Napretkom medicine u 20. vijeku očekivano trajanje života u svijetu se znatno povećavalo, pa i u BiH, gdje je 1953. godine životni vijek iznosio 54,8 godina za žene, a za muškarce 52,6 godina, dok je danas u RS prosječan životni vijek žena 80,1 godina i muškaraca 74,4 godine, a u FBiH žene u prosjeku žive 76,7, dok muškarci žive 74,6 godina.
Kako je objasnio Aleksandar Majić, demograf, očekivano trajanje života treba razlikovati od prosječne starosti prilikom umiranja, jer ono pokazuje koliko će tek rođeno dijete živjeti.
“Duži životni vijek u RS (na rođenju) posljedica je veće smrtnosti odojčadi u federalnom dijelu BiH. Uticaj smrtnosti odojčadi najbolje se očituje na životnom vijeku Bosne i Hercegovine 1953. godine, koji je za žene iznosio 54,8 godina, a za muškarce 52,6 godina. U isto vrijeme smrtnost odojčadi bila je 143 promila, dakle od 10 živorođenih, drugi rođendan nije dočekalo njih troje”, pojasnio je Majić.
Ističe da je očekivano trajanje života jedan od najbitnijih indikatora socioekonomskih prilika na nekom prostoru.
“Prema podacima Ujedinjenih nacija za 2017. godinu, najduže žive stanovnici Japana. Žene u prosjeku žive 87, dok je prosječan životni vijek za muškarce 81 godina. U isto vrijeme, u većini afričkih podsaharskih zemalja prosječan životni vijek ne prelazi 53 godine”, zaključuje Majić.
Prema njegovim riječima, od zemalja u regionu najduži životni vijek je u Hrvatskoj, 81,3 godine za žene, 74,9 godina za muškarce.
Dodaje da u susjednoj Srbiji žene u prosjeku žive 78, a muškarci 72 godine. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ranije je saopštila da su žene najdugovječnije u Japanu, 86,8 godina, a muškarci u Švajcarskoj, 81,3 godine.
Najveći pomak u ovom domenu ostvaren je u Africi, jer se tamo očekivano trajanje života sa 50,6 produžilo na 60 godina od 2000. do 2015. Razlog takvom napretku su kontrola širenja malarije, više lijekova za oboljele od side i unapređenje u dječjem zdravlju.
WHO, međutim, naglašava da je napredak nejednak jer ljudi iz siromašnih zemalja i dalje umiru mnogo mlađi nego oni u bogatim zemljama.
U razvijenim zemljama novorođenčad može očekivati da će živjeti do osamdesete, a bebe iz subsaharskih zemalja umrijeće prije šezdesete.
U mnogim afričkim i bliskoistočnim zemljama i dalje nema osnovne zdravstvene usluge za sve stanovništvo, a najkraći životni vijek je u Sijera Leoneu. Očekivana životna dob žena tamo iznosi 50,8 godina, a muškaraca 49,3 godine.
Za zdrav i dugovječan život, savjetuju stručnjaci, potrebno je pravilno se hraniti, biti aktivan, ali ipak jedna od najvažnijih stvari je pozitivan stav prema životu.
Kako navode svjetski stručnjaci, ljudi koji pretjerano brinu, kraće žive.
Pojedina istraživanje naučnika pokazala su da će u mnogim zemljama do 2030. godine prosječni životni vijek žena doseći 90 godina, te smatraju da bi životni vijek žena trebalo da bude duži od vijeka muškaraca.
Smatraju da bi prosječna dob žena u Južnoj Koreji mogla biti veća od 90, a slijede Francuska, Japan, Španija i Švajcarska s prosječnom dobi od 88 godina.
zosradio.ba/nezavisne.com