Stanovnike zeničkog naselja Smajići, nakon katastrofe u maju 2014. godine, kada su im je gotovo sve uništeno u klizištima, priroda ponovo iskušava. Aprilski snijeg i mraz nanijeli su i njima, kao i uzgajivačima jagodičastog voća u drugim dijelovima Zeničko-dobojskog kantona, velike štete. Procjenjuje se da je uništeno oko 30 posto zasada.
Zbog aprilskog snijega i mraza u malinjaku porodice Sinana Mujkanovića, demobiliziranog borca u selu Smajići, ove godine neće biti uroda.
“Uništeno mi je 100% zasada. Od toga živim, na birou sam. Digao sam kredit da bih ih posadio, sad je sve uništio. Tražili smo da nam dođe komisija da ustanove štetu”, priča Sinan.
Od oko 400 domaćinstava u ovom naselju, 73 se bave malinarstvom, obrađuju oko 120 dunuma zemljišta.
“Od toga žive i školuju djecu, nikom nisu zakucali ni na općinska ni na kantonalna vrata da kažu da su socijalno ugroženi. Da nas nisu zadesile elementarne nepogode na tih 120 dunuma trebalo je biti od 150 do 200 tona maline, oko pola miliona maraka”, ističe malinar iz Smajića Enes Drapić.
Više od gubitka ovogodišnjeg roda malina pogađa ih nebriga nadležnih. I bez ovih problema teško je biti proizvođač maline jer, kažu, na poticaje prije mogu računati vlasnici hladnjača u kojima se malina skladišti nego proizvođači. Traže da nadležne službe obiđu teren i urade procjenu štete kako bi se izbjegle zloupotrebe.
“Imamo informaciju da se prijavljuju štete kojih uopće nema na terenu, pa se bojimo da može doći do zloupotrebe sredstava”, kaže malinar Hasan Halilović.
U nadležnom Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ZDK-a prikupljaju informacije, procjena je da je aprilsko nevrijeme uništilo najmanje 30% zasada malina. Nema preciznih informacija ni da li će ovogodišnji poticaji biti usmjereni za podršku proizvodnji jagodičastog voća ili za odštete.
“Ne možemo još uvijek donijeti konačnu odluku. Pratit ćemo situaciju i kad se sve sumira možemo razgovarati o daljim koracima”, napominje ministar Humzo Smajić.
Nedaće koje prate proizvodnju jagodičastog voća u našoj zemlji i bez vremenskih neprilika ozbiljno ugrožavaju njenu održivost. Zato ne čudi što, nakon nekoliko godina intenzivnog širenja te proizvodnje, malinari posustaju.
zosradio.ba/magazinplus.eu
