Čovjek nije najviše ugrožen bolestima, već gojaznošću, neuhranjenošću i klimatskim promjenama. Naučnici upozoravaju da čovječanstvu ponestaje vremena.
Prema sadašnjim proračunima, do 2050. godine ukupna tražnja za hranom i hranom za životinje biće povećana za 50, odnosno 70 odsto, uz dalje alarmantne posljedice, poput izumiranja vrsta, krčenja šuma i ubrzavanja klimatskih promjena.
U istraživanju, objavljenom u naučnom časopisu “Lanset”, naučnici navode da gojaznost, neuhranjenost i klimatske promjene čine globalni sindrom, odnosno da su najveća prijetnja ljudskom zdravlju, i izazov za čovječanstvo.
I gojaznost i neuhranjenost su posljedica nezdravih i nepravednih sistema, koji su fokusirani samo na ekonomsku dobit i rast, dok se ignorišu negativne posljedice po zdravlje, navode istraživači.
Klimatske promjene su takođe posljedica ekonomske zarade i moći, a na štetu životne sredine.
Naučnici su zaključili da nijedna zemlja nije uspjela da smanji poražavajuće brojeve kada je riječ o gojaznosti. Kao jednog od krivaca oni navode prehrambenu industriju, kojoj je samo profit važan.
Iz oblasti prehrambene industrije odmah su stigle reakcije na naučne navode, koje odbacuju bilo kakvu odgovornost. Oni smatraju da “samo osobe sa najekstremnijim stavovima” mogu vjerovati da bi kažnjavanje ove industrije pomoglo u poboljšanju ishrane.
Posebno su se prozvanom osjetile Britanska federacija za hranu i piće i Međunarodni savjet udruženja proizvođača napitaka iz Vašingtona i Koka-Kola.
Naučnici odgovaraju da ne pokušavaju da izostave prehrambenu industriju iz života ljudi, ali smatraju da ona “treba da postoji na drugačiji način”.
zosradio.ba/akta.ba
