Divlje deponije otpada predstavljaju jedan od gorućih problema u BiH

/

Prema nekim procjenama trenutno je aktivno više od 10 hiljada divljih
deponija, ali taj broj se iz dana u dan povećava. 

”Zaista su divlje deponije problem ne samo na području općine Tešanj, nego
širom BiH. Nažalost koriste se da tako kažem propusti iz neuređenosti ove
oblasti i onda pojedinci ali nažalost i neke organizacije se odlučuju na korak
odlaganja većih količina na nepropisan, na nedozvoljen način. Niz je tu
aktivnosti koje se provode, činjenica je da se smanjuje broj, ali kao što sam
rekao da je jedna mnogo je. ” – kazao je Adnan Llihić, pojašnjavajući trenutnu
situaciju sa divljim deponijima.

Kada se govori o ZDK procjene kažu da trenutno na prostoru ovog kantona
postoji oko 1300 deponija, s druge strane ako se uobziri činjenica da u sastavu
Kantona se nalazi 11 općina i jedan grad dolazimo do podatka da na području
svake općine se nalazi oko 100 divljih deponija otpada.

”Divlje deponije su problem. Mislim da većina Općina u ZDK ima s tim
problem pa evo i Općina Zavidovići. Mi smo prije dvije godine radili određeni
broj sanacija divljih deponija i to u onim područjima i MZ gdje smo uočili
proširenje otpada. ” – pojašnjava Mirnes Borkić direktor JKP ”Radnik”
Zavidovići.

Nesavjesni pojedinci često divlje deponije formiraju i u okviru šuma.
Potražili smo odgovore od Belma Rotić, stručnog saradnika ŠPD ZDK o pojavi
deponija otpada u šumama, koja kaže:

”Važećim Zakonom o šumama je zabranjeno odlaganje otpada, smeća i
zagađujućih tvari u šumi i šumskom zemljištu. Sprječavanje odlaganja smeća i
drugog otpada je u domenu Kantonalne uprave za šumarstvo, a kantonalni šumarski
inspektor novčanom kaznom od 200-1500 KM može kazniti fizičko lice za odlaganje
otpada i zagađujućih tvari.”

Zabrinjavajuća je činjenica da pored divljih deponija veoma mali broj
deponija koje su legalne ispunjavaju standarde. Iz navedenih razloga sve se
više govori o rješavanju ovog problema na regionalnom nivou.

”Jedan u nizu problema koji sam ja zatekao kada je u pitanju i sam okoliš
jeste pitanje naše lokalne općinske deponije komunalnog otpada koja je stara 43
godine. Dakle na toj deponiji prema izvještaju iz 2014 godine, bilo je
smješteno oko 390 hiljada tona komunalnog otpada koji je tu odlagan bez bilo kakvog
nadzora i kontrole. Nije zbrinut otpad na način kako je to zakon propisao. Tako
zatečeno stanje je bilo gotovo nemoguće riješiti i mi smo uspjeli kao nijedna
općina. Poduzeli smo korake i dobili smo građevinsku dozvolu za zatvaranje te
deponije kao i za izgradnju sortirnice i reciklažnog dvorišta.” – kazao je
Hašim Mujanović načelnik općine Zavidovići

Prema planovima većina općina iz ZDK, kao i dio općina iz SBK trebalo bi da
odlaže otpad na regionalnu deponiju Mošćanica.

Mirnes Borkić, direktor JKP ”Radnik” Zavidovići o pomenutom planu kazao
je slijedeće: ”Kada je u pitanju gradnja vlastite deponije treba kazati da
federalna strategija i niz propisa na federalnom nivou pa i evo kantonalni
ekološki plan imaju strategiju koja je urađena na bazi regionalne deponije i
svi oni koji su potpisnici ugovora o saradnji regionalne deponije imaju obavezu
da svoj otpad odvoze na Mošćanicu. ”

S druge strane neke rubne općine, kao što su Tešanj, Doboj Jug i Usora,
vozile bi smeće na regionalnu deponiju u Doboju.

”Prema propisima ZDK, mi bi sad trebali otpad zapravo da odvozimo do
Mošćanice. No, međutim transport otpada do Maglaja, pa tovarenje tog otpada na
voz da bi se vozio do Mošćanice je jednostavno preskup odvoz otpada. Tona bi
nam došla oko stotinjak KM što mi trenutno nismo u mogućnosti plaćati Mi
trenutno plaćamo oko 25 KM u Doboju  tonu otpada i to je donekle na
gornjoj granici prihvatljivosti cijena otpada. ” – pojašnjava Maid Buljubašić,
JKP ”Vis” Doboj Jug

Prema dostupnim podacima godišnje se na području ZDK proizvode oko 110 tona
otpada, procjene su da nešto više od polovine otpada završi na deponijama
predviđenim za tu namjenu dok se veliki procenat otpada nađe u prirodi čime se
okolina nepovratno uništava s jedne strane a s druge sve to ima i velike
posljedice na zdravlje čovjeka.

Ovaj program je realiziran uz podršku
Ministarstva za promet i komunikacije  i zaštitu okoline ZDK.


 

Rifa Vilašević/zosradio.ba

spot_img

Povezani postovi

Elektroprivreda BiH dobila zeleno svjetlo za izgradnju hidroelektrane na rijeci Bosni

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine dobila je odobrenje za izgradnju...

Privremeni UO KCUS-a od Vlade FBiH traži saglasnost za imenovanje generalnog direktora

Privremeni Upravni odbor KCUS-a razmatrao je i javna okupljanja...

Neizvjesna terapija za djecu s cističnom fibrozom zbog budžeta FBiH

Nakon prošlogodišnje herojske borbe Udruženja i roditelja, djeca oboljela...

Još jedan težak udes jutros: Vozilo završilo na krovu, vozač prevezen u bolnicu

Rano jutros, 23. novembra, u Mostaru je došlo do...