Akcize se, pored glavnog dijela od 0,30 do 0,40 KM po litru, sastoje i od naknada za puteve i autoputeve. Za obične ceste izdvaja se 0,15 KM po litru, a za autoputeve 0,10 KM po litru.
U posljednje tri godine Bosna i Hercegovina bilježi rast prihoda po osnovu spomenutih naknada. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, 2014. godine sakupljeno je ukupno 297.390.745,65 KM, 2015. godine sakupljeno je 320.459.246,43 KM, a prošle godine sakupljeno je 359.340.912,53 KM.
Prostom računicom dolazimo do zaključka da ukupni prihod po osnovu naknada od 0,15 KM i 0,10 KM po litru iz godine u godinu raste za od 20 do gotovo 40 miliona KM.
Kada je riječ o glavnom dijelu akciza koji se ne tiče puteva i autoputeva, onda govorimo o prihodima od 425.718.718,72 KM za 2014. godinu, 468.910.307,50 KM za 2015. i 506.880.129,75 KM za 2016. godinu. Rast je evidentan i on se također mjeri desetinama miliona KM.
Naknada
Federacija Bosne i Hercegovine po koeficijentu Upravnog odbora UIO od januara 2016. godine dobija 63,57 posto od sredstava sakupljenih na državnom nivou po akcizama tj. naknadama od 0,15 KM po litru, a potom se iznos raspoređuje po različitim nivoima unutar entiteta, u što je uključeno i Javno preduzeće Ceste FBiH. Republici Srpskoj po istom koeficijentu pripada 32,88 posto gdje u znatnom udjelu učestvuju Putevi RS, a Brčko Distriktu 3,55 posto.
Prema računici iz 2016. godine, kada je po naknadi od 0,15 KM prikupljeno 215.551.706 KM, FBiH je dobila blizu 135 miliona, Republika Srpska 70 miliona, a Brčko sedam miliona KM.
Prošla godina zabilježila je rast za 23 miliona po naknadi od 0,15 KM više nego 2015. godine kada je sakupljeno 192.253.218,83 KM.
Što se tiče naknada za autoputeve od 0,10 KM po litru, UIO je 2016. registrovala prihod od 143.789.206,02 KM, što je za 15 miliona KM više nego 2015. godine kada je sakupljeno 128.206.027,60 KM.
Putarina od registracija
Po osnovu putarine od fizičkih i pravnih osoba, JP Ceste FBiH d.o.o. Sarajevo je ostvarilo prihod od 17.692.431 KM u 2014. godini, 17.997.525 KM u 2015. godini i 22.488.598 KM u 2016. godini te ovaj iznos predstavlja 40 posto od ukupnog prihoda po osnovu putarine koji prema Zakonu o cestama u FBiH pripada JP Ceste FBiH.
Primjetan rast od blizu četiri miliona KM između 2015. i 2016. godine posljedica je poskupljenja putarine koja se plaća prilikom registracije motornih vozila.
Ostalih 60 posto pripada kantonima, a zbirom se dolazi do oko 55 miliona KM prikupljenih putem putarine prilikom registracije. Ovaj broj je 2015. godine bio oko 45 miliona KM.
Još uvijek nedovoljno
Kada su u pitanju graditelji odnosno upravitelji cestama, barem kada je riječ o Federaciji BiH, trenutna sredstva su navodno nedovoljna za pokriće budućeg razvoja.
Prema revizorskom izvještaju za 2015. godinu, ukupni prihodi Cesta Federacije BiH iznosili su 64.554.691 KM, a dio od naknada za puteve od nafte i naftnih derivata bio je 38.028.787 KM. Radi se o dijelu koji pripada Cestama FBiH, a ne entitetu u cijelosti jer kantonima pripada najveći dio prihoda FBiH – samo Direkcija za puteve KS ima budžet od skoro 13 miliona KM.
“Za održavanje magistralnih cesta ukupne dužine 2.071 km na osnovu izvršenih radova u 2014. godini plaćeno je 28.720.238 KM, u 2015. godini 32.767.808 KM te u 2016. godini 32.142.818 KM”, objašnjeno je za Klix.ba iz Cesta Federacije BiH.
Oni podsjećaju da Ceste FBiH u isto vrijeme izmiruju i obaveze po kreditu od 105 miliona eura koji je osiguran u sklopu programa rehabilitacije cesta koji je okončan 2013. godine.
“Nakon završetka ovog investicionog ciklusa na rehabilitaciji dijela postojeće mreže magistralnih cesta, JP Ceste FBiH po osnovu postojećih prihoda može izvršavati isključivo održavanje postojeće cestovne mreže, ne računajući tu dodatnih 700 km regionalnih cesta koje bi Odlukom o prekategorizaciji trebale pripasti JP Ceste FBiH”, kažu iz Javnog preduzeća.
Da je kojim slučajem set zakona o akcizama usvojen te da su one povećane za 0,05 KM, iz Cesta FBiH tvrde da bi se prihod po tom osnovu povećao za 30 miliona KM, što bi bilo osigurano za investiranje u magistralnu infastrukturu te gradnju novih cesta, što je planirano za 2018. godinu u okviru programa modernizacije.
