Uprkos tome što naša zemlja nije napravila nikakve pomake u reformi javne uprave u institucijama Bosne i Hercegovine nastavljeno je zapošljavanje novih osoba. Iz Agencije za državnu službu BiH potvrđeno nam je da su tokom prošle godine u organima centralne vlasti zaposlene 82 nove osobe u svojstvu državnih službenika.
“Tokom prošle godine u institucijama Bosne i Hercegovine zaposlene su 82 nove osobe u svojstvu državnih službenika. U periodu od 1. januara 2017. godine do 31.
decembra 2017. godine ukupno su postavljena 82 državna službenika, uključujući i primjenu rezervne liste u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH”, kazali su nam iz Agencije za državnu službu BiH.
U prijevodu to znači da je u institucijama BiH u prosjeku mjesečno zapošljavano skoro pa sedam novih državnih službenika.
Iz Agencije za državnu službu BiH kažu, u periodu od 12 mjeseci dato je 28 mišljenja za imenovanje rukovodećih državnih službenika i ostalih državnih službenika za koja Agencija za državnu službu BiH daje mišljenje u skladu s relevantnim propisima.
Međunarodna zajednica već godinama upozorava na preveliki broj zaposlenih u institucijama na svim nivoima vlasti u BiH. Glomazna administracija predstavlja poseban problem zbog činjenice da većina građana nije zadovoljna efikasnošću birokratskog aparata.
Državna uprava odavno je postala mjesto za “uhljebljavanje” članova porodice bh. političara, članova političkih stranka koje se nalaze na vlasti, savjetnika ministara i tako dalje. To je ujedno i razlog zbog kojeg vlasti već godinama izbjegavaju rezati granu na kojoj sjede, odnosno započeti reformu javne uprave.
Reforma javne uprave predstavlja preduslov za integraciju BiH u Evropsku uniju koja upravne kapacitete, kao i sposobnost usvajanja i provođenja osnovnih propisa Evropske unije, smatra jednim od glavnih uslova za članstvo u EU.
Bosna i Hercegovina je započela s reformom javne uprave još 2004. godine uspostavljanjem Ureda koordinatora za reformu javne uprave (UKRJU) koji je nadležan za koordinaciju, usmjeravanje i praćenje reforme javne uprave.
Strategija reforme javne uprave usvojena je 2006. godine. Cilj strategije je stvaranje efikasne, transparentne, ekonomične i moderne javne uprave orijentisane ka građanima.
Aktivnosti za provođenje mjera Strategije RJU definisane su Akcionim planom 1 (AP1) za period 2006-2010. godina i Revidiranim akcionim planom 1 (RAP1) za period 2011-2014. godina, kojim su ciljevi redefinisani, a rokovi produženi.
Reformskom agendom za BiH reforma javne uprave označena je kao jedan od prioriteta u cilju “pokretanja procesa oporavka i modernizacije ekonomije u cilju jačanja održivog, efikasnog, socijalno pravednog i stabilnog ekonomskog rasta, otvaranja radnih mjesta, povećanja i bolje ciljane raspodjele socijalnih davanja i stvaranja održivog i pravičnog društvenog okruženja”.
U Reformskoj agendi za BiH, u dijelu “Reforma javne uprave”, između ostalog, stoji: “Reforma javne uprave je jedan od ključnih prioriteta za osiguranje fiskalne održivosti i kvalitetno pružanje usluga građanima. Modernija, kompetentnija, transparentnija, efikasnija, isplativija i odgovornija javna uprava će otkloniti najveći dio opterećenja kojeg trenutno nose građani, poboljšat će dostavljanje javnih usluga i uštedjeti troškove”.
Iz Ureda za reviziju institucija BiH u izvještaju naslovljenom kao “Efikasnost primjene projekata reforme javne uprave u BiH” navode da su vremenski rokovi definisani akcionim planovima istekli, a ciljevi zacrtani strategijom nisu u potpunosti ostvareni.
Prema izvještajima Uredu koordinatora za reformu javne uprave, do kraja 2016. godine provedeno je 68 posto ciljeva iz RAP1. Iako je još 2015. godine data politička podrška nastavku započetih reformskih procesa i donošenju novog strateškog okvira, nova strategija još nije donesena.
Kako ocjenjuje Evropska komisija za nekoliko posljednjih godina kao i za 2016. godinu, reforma javne uprave je označena kao oblast u kojoj nije bilo napretka.
Rezultati predistraživanja teme i predstudijskog istraživanja pokazali su da postoji problem s efikasnošću u pripremi projekata; da je sa krajem 2016. godine, od raspoloživih 31 milion KM, ugovorena vrijednost projekata 16,2 miliona KM; da se preko 10 miliona KM nalazi na računu Fonda za postojeće planirane i nove projekte; da sredstva stoje rezervisana dugo vremena; da vrijeme od faze PP do sklapanja UG traje dvije godine; da se ponavljaju postupci javnih nabavki; da Koordinacioni odbor za ekonomski razvoj i evropske integracije, koji je zadužen za političku podršku reformskim projektima, nije održao nijednu sjednicu od početka provođenja reforme i tako dalje.
Također, višegodišnji nalazi finansijske revizije govore o neefikasnosti realizacije sredstava za projekte iz Fonda za reformu javne uprave.
Ured za reviziju institucija BiH ističe da je uočen i veliki interes javnosti za reformu javne uprave. Kako kažu, brojni medijski natpisi govore o ograničenom napretku u provođenju, i slabostima u sistemu reforme javne uprave. Nevladine organizacije navode da su institucionalni i zakonski okviri uspostavljeni, ali da ne funkcionišu djelotvorno, da su politički kapaciteti nedovoljno razvijeni, a upravni kapaciteti za provođenje reforme slabi i da postojeća politička podrška reformskim procesima nije dovoljna.
zosradio.ba/klix.ba
