Prema službenim podacima Zavoda za statistiku Republike Austrije (Statistik Austria) u ovoj zemlji je 1. janaura 2018. godine živjelo 95.189 osoba sa državljanstvom Bosne i Hercegovine. Broj državljana Bosne i Hercegovine koji žive u Austriji je od 1. janaura 2002. do danas je smanjen za više od 12.000 osoba, kada je iznosio rekordnih 107.248 osoba u Austriji sa bh. državljanstvom. To nikako ne znači da je broj osoba bosanskohercegovačkog porijekla koji žive u ovoj zemlji smanjen. Razlog padu broja državljanja Bosne i Hercegovine u Austriji jeste uzimanje državljanstva Republika Austrije, a čiji je jedan od preduslova ispis iz državljanstva matične zemlje.
Primjera radi, 1. januara 2002. godine u Austriji je živjelo 107.248 državljanja Bosne i Hercegovine. Broj osoba koje su se odrekle državljanstva Bosne i Hercegovine zbog dobijanja državljanstva Republike Austrije od početka 2002. do kraja 2017. godine iznosio je 48.792. Ako uzmemo taj broj, te ga dodamo broju državljana BiH koji su 1.1.2018 godine imali Austriju kao mjesto boravka – njih 95.189, dolazimo do ukupnog broja od 143.914 osoba bh. porijekla koji žive u Austriji. Međutim, čak ni taj broj ne oslikava ukupan broj stanovnika Austrije koji imaju bosanskohercegovačko porijeklo. Naime, ovaj broj ne uzima u obzir prosječne stope nataliteta i mortaliteta u Austriji za dati period, kao ni veliki broj osoba porijeklom iz BiH koji je u Austriju uselio sa državljanstvom Republike Hrvatske, Slovenije, Njemačke i drugih zemalja.
Jedan od boljih pokazatelja koliko osoba porijeklom iz BiH danas živi na području Republike Austrije jesu statistički podaci o državi rođenja svih stanovnika Republika Austrije. Prema tim podacima, broj stanovnika Austrije koji su rođeni u BiH početkom 2002. godine iznosio je 135.104, od kada kontinuirano raste, te je 1. januara 2018. godine iznosio ukupno 166.752. Međutim, ni ovaj broj nije potpun jer ne uključuje osobe koje su rođene u Austriji, a čiji jedan ili oba roditelja imaju bosanskohercegovačko porijeklo, odnosno čiji su jedan ili oba roditelja rođeni u BiH.
Prema pisanjima medija, ukupan broj osoba sa bosanskohercegovačkim porijeklom koji živi u Republici Austriji iznosi oko 206.000. Ovaj broj uključuje osobe državljane BiH i one rođene u BiH (prva generacija migranata), kao i osobe čiji su oba ili jedan od roditelja rođeni na području BiH (druga generacija migranata).
Religijska struktura osoba porijeklom iz BiH koje žive u Austriji je veoma heterogena, te je većinom čine agnostici, ateisti, katolici, muslimani i pravoslavaci.
Interesantno je napomenuti da je prosječna starost osoba porijeklom iz BiH, a koji žive u Austriji, iznosila 38,8 godina, dok je kod austrijanaca bez migrantskog porijekla bila 43,9 godina.
‘Dobra integracija u društvo’
Iako procentualno čine mali broj stanovnika Austrije, tek 2,3 posto od ukupnog broja koji iznosi 8.822.267, osobe porijeklom iz BiH su veoma dobro integrisane u društvo, te su prisutne i primjetne u svim njegovim segmentima – od politike, preko sporta, do nauke i gospodarstva. Pomenimo same neke od njih: Zlatko Junozović, donedavni reprezentativac nogometne selekcije Republike Austrije i trenutni napadač Red Bull Salzburga, Ivona Dadić, višestruka atletska državna prvakinja u heptathlonu i predstavnica Austrije na ljetnim olimpijskim igrama 2012 u ovoj disciplini, Mirela Dedić, rukometašica Hypo Niederösterreich i reprezentativka Austrije, Dr. Alma Zadić, pravnica i zastupnik u parlamentu Republike Austrije ispred liste PILZ, Selma Prodanović, osnivač Brainwork-a, investitor i motivacioni govornik, Dr. Boris Nemšić, bivši direktor Telekom Austria i direktor ruskog koncerna VimpelCom, Irfan Šiljak, inovator i autor jednog od svjetski najpopularnijih besplatnih programa za obradu slike – IrfanView, Amer Hrustanović, predstavnik Austrije u hrvanju na ljetnim olimpijskim igrama 2012 i 2016 godine, Alen Orman, bivši reprezentativac nogometne selekcije Austrije, te mnogi drugi.
Studije koje se bave istraživanjem tržišta rada, kao i novinski članci u najprestižnijim Austrijskim medijima poput Der Standard i Die Presse, također potvrđuju da su osobe bosanskohercegovačkog porijekla jako dobro integrisane u austrijsko društvo i u ovome segmentu. Naime, stopa zaposlenosti osoba bh. porijekala u Austriji gotovo je u potpunosti identična stopi zaposlenosti onih koju imaju austrijanci bez migrantskog porijekla. To važi i za žene porijeklom iz BiH, koje u pravilu imaju veću stopu zaposlenosti i bolje su integrisane od žena drugih migrantskih grupa koje žive u Austriji.
zosradio.ba/nap.ba