U međuvremenu je na kolegiju Vlade FBiH ipak dogovoreno da se predloži koeficijent 14, što bi trebalo biti dovoljno da prođe u parlamentu. Ipak, iz Saveza penzionera poručuju da je sve to generalno neodrživo te da je potrebno mijenjati sistem, a prije svega smanjiti penzije osobama koje su u penziju otišle nakon 2009. godine. Zbog toga su i najavljeni protesti, koji će biti u srijedu, a očekuje se dolazak između 12 i 15 hiljada penzionera.
“Po našem mišljenju koeficijent 14 nije održiv, on je prenapuhan, kao i onaj od 13,6. Prosječna penzij atrenutno iznosi 371 KM i odnos radnika i penzioner aje trenutno 1:1. Ovim koeficijentom od 13,6 prosječna penzija, za prosječnu platu bi bila oko 540 KM. Predloženim zakonom trebala bi dva radnika da rade za jednu penziju. Sva razlika bit će na štetu starih penzionera, a posebno onima koji su penzionisani do 1998. godine”, kazao je za Klix.ba Mehmedalija Rapa, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH.
Najveće penzije smanjiti, a povećati minimalne
Penzioneri smatraju da će novi zakon bez obzira koji koeficijent bude usvojen ugroziti penzioni sistem, jer nema radnika koji mogu zaraditi toliko novca da bi se penzije toliko povećale.
“Većinu naših zahtjeva smo usaglasili s Vladom FBiH, osim koeficijenta za obračun penzija. Čekamo da nas Vlada zvanično obavijesti koji prijedlog za koeficijent je usvojen i s kojim se ide u Parlament FBiH.
Na protestima ćemo iznijeti svoj stav. Moramo zaštititi stare penzionere. Kako prevazići razliku između starih i novih penzionera. Mi u Savezu penzionera smo pristali i na koeficijent od 14,3 ali da se izvrši preračun svih penzija, ali pošto je to bilo nemoguće onda su oni smanjili koeficijent na 13,6. Trenutno s esve radi na štetu postojećih, starih penzionera. Vlada mora odriješiti kesu, a ne da konstantno ide preko grbače starih penzionera”, naglašava Rapa.
On napominje da je 1997. godine prosječna penzija iznosila 54 posto prosječne plate, a danas prosječna penzija iznosi 43 posto prosječne plate.
699 penzionera ima veću penziju nego što su imali plaću
Podsjetimo, Penzioni sistem FBiH nastao je od tri zakona i šest uredbi, a za ulazak u sistem bilo je 11 kanala. Tako su vremenom nastale tri kategorije penzionera. Jedna je do 1998, druga od 1998. do 2009. i treća od toga razdoblja do danas. Oni koji su se penzionisali do 1998. godine loše su prošli i njihove penzije čine 42 posto plaće. Međutim, naprimjer ista učiteljica koja je u penziju otišla 2002. godine, njena penzija iznosi 52 posto plaće. A oni koji su otišli u penziju od 2009. imaju čak 80 posto od plaće.
“Problem je nastao jer bi s koeficijentom 14,3, po kojem penzije sada dobivaju oni koji su otišli u penziju nakon 2009. godine, Zavod PIO otišao u propast. U potpunoj ravnoteži bi Zavod PIO bio kada bismo imali koeficijent 12,6, ali to znači smanjenje penzija za 118.000 ljudi. Zato smo se odlučili primijeniti hibridno rješenje te predložili koeficijent 13,6 koji malo oduzima od penzija onima koji su otišli od 2009. u penziju, dodaje 10 posto onima koji su otišli u penziju do 1998., a ovima u sredini ostaje na istoj razini. To bi bilo pošteno. Idući korak, ukoliko bismo nastavili sadašnji ekonomski rast, imali bismo mogućnosti povećati penzije za 10 posto tzv. srednjoj skupini, čime bismo u cijelosti balansirali sistem penzija. No, s tim je povezano i pitanje ekonomskog rasta, trošarine i infrastrukturni radovi. Bez toga nećemo imati rasta BDP-a, a onda i penzija s koeficijentom od 14,3. Realno, u gubitku bi bili policajci koji imaju beneficirani staž, kao i 699 penzionera koji sada imaju veće penzije od plaća”, objasnio je to premijer Novalić prije nekoliko mjeseci.
U međuvremenu penzioneri neće čekati već najavljuju proteste, a na vlastima je sve veći pritisak da konačno riješe jedan od najvažnijih zakona-Zakon o PIO-u, u trenutku kada se većš polako ulazi u predizbornu kampanju.
