Federacija BiH bogata je pitkom vodom, čemu svjedoči velik broj izvora i bušotina pitke vode, od čega je njih 3322 do sada uneseno u Katastar podzemnih voda. Uspostava Katastra podzemnih voda na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, voda namijenjenih za piće započela je 2012. godine na osnovu zaključka Vlade FBiH.
Prema riječima Mirnesa Burkića direktora JKP ”Radnik” Zavidovića ovo komunalno preduzeće u svom upravljanju ima četiri vodozone i one se prostiru na širem regionu. Jedan od izvora pitke vode se nalazi neposredno u blizini Kamenice, dok se jedna vodozona čak nalazi na prostoru općine Kakanj te dodaje:
”Što se tiče prve zaštitne zone ona je ograđena, onako kako nalažu propisi i postavljen je video nadzor. Ono što mi imamo problema sa tim izvorištima je da voda ponire iza stijene, gdje su u pitanju krečnjačke stijene i kada dolazi do većih padavina u tom smislu dolazi do jednog zamućenje vode. Na to ne možemo uticati jer ponire iza stijene, tako da je neophodno za taj vodovod uraditi filtersko postrojenje. Kao preduzeće imamo urađen glavni projekat, koji košta 3,9 miliona KM, tako da je ušao na spisak projekata.To će nam biti projekat u budućnosti kojem se treba posvetiti više pažnje.”
Upravljanje vodovodnim sistemima javnog vodosnabdijevanja je u nadležnosti općinskih javnih preduzeća. Na području ZDK postoji 12 značajnih javnih vodovodnih sistema i to za općinske centre: Breza, Doboj Jug, Kakanj, Maglaj, Olovo, Tešanj, Vareš, Visoko, Zavidovići, Zenica, Žepče i Usora. Postoji veliki broj lokalnih vodovodnih sistema koji nisu uvezani u javne sisteme vodosnabdijevanja. Ovim sistemima uglavnom upravljaju mjesne zajednice ili grupe individualnih korisnika. Problem sa lokalnim vodovodnim sistemima je što ne postoji katastar zahvaćenih izvorišta, neistražena su sa hidrogeološkog aspekta i uglavnom ne postoji redovno i sistemsko praćenje kavaliteta vode.
”Dodatne teškoće u poslovanju preduzeća čini i nemogućnost sječe u vodozaštitnim zonama. U ranijim periodima, a na osnovu rješenja inspektora za vodoprivredu Federalne uprave za inspekcijske poslove, na području općine Vareš izuzete su znatne površine godišnjeg etata za sječu i otpremu u korist javnih komunalnih preduzeća koja vrše snadbijevanje vodom općina Vareš, Breza i Kakanj. Na osnovu izdatih rješenja u vodozaštitnim zonama je zabranjena sječa pa čak i sanitarna sječa bez pribavljanja vodnog akta od nadležnog organa. Postupajući po izdatim rješenjima u vodozaštitnim zonama je obustavljena sječa. Takođe, na lokalitetu Bistričak općina Zenica imali smo zabranu sječe od strane lokalne vlasti i lokalnog stanovništva. Zbog pojave sušenja stabala i prenamnožavanja potkornjaka nadležna šumarska inspekcija je u toku 2017. godine izdavala rješenja za sanitarnu sječu u vodozaštitnim zonama, kako bi se uklonila bolesna stabla i eliminisala mogućnost daljnjeg širenja zareze i pojave sušenja stabala, odnosno devastiranja šumskog fonda.” – pojašnjava Belma Rotić, stručni saradnik za odnose sa javnošću ŠPD ZDK
Na području Kantona je izgrađeno ukupno 8 postrojenja za kondicioniranje odnosno pripremu vode za piće i to: Breza, Kakanj – Bukovica, Maglaj – Misurići, Maglaj – Piranski potok, Olovo, Žepče – Ravna rijeka i Mala rijeka, Tešanj i Zenica – Kruščica. Obaveza je svih javnih operatera vodovodnih sistema da organizuju stalnu i sistematsku kontrolu kvaliteta vode za piće koju mogu da vrše ovlaštene laboratorije, te da poduzmu sve potrebne mjere za osiguranje zdravstveno ispravne vode za piće.
Kako nam je pojasnio Adnan Lihić, direktor JP ”Rad Tešanj zaštita vodozahvata je svakodnevni izazov te je između ostalog kazao slijedeće:
” Mi provodimo svoje nadležnosti sprečavanja bilo kakvog vanjskog uticaja unutar te zone. Naravno to samo nije dovoljno jer i van te fizičke ograđene i definisane zone moguće je da različitim djelovanjem pojedinci ili grupe mogu da nanesu određenu štetu. Kada je u pitanju vodoizvorište Stupa i Mekiš, tu su aktivnosti koje se protežu stotinama pa i kilometrima izvan ograničene zone i imamo saradnju sa Šumarijom i ostalim subjektima sa tog područja koji gazdujju,upravljaju i sl. Mi to naravno pratimo da ne bi došlo do narušavanja kvaliteta vode. Kada je u pitanju Jelah i Kraševo tu je najveći rizik rijeka Usora. Svakako kontinuirano se prati kvalitet vode, one koja ulazi i izlazi iz sistema. Svaka promjena znači potrebu da se alarmiraju svi sa nadležnostima iz našeg preduzeća ali i općinskih inspekcija, ako i kada je potrebno Kantonalne a da bi se spriječilo bilo kakvo narušavanje kvaliteta vode.”
Kako smo saznali od Adnana Lihića problem dodatno usložnjava činjenica da kad je riječ o rijeci Usori ona izlazi iz općinskih ingerencija. Vrlo često onečišćenja ove rijeke prelaze i entitske granice.
”Kada je u pitanju kvalitet vode veoma značajan projekat je kanalizacija tj. rješavanje kanalizacionih odnosno fekalnih voda sa područja od Miljanovaca pa do Jelaha. Na taj način će se u velikoj mjeri spriječiti zagađenost vodnog područja i resursa i to je vrlo važan i značajan projekat.” – pojašnjava Adnan Lihić.
Zaštita voda je izuzetno bitan segment integralnog upravljanja vodnim resursom, kako uopšte tako i u ZDK. Po nastanku prepoznate su dvije vrste izvora zagađenja i to koncentrisana i rasuta zagađenja.
”Kada govorimo o BiH prisutno stanje u zaštiti vodnih akumulacija ne postoji. To je prepušteno agencijama – Agencija za sliv rijeke save, ili agencija za ovo ili za ono, Međutim te agencije nemaju dovoljan broj uposlenika, vrlo često se zna desiti da te agencije nemaju ni adekvatne stručne kadrove, i evo nažalost često znam navesti primjer rijeke Spreče. Mi konstantno testiramo izdržljivost te rijeke koja je već bukvalno na umrlu kada je u pitanju životinjski i živi svijet u toj rijeci. Bukvalno stanje je haotičnog karaktera i mišljenja sam da bi se tome daleko više trebalo posvetiti pažnje shodno onoj činjenici da je BIH ipak bogata zemlja vodom jer je bogata rijekama, Mi zaista trebamo taj sistem razviti do nekakvog maksimuma.” – mišljenja je Mirano Jupić, doc.dr.ekoloških nauka.
Voda je simbol života. Mijenjati kvalitetu vode znači ugrožavati život čovjeka, životinja i biljaka. Potreba za čistom vodom je sve veća. Zabrinjavajuća je činjenica da se smanjuju raspoložive zalihe vode zbog porasta stanovništva, klimatskih promjena, zagađenja, velikih industrijskih zona, sječa šuma, itd.
Ovaj program je realiziran uz podršku Ministarstva za promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK.
Rifa Vilašević/zosradio.ba
