Romi u Bosni i Hercegovini su i dalje izrazito marginalizirani, suočeni sa predrasudama, netolerancijom, diskriminacijom i socijalnom isključenošću, ali pomaka ima. Nažalost, percepcija Roma u društvu i dalje je manje-više nepromijenjena, ali pomaci se prave u osnaživanju Roma da budu ravnopravni članovi društva. Samo kroz projekte Evropske unije u BiH od 2007. godine obezbijeđeno je više od 7,5 miliona eura za socio-ekonomsku integraciju Roma, odnosno za stambeno zbrinjavanje, podršku mladim aktivistima, kao i podršku romskim organizacijama i lokalnim vlastima u naporima da sarađuju.
Zijad Mehić sa suprugom i troje djece dobio je smještaj u dvosobnom stanu, u jednom od dva stambena objekta u Banovićima izgrađena za potrebe smještaja Roma. Kako nam je sam kazao, novi stan, u kojem ne mora plaćati kiriju, nego samo režije, znači i malo više novca za potrebe porodice.
Nove komšije
– Živjeli smo kao podstanari, nije bilo para, jednom su nam isključili i struju jer nismo mogli plaćati stanarinu, kupovati hranu i plaćati struju i ostale režije. Nečega smo se morali odreći. Sad je malo drugačije, platimo režije i malo je lakše. Ovo jeste mnogo za nas i sigurno će da će naš život biti lakši, ali ne može se na tome stati, ističe ovaj Banovićanin.
Mehićeva porodica jedna je od osam koje su dobile smještaj u stanovima izgrađenim prošle godine u Banovićima. Novi objekti su izgrađeni u romskom naselju, nedaleko od centra Banovića, a cilj je bio motivirati i ostale Rome u naselju da se ugledaju na nove komšije.
– Općina Banovići je u projektu učestvovala sa 40 hiljada KM, a efekat ovoga što je urađeno već je vidljiv. Porodice koje su uselile u ove stanove već polako postaju uzor ostalima u naselju. Svi su bježali od ovog projekta na početku, jedva smo našli porodice spremne da učestvuju, a sada nam se sve više romskih porodica javlja i pita kad će biti još stanova, kazao nam je pomoćnik načelnika Banovića za stambena pitanja Adem Mostarlić.Roma Action projekat, u okviru kojeg su izgrađene kuće u Banovićima, tek je jedan u nizu projekata Evropske unije koji se provodi s ciljem osnaživanja Roma u BiH. Tu je i projekat Mladi Romi i Romkinje za inkluziju koji finansira EU, a provode ga Care International i lokalne organizacije Otaharin i Bolja budućnost.
– Cilj je doprinijeti osnaživanju predstavnika civilnog društva koji se bave zaštitom političkih, građanskih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava najranjivijih grupa u BiH. U okviru projekta će i 40 mladih romskih aktivista u Donjem Vakufu, Prnjavoru, Bijeljini, Vitezu i Travniku unaprijediti svoje kapacitete u zagovaranju i lobiranju za romska prava i inkluziju. Od marta 2018. provodi se također i regionalni zajednički program EU i Vijeća Evrope ROMACTED. Njegov cilj je pomoći lokalnim vlastima da integrišu u svoje redovne lokalne politike i budžete specifične mjere za Rome, time jačajući učešće Roma u izradi, provedbi i praćenju ovih politika i projekata, kazala nam je Jamila Milović-Halilović, glasnogovornica Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH.
Jedna od kampanja koje je podržala EU je i ona nazvana “Gradonačelnik, prijatelj Roma”, koju je provelo Udruženje građana za promociju obrazovanja Roma Otaharin. Kako nam je kazao Dragan Joković, izvršni direktor Udruženja, cilj je bio ojačati dijalog između lokalnih zajednica i romske zajednice, te istaknuti pozitivne primjere saradnje. Gradonačelnik prijatelj Roma je Mićo Mićić, gradonačelnik Bijeljine.
– Efekti kampanje su mnogo bolji nego što smo očekivali. Imali smo deset prijava iz cijele BiH i većina njih je zaslužila neku vrstu nagrade za svoj rad u zajednici. Ono što je najveća vrijednost jeste činjenica da su lokalne zajednice pokazale da imaju svoja rješenja koja mogu biti primjenjiva i na ostale sredine. Moramo da izdvojimo Bijeljinu i Visoko kao zaista najbolje primjere rada na inkluziji Roma i Romkinja u protekloj godini. Pored stalne podrške, ove zajednice izdvajaju i značajna sredstva iz sopstvenih budžeta, što mora biti primijećeno i promovisano kao dobra praksa, kazao nam je Joković.
Mlade snage
Osnaživanje mladih Roma i Romkinja je još jedan od načina integrisanja u društvo, ali i prilika da se edukuju nove snage koje će zagovarati progresivnije rješavanje svih problema koje ova manjina ima u BiH. Jedna od tih mladih nada je Admira Biberović, dvadesetdvogodišnja predsjednica Udruženja EuroRom iz Tuzle i članica Komisije za jednakopravnost spolova Gradskog vijeća Tuzla. Završila je medicinsku školu, a trenutno studira poslovnu psihologiju. Ništa od ovoga ne bi postigla da joj u tome nije pomogla cijela porodica, u kojoj vidi ključ za potpuniju integraciju Roma u bh. društvo. Trenutni pokazatelji su, prema njenom mišljenju, ipak poražavajući i daju realnu sliku odnosa države prema Romima.
Prema nezvaničnim informacijama romskih udruženja, danas u BiH živi između 80 i 100 hiljada Roma, međunarodne organizacije procjenjuju da nas je oko 60 hiljada, a državne institucije oko 40 hiljada. Sama činjenica da su razlike u brojevima ovako velike, govori kakav je odnos prema Romima u BiH. Više od 95 posto Roma nema stalna mjesečna primanja, više od 60 posto njih živi u neadekvatnim uslovima, dok više od 40 posto Roma u FBiH nema zdravstveno osiguranje. Veoma malo je Roma u strukturama vlasti. Njih 10 ili 11 je u gradskim ili općinskim vijećima, dok na višim nivoima vlasti nema nijednog Roma. To je veliki problem, zbog kojeg ne možemo direktno da utičemo na donošenje odluka koje se tiču Roma, kaže nam Admira.
Iako i sama primjećuje kako napretka ima, problem isključenosti je i dalje jako prisutan. Svi naši sagovornici su se složili da su Romi jedna od najugroženijih manjina, pogođena neproporcionalno niskom nezaposlenošću i nivoom obrazovanja, siromaštvom i teškim uslovima života.
zosradio.ba/http://www.oslobodjenje.ba
