“Uvijek su za hakere postojali određeni interesi u Bosni i Hercegovini, pa tako je i danas dok su toku najveći hakerski napadi. Određene grupe takvih napada će se u narednom periodu sigurno dešavati i bit će usmjereni prema Bosni i Hercegovini”, upozorio je Dragičević.
Nerazvijeni servisi, ali i needukovani kadrovi
Dragičević navodi da je Bosna i Hercegovina, s jedne strane, hakerima interesantna zato što nema razvijene sisteme odbrane od njihovih napada, a s druge strane im nije toliko interesantna jer nema razvijene elektronske servise koji podržavaju oblast elektronskog poslovanja.
“Zbog ovih napada se u svijetu trpe određene štete u vrijednosti procijenjenim u više stotina miliona dolara. Mi nemamo razvijenu industriju koja je razvijena čisto na elektronskom servisu. U BiH je nešto drukčija situacija nego u razvijenijim zemljama. Kada je riječ o oblasti elektronskog poslovanja, u BiH postoji nekoliko ‘web shopova’, a i oni funkcionišu poluelektronski. Elektronski se dobija samo narudžba, a koristi se još uvijek tradicionalni pristup plaćanja: prilikom preuzimanja ili uplatnicom”, objašnjava Dragičević.
Prema njegovim riječima, nerazvijenost tih servisa nanosi manje štete nego u drugim državama.
Institucije nepripremljene, privreda u opasnosti
Dragičević objašnjava da su državne institucije u opasnosti, ali da ni privatni sektor nije u zahvalnoj poziciji, jer je privreda najizloženija ovakvim napadima.
“Kad je riječ o bh. institucijama neophodno ih je pripremiti kako bi imale određeni broj stručnjaka koji bi pratio servise i kako bi efikasno mogli da reaguju u ovakvim situacijama. Trenutno stanje u javnoj upravi nije zadovoljavajuće, jer se tu nalazi veliki broj ljudi needukovanih da ovakve situacije mogu rješavaju u praksi. Mi imamo lošiji kvalitet tih stručnjaka upravo u javnoj upravi”, poručio je Dragičević.
Dodao je kako su, prema njegovom mišljenju, privredne djelatnosti najizloženije hakerskim napadima, odnosno da one mogu da istrpe najveće posljedice tih napada.
“Web site je nešto što radi 24 sata i u tom periodu je omogućena prodaja proizvoda, na globalnom tržištu. Ali zbog nerazvijenosti drugih servisa ovi hakerski napadi se ne mogu u većoj mjeri odraziti na Bosnu i Hercegovinu, kao što će to biti slučaj u nekim drugim zemljama”, kazao je Dragičević.
Institucije daju upozorenja
Doktor nauka informacionih tehnologija Emir Kremić kazao je za Klix.ba da hakerske napade u Bosni i Hercegovini ne treba podcijeniti, kako kod nas, tako ni bilo gdje drugo.
“Oni imaju za cilj da naruše sigurnost informacionog sistema i to se ne smije nipošto podcijeniti. Tu treba biti vrlo oprezan, naročito ljudi koji koriste elektronsko plaćanje. Također treba biti oprezan glede informacija koje ostavljate na internetu… Treba voditi računa da se to sve čisti s vremena na vrijeme, jer ako nas zadesi taj virus on može da pokupi takve vrste podataka”, kazao je Kremić.
Dodao je da su u fokusu hakerskih napada uglavnom vladine institucije, obavještajne agencije, velike korporacije, bankarski sektor, zdravstveni sektor, ali da pritom niko nije pošteđen.
Operativno tijelo za zaštitu od cyber napada
Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić kazao je za Klix.ba da je Bosna i Hercegovina donijela nekoliko planskih dokumenata kad je riječ o cyber zaštiti, ali da je sistem jako loše zaštićen.
“Prvo smo uradili analizu stanja cjelokupnog sistema i došli smo do zaključka da je on veoma loš. Bosna i Hercegovina je kao država kasno krenula u cijeli taj proces cyber zaštite. Ministarstvo sigurnosti se obavezalo da će taj posao raditi na nivou institucija BiH, a da će entiteti preuzeti odgovornosti za svoj dio nadležnosti. Mi smo sada u fazi uspostavljanja jednog operativnog tijela koje će biti sastavljeno od stručnjaka iz oblasti cyber zaštite. U slučaju da se pojave takvi napadi oni će pružati adekvatnu zaštitu”, kazao nam je Mektić.
Naveo je da prema informacijama koje on raspolaže nije bilo hakerskih napada na bh. institucije, u valu hakerskih napada aktuelnih u cijelom svijetu.
