Godinu na izmaku u našoj zemlji pamtićemo po iznevjerenim obećanjima, jačanju nacionalističke retorike, provokacijama i političkim igrama koje su same sebi postale svrha. Građani u 2017. nisu živjeli nimalo bolje. Naprotiv, na isteku godine jasno je da je Bosna i Hercegovina učvrstila svoj položaj kao najsiromašnija zemlja Evrope, a takozvana evropska budućnost, o kojoj toliko slušamo, nikada se nije činila daljom.
Obilježavanje 9.januara uprkos odluci Ustavnog suda BiH
Početak godine obilježila je proslava 9. januara, iako je Ustavni sud BiH obilježavanje “Dana Republike Srpske” proglasio neustavnim. Ionako napete političke odnose na relaciji Sarajevo-Banjaluka dodatno je pogoršalo učešće Trećeg pješadijskog puka oružanih snaga (OS) BiH na proslavi spornog datuma, kada su njegovi pripadnici predali raport predsjedavajućem državnog Predsjedništva iz reda srpskog naroda Mladenu Ivaniću, na čiji su poziv i stigli u Banjaluku.
Nekoliko dana ranije javnost se bavila podatkom da je Ministarstvo odbrane BiH izdalo dozvolu vojnom orkestru Trećeg pješadijskog puka da učestvuje na ceremoniji u Banjaluci – odmah potom je, nakon upozorenja NATO štaba u BiH, prvobitnu odluku naprasno povuklo.
Pripadnici OS BiH nisu učestvovali u defileu koji je toga dana prošao ulicama Banjaluke, ali je i samo njihovo prisustvo bilo dovoljno da izazove burne reakcije kako bošnjačkih političara, tako i međunarodnih predstavnika.
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović najavio je da će tražiti da se ispita odgovornost svih koji su učestvovali u organizaciji neustavnog praznika, ali, na kraju, ni za ovaj slučaj nije odgovarao niko.
Pokušaj pokretanja revizije presude Međunarodnog suda pravde u Hagu
Početkom februara glavna tema bilo je eventualno pokretanje revizije presude Međunarodnog suda pravde u slučaju tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid, tačno deset godina od njenog izricanja.
Nedoumice o tome hoće li revizije biti otklonjene su 17. istog mjeseca kada je u sarajevskoj Vijećnici, na savjetovanju čiji je pokrovitelj bio član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, donesena odluka da se agent BiH pri tom sudu Sakib Softić ovlasti da podnese zahtjev za reviziju.
Izetbegović je tvrdio da će revizija biti podnesena zbog novih dokaza prikupljenih tokom suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu, posebno u predmetima protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Softić je prihvatio zadatak, ali je izbjegao odgovoriti na pitanje da li je njegov mandat i dalje aktivan.
Prepiska članova Predsjedništva BiH sa Međunarodnim sudom pravde u Hagu nije pomogla slučaju (svaki od njih predstavio je svoje argumente o tome ko je ovlašten, a ko nije da zastupa BiH pred tom visokom pravosudnom institucijom).
Epilog je brzo uslijedio. Devetog marta stigao je konačan odgovor-dokumenti sa eventualnim novim dokazima nisu ni stigli do sudija, a zahtjev je odbio registrar iz čisto proceduralnih razloga. Naime, Sakib Softić, prema njegovoj ocjeni, nije dobio ovlaštenje od za to nadležnih organa da u ovom slučaju pred Sudom zastupa državu Bosnu i Hercegovinu.
Godinu dana Upitnika u BiH
Polovinom aprila istekao je prvi, originalni rok za ispunjavanje Upitnika Evropske komisije, što je neophodan korak kako bi naša zemlja mogla dobiti kandidatski status.
Evropski povjerenik za susjedstvo i politiku proširenja Johanes Han (Johannes Hahn) dokument je u Sarajevo donio 9.decembra 2016. godine. Na 3.242 pitanja trebalo je odgovoriti u narednih nekoliko mjeseci, međutim, krajem maja još nije bilo poznato ni ko će odgovore na pitanja prevesti.
Od tada se ide puževim korakom.
Hrvatskoj su za ispunjavanje Upitnika bila data 3, Makedoniji, Albaniji i Crnoj Gori 4, a Srbiji 2 mjeseca. Sve te države ispunile su svoju obavezu. Bosna i Hercegovina, punih godinu dana nakon što je Upitnik stigao, posao nije završila. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić prije desetak dana rekao je da je spornim ostalo tek tri posto pitanja, dakle, njih osamdesetak.
Bh. zvaničnici su donedavno uvjeravali i domaću javnost i međunarodnu zajednicu da će posao biti obavljen i da će zemlja dobiti status kandidata. Posljednjih mjeseci i oni su napustli tu praksu. Tako je predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović bio sasvim otvoren kada je rekao da za BiH u narednoj godini kandidatskog statusa neće biti.
Usvajanje zakona o akcizama
U maju je, nakon oštre rasprave među političkim strankama i uprkos snažnom pritisku međunarodnih predstavnika, pao set zakona o akcizama, uslov za nastavak aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom.
Borba za usvajanje novih zakonskih rješenja, zbog kojih će gorivo u BiH dodatno poskupjeti, vođena je narednih sedam mjeseci, sve dok oba doma državnog parlamenta nisu usvojila modifikovano rješenje.
Ključna izmjena odnosi se na činjenicu da se ne povećavaju akcize, osim na biogoriva i biotečnosti, nego se za 0,15 KM povećavaju cestarine, pri čemu će prikupljena sredstva, kako stoji u zakonu, isključivo biti iskorištena za izgradnju autocesta i za izgradnju i rekonstrukciju svih drugih vrsta cesta.
Ovo objašnjenje nije zadovoljilo predstavnike Saveza za promjene, SDP-a, DF i još nekoliko manjih stranaka. Opozicioni poslanici iz Banjaluke, koji su u državnom parlamentu glasali protiv usvajanja seta zakona o akcizama, najavili su da će podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH.
Pred Novu godinu građani su “obradovani” viješću da će gorivo od 1.februara biti skuplje.
Osam godina od podnošenja zahtjeva, MAP još nije usvojen
Aktivacija Akcionog plana za članstvo (MAP), programa pomoći, podrške i savjetovanja namijenjenog pripremama država za članstvo u NATO-u, bila je jedna od značajnijih tema i ove godine.
Među uslovima za aktivaciju plana je i knjiženje perspektivnih vojnih lokacija, njih 63, ali je taj posao do sada završen tek u njih 30, s tim da je, kako je početkom decembra kazala ministrica odbrane BiH Marina Pendeš, u najskorije vrijeme moguća registracija još četiri. Problem u ovom procesu stvaraju vlasti Republike Srpske koje ne žele da vojne lokacije budu registrovane na državu već na entitete.
Pendeš je najavila da će za mjesec ili dva MAP biti aktiviran, dok je predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović u oktobru rekao:”Moj cilj je da mi u decembru dobijemo MAP i dobićemo ga”.
Do kraja 2017. godine to se nije desilo.
Situaciji sigurno nije pogodovala ni odluka Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) da u oktobru usvoji Deklaraciju o nezavisnosti RS kojom je odlučeno da će taj entitet svoj budući odnos prema NATO-u vezati za Srbiju.
Početkom decembra predsjednik RS Milorad Dodik rekao je da će obustaviti bilo kakve aktivnosti na primjeni programa MAP-a, te da za RS više ne vrijede ranije odluke donesene u BiH, kojima je članstvo u NATO-u definisano kao strateški cilj.
Borba oko izmjena Izbornog zakona BiH
Izmjene Izbornog zakona aktuelizirane su nakon što je HDZ BiH u parlamentarnu proceduru uputio svoj prijedlog, koji su SDA, SDP i niz drugih stranaka ocijenili kao diskriminatoran. Iz HDZ-a s tim se ne slažu i tvrde da samo žele osigurati da ubuduće “svaki narod bira svoje političke predstavnike”.
Ustavni sud BiH u julu ove godine donio je odluku prema kojoj ovim prijedlogom nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini, međutim, protivnici zakona i dalje ostaju pri svojim argumentima.
Prije svega, to se odnosi na činjenicu da se njime kada se radi o rješenjima za Predsjedništvo BiH, potvrđuje diskriminacija, dok se u slučaju Mostara “uspostavlja trajna dominacija, ne samo hrvatskog naroda, nego i HDZ-a”.
Takođe, navode da prijedlog ne rješava pitanje implementacije odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i drugim sličnim predmetima, poput onih u slučajevima Pilav i Zornić.
SDA je najavila da će u državni parlament uputiti svoj prijedlog Izmjena Izbornog zakona, dok je u federalnom parlamentu u proceduri zajednički prijedlog SDP-a i DF-a.
Mladić i Haška šestorka: Presude kojima je Tribunal okončao rad
Kraj godine obilježile su dvije posljednje presude Međunarodnog krivičnog suda u Hagu. Dvadeset i drugog decembra Ratko Mladić prvostepeno je osuđen na doživotni zatvor za genocid i druge ratne zločine nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom u BiH.
Genocid u Srebrenici Tužilaštvo je i ovaj put dokazalo, za drugih sedam opština, pretežno na području Bosanske Krajine, nije.
Potpune pravde nema, ali žrtve su dobile barem djelimičnu satisfakciju, ako ništa, a ono činjenicom da je Mladiću presuđeno da ostatak svojih dana provede u zatvoru.
U slučaju “Prlić i drugi”, 29. novembra potvrđene su zatvorske kazne za šestoricu optuženih, dok je presuda unekoliko promijenjena. Ocjena da su lideri tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HRHZ) bili učesnici Udruženog zločinačkog poduhvata, u kojem je učestvovao i tadašnji predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman, potvrđena je i u konačnoj presudi.
Samoubistvo Slobodana Praljka u sudnici, pred kamerama, nakon što mu je pročitana osuđujuća presuda, zasjenilo je ovaj događaj i postalo vijest sama po sebi.
Odluke Haškog tribunala i ovaj su put izazvale burne reakcije i u Srbiji i u Hrvatskoj, ponovo pokrenuvši talas podrške ratnim zločincima, što je pojava karakteristična za cijelu regiju.
Žrtve su još jednom ostale u sjeni.
zosradio.ba/bhrt.ba
