Dobili smo novu Vladu Ze-do kantona. Formirale su je 4 stranke SDA, HDZ,
A-SDA i SBiH. Vlada i premijer Mirza Ganić (iz Visokog) dobili su podršku 20
zastupnika, 13 ih je bilo protiv, a dva suzdržana.
Novi ministar obrazovanja, nauke,
kulture i sporta bit će Spahija Kozlić iz Zenice, ministar uprave i pravosuđa
Nebojša Nikolića iz Zenice, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Mirnes Bašić iz Kaknja, ministar za boračka pitanja Fahrudin Čolaković iz Olova
(svi iz SDA), ministar zdravstva Adnan Jupić iz Zavidovića, ministar
unutrašnjih poslova Dario Pekić iz Visokog, ministar prostornog uređenja,
prometa i komunikacija i zaštite okoline Arnel Isak iz Zenice (svi iz A-SDA),
ministar privrede ostat će Zlatko Jelić iz Usore, dok je novi ministar
finansija Josip Lovrić iz Žepča (obojica iz HDZ-a), na čelu Ministarstva rada,
socijalnih pitanja i izbjeglica bit će Azra Šabanović iz Zavidovića (Stranka za
BiH).Predsjedavajuću Skupštine Amiru
Hadžić iz Zavidovića, zamijeniti će njen stranački kolega iz SDA Ćazim Huskić
iz Žepča.
Formiranje Vlade išlo je po već viđenom receptu. Ni
lijevi ni desni, pobjednici izbora, ne mogu formirati Vladu bez malih, a tu
treba platiti ili nagraditi dobrim mjestom u Vladi ili državnim ustanovama ili
preduzećima. Tako je bilo i ovaj put. Partnere je SDA našla u A-SDA i SBiH, a
ono što su morali dati je sljedeće: Sin zastupnika A-SDA u Skupštini
Zeničko-dobojskog kantona Rame Isaka imenovan za ministra u kantonalnoj vladi, suprug zastupnice A-SDA Amre Jupić imenovan za
ministra u Vladi Zeničko-dobojskog kantona.
Naš Vedran Kaser (SDP) se na Skupštini zapitao “šta je to nepotizam, i to institucionalni, ako to nije sastav nove Vlade ZDK”.
A gdje su tu Tešnjaci koji se smatraju
najuspješnijim i u pogledu administracije, i u pogledu privrednih rezultata?
Nema ih nigdje. Suad Huskić je bio kandidat za Premijera, ali nije prošao jer
je došao (uspješniji?) direktor Telecoma Zenica. Takva pozicija Tešnjaka
pokazuje da je našim političkim autoritetima koji su formirali vlast važnije
pozicije na nivou Države (zakonodavne), i one lokalne ili opet nemaju
političkog autoriteta u svojim strankama na mjestima gdje se odlučuje.
TOŠK definitivno neće igrati
polufinale Kupa BiH u Tešnju, na veliku žalost navijača, jer stadion ne ispunjava potrebne uslove za
ovaj nivo takmičenja po tumačenju Fudbalskog saveza. U prvenstvenoj utakmici u
Mostaru protiv vodećeg Veleža Tošk je izgubio utakmicu 5:3 nakon vodstva u prvom poluvremenu od 3:1.
Vrijeme lijepo, sunčano sa jutarnjim
mrazevima tokom većeg dijela sedmice.
Svijet na mom dlanu – veče sa Ahmedom
Bosnićem
Kao dio ovogodišnjeg Tešanjskog
proljeća, Centar za kulturu i obrazovanje organizirao je veče sa Ahmedom
Bosnićem naslovljeno Svijet na mom dlanu. Ahmed Bosnić, koji je rođeni Tešnjak,
zasigurno je najveći putnik sa prostora Balkana. Kako kaže, pohodio je cijeli
svijet, izuzev ledenih polulopti – zemljinih polova. Veče s njime bila je i
prilika da se predstavi njegova nova knjiga, čak 54-ta po redu, po kojoj je
nazvano i ovo druženje sa Ahmedom. U ovoj knjizi objavljeno je Ahmedovih 60
putopisa, počev od Pohnpeia, najvećeg i najvišeg otoka u državi Mikroneziji, do
Taiza, grada na putu tamjana u Jemenu. U predstavljanju knjige učestvovao je
novinar i publicista Fuad Ruvić, Maglajlija, dugogodišnji Ahmedov prijatelj, još
iz školskih klupa, koji je napisao predgovor knjizi. Kroz pitanja i razgovor sa
Ahmedom on je nadahnuto predstavio sadržaj i vrijednost knjige. Bilo je
najavljeno i učestvovanje Slobodana Stajića, novinara i putopisca, ali je, zbog
smrti u bližoj porodici, a zatim i operativnog zahvata, izostao. Amir je
pročitao njegovo pismo za ovu priliku.
Nakon predstavljanja knjige, bilo je i
razgovora posjetitelja i autora – koji su se uglavnom odnosili na Ahmedova
sjećanja na djetinjstvo u Tešnju. Nevjerojatno je koliko je lijepih emocija
iznio o tom vremenu, prisjećajući se detalja, ličnosti, događaja.
Fuad Ruvić, Ahmed Bosnić i Amir Brka
Za Ahmeda Bosnića čuo sam još u svojoj
mladosti kada sam bio preokupiran idejom postojanja nepoznatih civilizacija na
zemlji i u svemiru. Tome su doprinijeli Švajcarac Erich von Döniken i Ahmed
Bosnić čije sam tekstove u nastavcima redovno čitao u sedmičnjaku Svijet. Kada
sam radio u Sarajevu upoznao sam Ahmeda i više puta smo bili u jednom lijepom
društvu. Poslije smo se sretali na promocijama knjiga u Tešnju i Doboj Jugu.
Nevjerojatno koliko i danas ima mentalne, pa i fizičke energije, iako je već u
76. godini. Vrijedi svakako spomenuti i ono o čemu je prisutne obavijestio Amir
– da je donedavni selektor švedske košarkaše reprezentacije, a sada selektor
reprezentacije naše zemlje Ahmedov sin Vedran Bosnić.
Svojevremeno sam sa Ahmedom napravio
intervju za Tesanj.web motivisan njegovim emotivnim govorom o mjestu rođenja u
Tešnju gdje promovisana njegova Knjigu tajni tajni. Tada je kazao i ovo:
Tešanj je nešto što nosim u srcu, i
nijedan grad na svijetu ne mogu porediti s njim. Doduše, možda tog Tešnja nema
više u realnosti, možda je on moja osobna fatamorgana, ali bilo kako bilo, ja
ga nosim iskreno, kao svoju najveću vrijednost, kao tajnu mog života. To se ne
da racionalno objasniti, to je kao neki san koji još uvijek sanjam. Ne želim se
odreći tog lijepog osjećaja,
tih bezbrojnih niti koje me vežu za tešanjsko djetinjstvo. To je moja čarolija,
i nadam se da ću to jednoga dana znati ispričati u knjizi kojoj je moj
prijatelj Amir Brka već dao ime – “Moj Tešanj”.
Predstavljen projekat WHAM Američke agencije za međunarodni razvoj
USAID
Projekat Američke agencije za
međunarodni razvoj (USAID-a) predstavljen je predstavnicima tešanjskih malih i
srednjih firmi. Predstavljanje je organizirano u saradnji sa Tešanjskom razvojnom
agencijom TRA d.o.o. Naziv programa
je Razvoj radne snage i veći pristup
tržištima (eng. Workforce and Higher Access to Markets Activity – WHAM).
WHAM je objavio javni poziv za dostavu
projektnih prijedloga za podršku brzo-rastućih, izvozno-orijentisanih i izvozno
spremnih malih i srednjih preduzeća iz sektora metala, drveta i/ili
tekstila/obuće orijentisanih prema proširenju proizvodnih kapaciteta, dostizanju
novih tržišta i otvaranja novih radnih mjesta. Planirana sredstva po ovom projektu iznose 300
000 $. Javni poziv je otvoren do 17.4. ove godine. Projekat je prezentirao i
odgovarao na pitanja Amar Brkan.
Zainteresovani predstavnici tešanjskih
firmi
Muslimansko dobrotvorno društvo
Merhamet ponovo otvorilo kancelariju u Tešnju.
U
Titovoj ulici, odnedavno, tačnije od Nove godine ponovo je otvorena kancelarija
MDD Merhamet. Sekretar Osnovnog odbora Tešanj i Doboj Jug je Sanela Ahmetović.
U razgovoru sa Sanelom saznao sam je
od početka rada Društvo imalo nekoliko akcija od kojih su neke u toku. Imaju
dobru saradnju sa Centrom za socijalni rad kod svih svojih akcija.
U januaru su imali akciju „obrok za
kasnije“. Napravljena je saradnja sa pekarama gdje se građanima koji imaju
potrebu za pomoć dodjeljivao hljeb i proizvodi koje pekara proizvodi (pite,
sendviči i sl.). Podijelili su i 35 prehrambenih paketa.
Obišli su 65 pacijenata na Plućnom
odjeljenju Opće bolnice i počastili ih uobičajenim prehrambenim proizvodima za
ovakvu priliku.
Za dvije porodice su obezbijedili
kolica za invalidnu djecu.
Posjetili su školu Huso Hodžić i njene
područne škole u Dobroplju i Raduši, darujući djecu.
U saradnji sa Tefarmom obezbijedili su
građanima mjerenje šećera u krvi i krvnog pritiska. Jedna od akcija je bila i
prikupljanje pomoći ugroženom stanovništvu Jemena.
U februaru su realizirali akciju za djecu i odrasle sa posebnim
potrebama podjelom paketića.
Aktivnosti finansiraju dobrovoljnim
prilozima građana. Za sada odziv za finansiranje nije tako značajan. Samo je
jedna firma finansirala aktivnosti sa 200 KM. Uglavnom aktivnosti finansiraju
iz članarine.
Sanela Ahmetović je rođena 1975.
godine. Školovala se u Doboju, Tešnju i Zenici. Piše pjesme. Pisanjem se bavi
od osnovne škole. Više puta nagrađivana. I prije imenovanja za sekretara
Merhameta bavila se humanitarnim radom širom BiH. Do sada je objavila pjesme
zbirke pjesma:Mrak prije svitanja, Sretni gubitak, Trijumf tišine, a njene
pjesme nalaze se i u zajedničkoj zbirci pjesama tešanjskih pjesnika U mom
ateljeu.
Sanela Ahmetović
Cafe bar Rubin
Cafe
bar Rubin, dobio je ime po poznatom piću bivše Jugoslavije vinjaku Rubin. Cafe
bar osnovao je Samir Dizdarević 1997 godine, međutim ime Rubin nosio je restoran koji je osnovao Samirov otac Jusuf 1986.
godine.
Nakon završetka Ugostiteljske škole
Jusuf je kao pekar radio kod Mustafe Prnjavorca. Učio je i brijački zanat kod
Fuada Hodžića, zatim radio 4 mjeseca kao pekar u Osijeku. Nakon završetka JNA
zapošljava se u Ugostiteljskom preduzeću Zvečaj gdje obavljao poslove od konobara
do upravnika.
Jusuf je 1985. godine odlučio
napustiti posao u Zvečaju da bi sljedeće godine otvorio restoran Rubin u
prostorijama porodične kuće (gdje se i danas nalazi Cafe bar). Restoran je
radio do rata. Kada je sin Samir otvorio Cafe bar pod istim imenom 1997.
godine. Jusuf mu je bio desna ruka u započinjanju o vođenju biznisa do smrti
2013. godine.
Samir (rođen 1973. godine) je sticao
znanja iz ugostiteljstva u restoranu kod
oca Jusufa još kao dječak. Nakon regrutacije i obuke u Zenici raspoređen je u
jedinice Armije BiH. Od 1997. godine potpuno je posvećen biznisu vodeći Cafe
bar.
Cafe bar Rubin ima 5 zaposlenih. Pored pokrivenog prostora ima i
prostranu pokrivenu terasu. Gosti su uglavnom mladi i sva usluga i ambijent su
njima podređeni.
Zanimljiva
je kovana kapija na ulazu u Cafe bar. Na njoj su početna slova Jusufa, supruge,
djece i unučadi
Jusuf ispred čuvene kafane Lovac gdje je radio
Samir Dizdarević
Foto zabilješka
Polaznici mektebske nastave na cijelom
prostoru Općine imali su akciju čišćenja. Zatekao sam ih na mezarju Đonlagička kako skupljaju smeće uz pažnju imama Čaršijske džamije mr. Envera ef.
Kurtića. Koliko god je korisno to što rade, još je korisnije da nauče da ne
bacaju otpad i da u tome „odgajaju“ i svoje roditelje, braću, sestre. Sendviče
za djecu obezbijedila je Općina.
Prolazeći ispred zgrade Općine zapazih grupu simpatičnih mališana kako poziraju za mobitel snimak. Iskoristih i ja
priliku da ih fotografišem. Dolaze iz Šija učenici su OŠ Mustafa Mulić
Stare
fotografije
Pioniri vatrogasci 1955. godine
Čuče s lijeva:Izudin Ibrahimpašić Izo,
Salko Hadžiselimović, Sead Dizdarević, Muhamed Ibrahimpašić, Nečko
Hadžiselimović, Mustafa Smailbegović Mujo,
Neko Hotić
Stoje:Sejo Kotorić Toto, NN, NN, KemoŠkapurević,
Fajko Terzić, Avdo Bukvić, NN, Nesuh Dizdarević Nesko, Hajrudin Dizdarević,
Besim Hotić i Indir Kahrimanović
Uposlenici Ugostiteljskog preduzeća
Zvečaj: Adem Livnjak direktor, Jusuf Dizdarević upravnik i Mirko Jotanović
Sa table na Gornjoj čaršiji
Husein Galijašević/zosradio.ba
