Tešanjski dnevnik 15-22.4.2019. godine

/

Katolici
su obilježili svoj veliki blagdan Uskrs. U crkvi sv. Ivana Krstitelja u Jelahu održavane su svete mise od 14.4.
Cvijetnica, do Uskrsnuća Gospodinovog-Uskrs, u nedjelju 21.4. Obilježje Uskrsa su i šarena jaja
kojima se posebno raduju sva djeca bez obzira na vjersku pripadnost. 

Pripreme izbora Predsjednika SDP BiH,
zakazanih za 26. maj 2019. godine i 7. Kongresa SDP BiH, zakazanog za 8. juni
2019. godine, intenzivno traju u OO SDP Tešanj. Općinska organizacija, na 7.
Kongresu SDP BiH, brojati će 18 delegata, plus tri po funkciji (članovi Glavnih
odbora SDP BiH), i ubraja se u Općinske organizacije sa najvećim brojem
delegata. Općinska organizacija SDP BiH Tešanj će na Kongresu SDP BiH imati i
kandidate za sve nivoe koje Kongres bira i to: članove za Glavni, Nadzorni i
Statutarni odbor SDP BiH.

Vrijeme sunčano još uvijek prohladno,
posebno u jutarnjim satima. Jedno jutro je bilo mraza.

Promovisana Bibliografija Hajrudina
Hajre Planjca

U
organizaciji JU Opća biblioteka održana je promocija Bibliografija pisca sa dva
imena. A pisac sa dva imena je Bajruzin Hajro Planjac.  Autorice Bibliografije su Ajša Džinalić i
Berina Aličić Hodžić. Promotori su bili Ramiz Brkić i Aida Salkić, a moderator
dr. Almina Alagić.


S lijeva: dr. Almina Brkić, Aida
Salkić, dr. Bajruzin Hajro Planjac, Ramiz Brkić, Berina Aličić Hodžić i Ajša
Džinalić

Edina Artuković pročitala je Hajrinu
ispovijest o djetinjstvu i životu. O dr. Planjcu i Bibliografiji je govorio
Ramiz Brkić, a Aida Salkić je govorila sa stručnog aspekta i pohvalila rad
autora.

Bibliografija Bajruzina Hajre Planjca
obuhvata radove i tekstove o njemu (literatura) objavljene u periodu 1988-2018.
godina, a sadrži 1108 bibliografskih jedinica, koje su opisane prema standardu
ISBD (M). Sakupljena građa podijeljena je u sedam poglavlja: Posebna izdanja,
Zastupljenost u antologijama i zbirkama, Priređivački radovi, Prilozi u
monografskim publikacijama, Prilozi u serijskim publikacijama, Učestvovanje na
simpozijima, Literatura.

Ajša
Džinalić radi u bibliotekarstvu preko 37 godina. Prva njena bibliografija je
imala naziv Bibliografija izdavačke djelatnosti u Tešnju, objavljena 1988.
godine u Privredno kulturnom informatoru. Ovu bibliografiju je uradila na
nagovor Mustafe Ćemana. Druga njena bibliografija nosi naslov Tešanj 1992-1995,
objavljena 2000. godine, a treću je započeo Adil Alić, ali je zbog smrti nije
uradio pa je Aiša završila. Nosila je naziv Planjax u književnosti.  Koautirica Bibliografije je Berina Aličić
Hodžić bibliotekarka iz JU Opća biblioteka 
Doboj Jug. Ona je volontirala u Općoj biblioteci Tešanj gdje je učila od
starijih kolega i kolegica pa i od Aiše Džinalić. 


Održana promocija Monografije Srednje
mješovite škole

U
atriju Medžlisa IZ-e održana je promocija Monografije Mješovite srednje
škole-20 godina postojanja kroz razvojni put nastajanja. O MSŠ, Monografiji i
njenoj izradi govorili su: Muharem Saračević direktor, mr. Bernadeta
Galijašević pomoćnica ministra u Ministarstvu prosvjete, nauke i kulture Ze-do
kantona, prof. Amela Šišić glavni urednik i Aida Halilović ispred
Organizacionog odbora. Moderirala je Nadina Bešlagić, a pojedine podatke iz
knjige čitao učenik Eldar Pezer.

Recezent je prof. dr. Dževdeta Ajanović
(bila je odsutna iz Tešnja, a njenu recenziju je pročitala mr. Bernadeta
Galijašević).

Monografija je rezultat rada velikog
broja profesora iz MSŠ. Tehničku obradu i pripremu su uradili: Sakib Ahmić prof
informatike, Emina Hadžić prof. informatike, Fatima Ibranović pedagog.


S lijeva: Muharem Sračević-direktor,
mr. Bernadeta Galijašević, Amela Šišić, Aida Halilović i Nadina Bešlagić

Koordinacioni odbor su sačinjavali
direktor i pomoćnici direktora Muharem Saračević, Nihada Huskić, Amela
Saračević, Damir Kadribašić i Milka Arifović

Redakcioni odbor,  profesori: Ajša Hodžić, Mersiha Kurtić, Lejla
Ćerimagić, Aida Kršić, Mujo Zeničanin, Aida Halilović, Jasna Korajlić, Jasmira
Omerbašić, Lejla Bešlagić, Esed Ahmić, Sead Kurtić i Halid Bošnjak.

U uvodnoj riječi urednica Amela Šišić
navodi da je:

 “Izdanje sadržaja o Školi  rezultat je dvodecenijskog  zasebnog egzistiranja obrazovne ustanove od
njene promjene naziva u Srednju stručnu školu čiji je razvoj moguće pratiti u
trostrukoj fazi, fazi u okviru Srednjoškolskog centra, fazi Srednje stručne
škole koja je odlukom Vlade Ze-Do kantona 2009. godine promijenila naziv u
Mješovita srednja škola i dalji razvoj JU Mješovita srednja škola.“

Mješovita srednja škola je među deset
najboljih škola u BiH. Imaju direktora vizionara i menadžera koji je uspostavom
timskog rada, uspostavom saradnje sa privredom, lokalnom zajednicom i
Ministarstvom, ne čekajući reforme, približio školu i zanimanja tržištu rada. O
tome sam dosta toga ranije zabilježio u Tešanjskom dnevniku. Timove sačinjavaju
stručni i kreativni profesori. Rezultat takvog rada je i Monografija.

Mr. Berndeta  Galijašević je kazala da je ponosna na MSŠ,
odala priznanje direktoru i zaposlenim jer i Ministarstvo kod pojedinih pitanja
konsultuje ovu uspješnu školu.


Promociji je prisustvovao mr. Suad
Huskić i raniji načelnici  Fuad Šišić i
Adem Huskić koji su se obratili prisutnima.

Otvorena izložba slika Akvareli
Mirsade Kadribašić

Izložbu
sa slikama Osmana Morankića, zamijenile
su slike autorice koja je također Tešanjka – Mirsade Kadribašić. Na otvorenju
njene izložbe Akvareli o slikama je govorio Miralem Brkić, a izložbu je
otvorio, kako je to Amir Brka kazao, doajen tešanjskog slikarstva Hasan
Mehinović.

Tešanj je prvi kontakt sa akvarelima
Mirsade Kadribašić imao zahvaljujući Zoraidu Mehičiću i organizaciji Likovne
kolonije. Tada je Miralem Brkić dobio dva akvarela i  oduševio se. Poznavao je Mirsadu od
djetinjstva, ali sada je imao priliku da je upozna kao umjetnicu. Ta dva
akvarela su se našla na izložbi slika kada je 2018. godine organizirana izložba
Umjetnici svome gradu.

.Mirsada Kadribašić, diplomirani
ekonomista, rođena je 1976. godine u Doboju. Školovala se u Tešnju i Sarajevu.
Trenutno je zaposlena u kompaniji Antlantic grupa. Kroz akvarele istražuje
fascinaciju putovanjima, svakodnevni život ulice savremenog društva i
autobiografske referense.

S lijeva: Amir Brka, Mirsada
Kadribašić, Miralem Brkić i Hasan Mehinović

U periodu 2015-2017. godine pohađala je školu
slikanja kod akademskog slikara Mirze Ibrahimpašića (koji je bio prisutan na
otvaranju izložbe). Od 2017. godine je i član ULU HKD,  te učestvuje na grupnim izložbama udruge. U
novembru 2017. godine na 70. jubilarnoj revijalnoj izložbi Udruženja likovnih
umjetnika BiH za sliku Stara majka iz Lukomira osvojila je Nagradu
publike. 

Za ovu priliku štampan je prospekt u
kome se nalazi tekst Miralema Brkića. Ovaj put neću prenositi tekst iz prospekta
koji je Miralem napisao, ali ću samo spomenuti njegovu napomenu da u Cko ne
može da izlaže niko ko nema kvalitet, ako ništa zbog svih onih velikih
umjetnika koji su ovdje u izlagali svoje slike.

Dodijeljene nagrade za najbolje
literarne radove na temu Afirmacija pozitivnog razmišljanja

Već  devetu godinu porodica prof. dr. Besima
Prnjavorca je pokrovitelj, a JU Muzej organizira natječaj za najbolji literarni
rad na temu Afirmacije pozitivnog razmišljanja. Ranije su teme i nagrade bile u
konkurenciji osnovnih i srednjih škola, a ove godine granica je proširena.  Prijavljeno je 37 radova. Komisija u sastavu Mujo
Pobrić predsjednik, prof. Zulejha Terzić član i prof. Indira Smajlović  član, odabrali su 10 radova, a onda  od deset odabrali četiri najbolja rada.
Ispred organizatora govorio je direktor prof. Ernad Prnjavorac ističući da
jedna ovakva aktivnost i nije uobičajena da je provodi Muzej, ali je ona ipak
afirmacija i Muzeja i zahvalio porodici prof. Prnjavorca.  Predsjednik Komisije Mujo Pobrić kazao je da
je ove godine konkurencija bila ujednačena pa je samo jedan bod odlučivao o
osvajanju nagrade. Profesor Prnjavorac ovaj put nije bio prisutan na dodjeli
nagrada zbog odsutnosti iz Tešnja.  

Kao i svake godine nagrade su
dodijeljene u Eminagića konaku. Prvu nagradu i iznos od 1.000 KM osvojila je
prof. Elmira Kadušić nezaposlena profesorica iz Tešnja, drugu nagradu i iznos
od 300 KM osvojila je Hajra Kadušić iz Ekonomske škole Tešanj, a treću nagradu
i 100 KM osvojila je Aida Dedić  iz Srednje
Medicinske škole iz Tešnja. Specijalnu nagradu za učenike osnovnih škola i
novčani iznos od 100 KM osvojio je Malik Ćehović iz Sarajeva

Tako se dogodilo, po prvi put u ovih devet godina, da su sve
tri nagrade osvojili Tešnjaci. Na dodjeli nagrada nije bila prisutna dobitnica
Hajra Kadušić.

U programu dodjele nagrada učestvovali
su učenice Muzičke škole Ena Popržanović, Almija Krdžalić i Merima Halilović
izvodeći kompozicije na klaviru i prateći autore muzikom kod čitanja svojih
radova. Program su vodili učenici Gimnazije Musa Ćazim Ćatić, Medina Šišić i
Ahmed Okanović. Dodjela nagrada je dio sadržaja Tešanjskog proljeća 2019.

S lijeva: prof. Ernad Prnjavorac,  prof. Indira Smajlović, Aida Dedić, Elmira
Kadušić, Malik Čehović i predsjednik komisije Mujo Pobrić
                                                                              

Uspjeh matematičara OŠ Huso Hodžić na
takmičenju u Hrvatskoj

Na
promociji monografije Pisac sa dva imena saznadoh od ponosnog djeda Samila
Srkalović, koji je na promociji bio sa suprugom Šahzom i unukom Nedžmom, za
uspjeh učenika OŠ Huso Hodžić na takmičenju iz matematike u Hrvatskoj. Dvije
ekipe ove škole učestvovale su na na takmičenju matematičara učenika srednjih i
osnovnih škola MATHEMA održanog u Koprivnici Republika  Hrvatska i osvojile prvo i treće mjesto. I ja
sam ponosan na našu djecu kada naprave uspjeh van naše općine, posebno kada
dolazi iz oblasti znanja. Posjetio sam školu i zamolio direktora Osmu Hurića da
me poveže sa učenicima i nastavnicima kako bi napravio fotografiju.

 

S lijeva: Samira Elezović, Sara
Ćostović, Nedžma Srkalović, Adna Muftić, Ajna Đonlagić, Ferid Dizdarević, Tarik
Salihbašić i Husein Jašić

Na takmičenju je učestvovalo  1.200 učesnika od čega 400 srednjoškolaca i
800 osnovaca u više kategorija. U kategoriji VIII razreda učestvovale su i
ekipe iz inostranstva . Takmičenje je bilo ekipno, a naša škola učestvovala je
sa dvije ekipe. Jednu je predvodio nastavnik Ferid Dizdarević, a činili su je:
Nedžma Srkalović, Ajna Đonlagić, i Husein Jašić. Ova ekipa osvojila je prvo
mjesto. Drugu ekipu koju je predvodila nastavnica Samira Elezović, a koju su
sačinjavali: Sara Ćostović, Adna Muftić, i Tarik Salihbašić u istoj kategoriji
osvojila je treće mjesto.

Prema informaciji nastavnika Ferida
Dizdarevića, učenik Husein Jašić ostvario je još jedan veliki uspjeh, osvojio
je prvo mjesto na kantonalnom takmičenju u svojoj kategoriji.

Od direktora OŠ Huso Hodžić saznao sam
da je nakon oštećenja nakon poplave, 
sportska dvorana od ponedjeljka ponovo u funkciji. Radovi su neplanirano
produženi zbog lošeg kvaliteta nekih pripremnih radova. Druga informacija koju
sam dobio je da će školu završiti 80 učenika, a da će upisati 95, pa će tako
škola u sljedeću godinu ući sa 15 učenika više što u današnje vrijeme nije čest
slučaj. Postoje kretanja učenika u toku školske godine u oba smjera, ali odliv
nije veći od priliva.

Susreti-Ramo Plančić

Za
susjedni sto u Haustoru sjeda krupan sijed čovjek, srdačno me pozdravljajući.
Dok sam ga upitno gledao predstavi se: Ja sam Ramo Plančić iz Jablanice, radim
u Švicarskoj, čitam redovno vaš Dnevnik, a nekada smo zajedno radili u Pobjedi.
To je bio razlog da primaknem stolicu do njegovog stola, a sutra dan sam
upoznao i njegovu suprugu.

Rođen je 1952. godine. Prvo zaposlenje
je imao u Pobjedi kao brusač. Prvi je radnik Pobjede koji je 1974. godine
prešao da radi u Tvornicu svjećica. Nakon nekoliko godina odlazi u Švicarsku, u
mjesto Bern. Jablaničani su tih godina najčešće išli u Švicarsku, Planjci u
Italiju, ostali u Njemačku zato što su tamo imali nekoga ko ih je mogao prihvatiti
i pronaći posao. Tako je i Ramu, kao i mnoge druge,  prihvatio hadžija Salih Bašić.

Ramo sa suprugom Suzann

Radio je u firmi koja je proizvodila
ambalažu za pakovanje prehrambenih proizvoda. Napredovao je do glavnog  majstora, a koristilo mu je, kako on kaže,
znanje iz Pobjede i Tvornice svjećica, gdje je radio na odgovornim poslovima sa
zahtjevom za preciznost. Oženjen je i ima dva sina,  Danijela i Benjamina. Danijel je  menadžer edukacije Hotelleriiesvisse iz
Švicarske, veoma uspješan, a edukaciju vrši po cijelom svijetu.  Govori 8 jezika, a trenutno uči deveti,
arapski.

Odlaskom u penziju Ramo i supruga
koriste priliku i često putuju sa sinom po svijetu gdje on vrši edukacije.
Nedavno su bili u Briselu, Skoplju, a spremaju se za sedmodnevni put sa
Danijelom u SAD.

Oba sina se bave i muzikom. Danijel
pjeva, a Benjamin pjeva i svira bas gitaru u sastavu King Dean. Tragajući na
internetu za informacijom o ovom bendu našao sam i fotografiju, a radi se o
muziciranju rock and rolla. Poslušao sam neke melodije, Danijelov vokal djeluje
močno.

Ramo ima u Jablanici porodičnu kuću u
kojoj živi majka.  Njegov penzionerski
život će biti na liniji Jablanica-Bern, jer i supruga rado dolazi u BiH.

King Dean s lijeva na desno: Ben
Plancic (Bass, Vocals), Daniel Plancic (Vocals) David Weibel (Guitar), Serge
Torriani (Drums)

Susreti-Amrun Terzić

Ispred
Zeme izdvaja se jedan krupan mladić iz grupe u kojoj su Ramiz Brkić, Haso Kerić
i   Mujo Merdić i pozdravlja me. Tek kada
je prišao prepoznajem nekada klinca iz komšiluka Amruna Terzića, sina Smajla i
Zulejhe.

Amrun je dijete iz komšiluka koga se
svi dobro sjećamo po igranju košarke na improviziranom košu u mahali. Bio je
talentovan košarkaš. Prve korake u košarci napravio je kod nastavnika Rešada
Bajraktarevića, zatim trenera u KK Pobjedi Amira Halilovića, a učio je i od
starijeg rođaka Senada Terzića koji je igrao košarku. Za prvi tim Pobjede
zaigrao je sa 15 godina kod trenera Amira Smailbegovića i po nepotvrđenim
informacijama do danas ostao najmlađi prvotimac nekog tešanjskog kluba.
Trenirao ga je i Nermin Ajanović. Godine 1990. odlazi u košarkaški kamp u
Zaostrog gdje je proglašen za najboljeg kadeta BiH.

Dolazi rat, prekida školovanje u III
razredu Matematičko informatičke škole (prva generacija i posebno se sjeća
profesora  matematike Adema Huskića) i
odlazi sa majkom i bratom u Frankfurt kod Muje Merdića. Odmah počinje igrati košarku za Eintraht iz Frankfurta kao
profesionalac.  Poslije toga, 13 godina
igra u Drugoj Bundes ligi. Tada radi razne poslove kao što su konobar, kurir na
biciklu, pravio koktele i sl. Završio je školu za nastavnika sporta što mu je
današnje zanimanje. Istovremeno radi kao trener TIM Südhessena.

Amrun Terzić

Prvaci Evrope u basketu: David,
Robert, Goran i Amrun, sasvim desno

Amrun je bio član ekipe koja je
osvojila prvenstvo Evrope u streetbasketu 1994. godine.

Došao je na par dana kod majke Zulejhe
odakle ide u Lion u Francusku gdje će njegov tim učestvovati na međunarodnom
turniru. Na turniru će učestvovati i dvije ekipe iz BiH KK Sindo Doboj i KK
Partizan Banja Luka (dok mi je pokazivao plakat zapazih da je umjesto grba BiH
stavljen grb Republike Srpske).

Stare fotografije

Prosvjetni radnici OŠ Bratstvo Jelah.

S
lijeva:Vukosava Bevanda, Rabija?, Hedija Todić, Dragica Mišić, Vojka Žugiž,
Hajrija Bajraktarević i Mila Nesterović. 
Čuči Alija Đonlagiž, djevojčica Branka Nesterović Brankica

Ovako je izgledao peron  željezničke stanice u Jelahu  oktobra 1962. godine. Na fotografiji su
Nesterovići. S lijeva:Milan, Šemsa, Zaga, Mila i Branko. Čuči Vlado

(Fotografije i identifikacija Branko
Nesterović)

Sa table na Gornjoj čaršiji

Husein Galijašević/zosradio.ba 


Ukoliko imate vijest a želite to podijeliti s nama pošaljite nam sadržaj putem kontakt forme. Ako imate najavu događaja ili poznajete neku osobu o kojoj biste voljeli da čitate budite slobodni da nas kontaktirate. Osim kontakt forme Vaše materijale možete slati i putem vibera na broj 061/388-818 NAPOMENA: PUTEM OVE FORME SE NE MOŽETE PRIJAVLJIVATI NA OGLASE ZA POSAO. MOLIMO VAS DA KORISTITE MAIL ADRESE NAVEDENE U OGLASIMA.


Povezani postovi

IZBORI ZA ROĐAKA, KOMŠIJU, PRIJATELJA, DRUGA I POZNANIKA

Piše: Haris Sejdić Prije evo punih 12 godina sam napisao...

STROGO POVJERLJIVO!

Piše: Haris Sejdić Napomena: Kolumna je prvobitno bila objavljena na...

Bosanskohercegovačka književnica Hazeta Hamzić Salihović: Genocid nad Bošnjacima mi ne dozvoljava da mi nešto drugo bude prioritet u pisanju

Bosanskohercegovačka književnica Hazeta Hamzić Salihović, koja živi i stvara...

IZBORI 2022-POPULIZAM

Piše: Haris Sejdić Znamo li definiciju populizma ? Šta je...