničkoj inicijativi i inovativnosti, preduzetničkom duhu, koji ne čeka ništa od “države” ili općine. Preduzetnički duh naravno nije nastao preko noći, on se gradio godinama, decenijama, i korijen tog duga seže daleko u prošlost. Preduzetnički duh nije nastao na blagostanju, naprotiv, nastao je u jednom teškom i mukotrpnom procesu, kada je Tešanj u jednom periodu bio na “crnoj listi” bivše nam države Jugoslavije. Zbog toga su veliki sistemi i velika preduzeća nastajala u drugim općinama kao npr. Natron Maglaj, Borja Teslić, Krivaja Zavidovići, Željezara Zenica, Rafinerija Bosanski Brod, itd.
Još je važnije naglasiti da sadašnji tešanjski uspjeh i prosperitet, hvala Bogu, nije vezan za politiku, još manje za bilo kojeg pojedinca u politici, jer bi tada bio u velikoj opasnosti da se promjenom odnosa na političkoj sceni i silaskom sa političke scene nekih pojedinaca dovede u pitanje i uspjeh i prosperitet. Ovako, ljudi dolaze i odlaze, političari se mijenjaju, jer su prolazna kategorija, a prosperitet ostaje, ali ne način da se ništa ne radi, ne, nego na način da se stalno poboljšava, unapređuje, mijenja na bolje, prilagođava, inovira.
*Konkurentnost označava sposobnost da se u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uslovima proizvedu robe i usluge koje prolaze test tržišta, domaćeg ili međunarodnog tržišta, uz istovremeno zadržavanje i dugoročno povećanje realnog dohotka stanovništva.
