Gotovo 22 godine nakon što je objavljen prvi Pravopis bosanskog jezika Senahida Halilovića izašlo je njegovo novo izdanje, s osavremenjenim sadržajem te dopunjeno novim poglavljima, rječnikom skraćenica i vlastitih imena, kako je naveo autor.
Prema riječima Halilovića, profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, u izradi novog izdanja učestvovalo je 30-ak saradnika, članova Pravopisne komisije, većinom njegovih nekadašnjih studenata i studentica.
Nakon 20 godina mnogo toga nije prihvaćeno, dodao je, te se odbacilo ono za što se pokazalo da nije ukorijenjeno u navikama. To se odnosi i na pisanje glasa H u pojedinim riječima.
Koji je značaj novog izdanja Pravopisa, na koje se čekalo gotovo 22 godine, i šta se promijenilo u te dvije decenije pitali smo ugledne bosanskohercegovačke lingviste i profesore.
“Drugo izdanje Pravopisa ne donosi radikalne promjene. Slijedi sva uspješna rješenja iz prvog izdanja. Pojedina rješenja su ‘osvježena’, odnosno preporuke su usklađene sa savremenom pisanom praksom”, kaže Halid Bulić, profesor na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Kako objašnjava, sada su potpuno ravnopravni oblici lahak i lak, mehak i mek,opština i općina, kahva, kafa i kava, dok je u prvom izdanju bilo preporučeno samo lahak, mehak, općina i kahva. Ranije je bilo ravnopravno udovac i hudovac, udovica i hudovica, a u drugom izdanju samo je udovac i udovica.
“U novom je izdanju dopušteno da se oblici futura I pišu i kao jedna riječ – ispašću, i kao dvije riječi – ispast ću, za razliku od prvog izdanja, gdje je bilo preporučeno samo rastavljeno pisanje – ispast ću. Tu se novi Pravopis prilagodio praksi. Neke pravopisne dileme nisu ni postojale u vrijeme prvog izdanja, pa su ponuđena rješenja i za njih. Rječnik imena izdvojen je kao posebna cjelina, a rječnik skraćenica mnogo je bogatiji nego u prvom izdanju – to su najznačajnije strukturne promjene. Vjerujem da će mnogima biti značajno i to što je znatno proširen popis izvora iz kojih su uzimani primjeri za ilustracije pravila”, kaže Bulić.
‘Proizvoljna i haotična rješenja’
Međutim, lingvist i profesor na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta u Sarajevu Ismail Palić, koji je u koautorstvu sa Dževadom Jahićem i Senahidom Halilovićem napisao Gramatiku bosanskoga jezika, smatra da je prvo izdanje Pravopisa bosanskog jezika iz 1996. donijelo dosta proizvoljnih i haotičnih rješenja.
Iako, kaže, novo izdanje Pravopisa još nije čitao, tako da ne može reći ništa konkretno o njegovom sadržaju, dodaje da u protekle dvije decenije nije bilo ozbiljne stručne rasprave o toj temi.
“Nisam primijetio da su u proteklih 20-ak godina u Bosni i Hercegovini vršena bilo kakva istraživanja niti da je vođena ikakva ozbiljna stručna rasprava o pravopisu, a posebno ne ona u kojoj je autor učestvovao, tako da ostaje nejasno na temelju čega je sačinjeno novo izdanje. Prvo izdanje (iz 1996) nepotrebno je i preko mjere kompliciralo pravopisna pravila te donijelo dosta proizvoljnih i haotičnih rješenja. Ako se nešto radikalno nije promijenilo, a bojim se da nije, onda se nemate čemu nadati”, misli Palić.
O novom izdanju Pravopisa bosanskog jezika pitali smo i Sanjina Kodrića, profesora na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta u Sarajevu, te Alena Kalajdžiju, direktora Instituta za jezik, koji nisu htjeli komentarisati jer, kako su naveli, nisu još imali priliku vidjeti novo izdanje. Hanka Vajzović, profesorica bosanskog jezika na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, nije odgovarala na naše upite.
‘Preporuke koje odgovaraju savremenom trenutku’
S druge strane, prema Bulićevom mišljenju, novo izdanje Pravopisa bosanskog jezika značajno je na više načina te ima stručni, praktični i simbolički značaj.
“Sa stručnog aspekta gledano, svaki je pravopis preskriptivno djelo. Po mom mišljenju, najvažniji principi kojih se treba držati prilikom davanja pravopisnih preporuka jesu gramatičke osobine riječi, učestalost upotrebe oblika, tradicija pisanja i, na kraju, simbolički značaj pojedinih pravopisnih rješenja. Nije uvijek lahko pronaći idealno rješenje, jer se u nekim slučajevima dva principa sukobljavaju, pa autor mora ‘presuditi’ kojem principu treba dati prednost. Profesor Senahid Halilović, po mom mišljenju, dobro je procijenio čemu treba dati prednost u kojem slučaju i dao je preporuke koje odgovaraju većini korisnika bosanskog jezika u savremenom trenutku.”
Kako smatra Bulić, danas nije ni prerano ni prekasno za novo izdanje Pravopisa i ono se, dodaje, pojavilo baš na vrijeme.
Osim kao knjiga, novi pravopis objavljen je i kao aplikacija za mobitele, koja će biti besplatna.
zsradio,ba/balkans.aljazeera.net
