Predsjednici stranaka pobjednica na
posljednjim izborima u BiH, koji zauzimaju važne državne funkcije, optužuju
jedni druge što do sada nije formirana vlast. Pri tome oni su ove sedmice ostvarili
svoje maksimalne državničke domete.
Milorad Dodik je trknuo u Beograd da
bi sa predsjednikom Srbije razmotrio posljedice ostavke premijera Kosova Ramuša
Haradinaja.
Bakir Izetbegović je trknuo u Tursku
da bi se pojavio uz predsjednika Republike Turske Erdogana na obilježavanju trogodišnjice
od pokušaja državnog udara. Ove sedmice saznadoh zaista za nepovjerovat
informaciju da je Turska nakon Srbije, Rusije treća zemlja koja čiji Parlament
nije osudio genocid u Srebrenici!
Dragan Čović je trknuo u Zagreb kod premijera Republike Hrvatske Plenkovića gdje
je glavna tema uspostava vlasti u BiH i ravnopravnost najmalobrojnijeg
konstitutivnog naroda u BiH. I to je njihov krajnji domet u predstavljanju naše države.
Jedino je Dodik dobacio do Mađarske tokom posjete srpskoj zajednici jer je uspio
razgovarati sa predsjednikom desničarske Vlade Mađarske. Vjerovatno u tim
razgovorima države BiH nije bilo nigdje.
Kardinal Puljić je predsjedavao
biskupskoj konferenciji u Banja Luci. U intervju za Avaz je kazao da vladajuća
struktura uvažava podobne svoje stranke, a druge ignoriraju. Tu nije rad za
narod, nego stranački interes. Kazao je da oni koji ne misle kao vladajući “može
pojesti mrak“. Ovakve izjave proizvele su i poruke prijetnje i linča na
portalima Kardinalu. E kada ovako visoka ličnost kaže ovakve stvari šta onda
još dodati.
Slušajući na otvaranju izložbe
akademika Džemaludina Latića i njegove teze o Bosni, Turskoj i islamu, kao i
sve prethodno što sam pročitao ove sedmice nikako ne mogu da shvatim kako ova naša
BiH još postoji. Toliko rušilaca, a ona i dalje živi, a i oni koji je ruše žive
na njenim jaslama i o njenom trošku je podrivaju. Uvijek sam mislio da svaki pad ima svoje brzo
prizemljenje. Padovi države koje nastoje izazvati političari nemaju kraja niti
se mogu nazrijeti.
Na sjednici Glavnog odbora SDP-a za
potpredsjednika Glavnog odbora izabran je Senad Subašić, a za člana
Predsjedništva Vedran Kaser.
Tokom sedmice bilo je zahlađenja i
kiše (jedan dan termometar na gradskom satu je pokazivao 15º C), a krajem sedmice temperature su se popele na
one prave ljetne.
Razgovor o Iranu sa Hajrudinom Somunom
U okviru Ljeta u Tešnju 2019. godine, a povodom knjige Hajrudina
Somuna ”Sefernama iz Irana” održano je veče pod nazivom ”Razgovor o Iranu”.
Organizator je Cko i prilog je sadržaju Ljeta
u Tešnju 2019. Učestvovao je prof.dr. Enver Kazaz. Knjiga ”Sefernama iz Irana” je
imala svoju promociju u Sarajevu, Zagrebu i Mostaru. Kako je kazao prof. Kazaz naslov knjige (putopis) je odrednica
žanra, ali je ona daleko više od toga jer govori o kulturi, vjeri, politici, povijesti
i religijskoj tradiciji jedne civilizacije, napisano je u knjizi jezikom
književnika.
Moderator je bio Amir Brka koji je izrazio
zadovoljstvo što je Hajrudin Somun predložio učestvovanje prof. Kazaza. Zadnji
susret sa Somunom u Tešnju je bio na temu Arapsko proljeće.
Hajrudin Somun, novinar i publicist,
je veliki poznavalac Bliskog istoka. Bio je ratni televizijski reporter sa
Srednjeg istoka, dopisnik Tanjuga iz Irana za vrijeme islamske revolucije,
diplomata bivše SFRJ u Bagdadu i Iranu, te ambasador Bosne i Hercegovine u
Turskoj i Maleziji. U Iranu je bio dva puta a bio je svjedok odlaska Reza
Pahlavija i dolaska ajatolaha Homenija i Iranske revolucije. Poznavalac je
historije ove zemlje, njene književnosti, kulture i religije.
S lijeva:Amir Brka, Hajrudin Somun i
prof.dr. Enver Kazaz
Prof. Kazaz je govorio o knjizi, a
autor je iznosio veoma zanimljive utiske o ovoj velikoj zemlji na Bliskom
istoku. Nakon njihovih izlaganja razgovor je nastavljen sa posjetiocima. Bilo
je to veoma zanimljivo veče, prilika da se sazna puno toga što većina
posjetilaca nije znala. Posjetioci su se suočili sa drugačijim mišljenjima od
onih stereotipnih koji o toj zemlji postoje u našoj zemlji kao i u zapadnom
svijetu.
Na sarajevskoj promociji knjige u Bošnjačkom
institutu upriličena je izložba antikviteta iz privatne zbirke Hajrudina Somuna.
Iz te zbirke u Tešnju su pokazane dvije
slike na kojima su poslanik Muhanmed a.s
i Alija. Šije smatraju Aliju. za jedinog punopravnog nasljednika svjetovne
i duhovne vlasti Muhameda a.s. Sunitski
muslimani ne odobravaju ovakve slike dok šije u svojoj tradiciji imaju slike
jer nisu imali potrebu da i na ovaj način vode borbu protiv ideolopoklonstva
jer ih njihova predislamska religija
nije poznavala
Slika Muhameda a.s.
Otvorena izložba Umjetnost bosanske
musandere
U
Eminagića konaku otvorena je izložba pod nazivom Umjetnost bosanske musandere.
Postavku izložbe organizirao je Muzej u saradnji sa Muzejom Hercegovina iz
Mostara. Autorica izložbe je Amra Hadžimuhamedović. Na otvaranju izložbe
učestvovao je direktor Muzeja Hercegovina Asim Krhan i viši kustos, historičar
umjetnosti, Zlatko Zvonić
Izložba je dio sadržaja Ljeto u Tešnju
2019, a otvaranju je prisustvovala pomoćnica Načelnika Azra Muslija.
Musandera predstavlja dio namještaja u
staroj bosanskoj arhitekturi. Sastojala se od dolafa, džamluka, hamančika,
zidane peći sa lončićima za grijanje, svodom i dr. Musanderu su imale skoro sve
stare kuće, a njihov izgled, izrada zavisila je od imućnog stanja vlasnika.
Tako su fotografije prikazuju prelijepe musandre iz Svrzine kuće u Sarajevu i druge veoma
lijepo ukrašene duborezom. Neke su obojene, a druge imaju prirodnu boju drveta.
Jednostavne musandere nemaju duboreza, nisu obojene i imaju jednostavnu formu.
Izložba prikazuje sve vrste zabilježene širom. Postoji potreba da se sačuvaju
kao kulturna baština BiH, a jedan od načina je kroz njihovo fotografiranje i
evidentiranje, ali i čuvanje u muzejskim objektima.
S lijeva:Zlatko Zvonić, Ernad
Prnjavorac i Asim Krhan
Otvorena izložba fotografija posvećena
državnom udaru u Turskoj
U organizaciji Turske
organizacije za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA), Ambasade Republike
Turske u BiH i novinske agencije Anadolija uz podršku Medžlisa IZ-e i Općine
otvorena je izložba fotografija pod nazivom Pokušaj državnog udara u Republici
Turskoj. Na otvaranju izložbe govorio je direktor TIKE Omer Faruk Alimidži. O
državnom udaru Turskoj i odnosima sa našom državom govorio je akademik
Džemaludin Latić, gostujući profesor na Fakultetu Sultan Fatih u Istanbulu.
Prikazan je i kratak film od događanjima tokom državnog udara. Prisutnima se obratio i glavni imam Fuad ef.
Omerbašić i načelnik mr. Suad Huskić koji je izrazio zahvalnost Republici Turskoj na finansiranju ili
sufinansiranju niza projekta u Tešnju (džamija Kutahya, zgrada Opće
biblioteke, objekti Medžlisa i džamije Ferhadije). Otvorenjem izložbe
moderirala je Ajla Omerbašić.
Omer Faruk Alimidži i prevodilac
Prije tri godine tačnije 15.7. 2016.
godine u Republici Turskoj pokušan je vojni udar, četvrti po redu u njenoj
historiji, kojim je pokušana skinuti sa vlasti demokratski izabrana vlast. Za vojni udar optužena je
organizacija Feto na čelu sa Fethullahom Gulenom koji živi u SAD i koju Turska
smatra terorističkom. Turska je tražila njegovo izručenje, ali Amerikanci to
nisu prihvatili pa je došlo do zaoštravanja odnosa Republike Turske i SAD. Kada je vojska krenula sa tenkovima i
avijacijom na institucije države predsjednik Erdoan je pozvao građane na
okupljanje na ulicama i trgovima kako bi spriječili državni udar. Stanovnici
Istanbula su se masovno odazvali pozivu i spriječili prevrat. Tom prilikom 251
osoba je izgubila život , a ranjeno ih 2200.
Ugovoreni poslovi sanacije i izgradnje
objekata u MZ Kalošević, MZ Miljanovci i Lončari i mz Novi Miljanovci
Načelnik Općine potpisao je sljedeće
ugovore:
-Sanacija objekta Doma zdravlja i
zgrade MZ-e u Kaloševiću. Vrijednost radova je 13 981, 50 KM sa PDV-om. Izvođač
radova je Bara d.o.o. Tešanj.
-Izgradnja objekta ambulante u MZ
Miljanovci i Lončari. Vrijednost radova je 81 010,80 KM sa PDV-om. Izvođač
radova je Nedjing d.o.o. Tešanj.
-Rekonstrukcija i sanacija ambulante u
MZ Novi Miljanovci u vrijednosti 39 417,24 KM. Izvođač radova je Arcon d.o.o.
Zenica.
Održana promocija romana Šezdeset
sedam dana magle Vahida Klopića
Zadnji
sadržaj Ljeta u Tešnju 2019 u organizaciji Cko je bila promocija romana
Šezdeset sedam dana magle Vahida Klopića. U promociji knjige učestvovali su
Mirsa Šarić, bibliotekarka u biblioteci Alija Iaković iz Gradačca i Fuad
Hrustić književnik i profesor matematike. Moderator je bio Amir Brka.
S lijeva:Amir Brka, Vahid Klopić,
Mirsa Šarić i Fuad Hrustić
To je roman u kojem se radnja događa
na prostoru Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine, vrijeme
događanja je sadašnje, ali se autor retrospektivno bavi i događajima iz
prošlosti koji imaju utjecaja na radnju koja se prati hronološkim slijedom zbivanja,
likovi su iz američkog i bosanskog miljea, tematika romana je osvajanje Mjeseca
kao naučni poduhvat i pohod na Mjesec kao legenda i ljudska uobrazilja. Kroz
sve to se provlači dvostruka ljubavna priča, jedna američka i jedna bosanska,
američka je sjećanje na prošlost, a bosanska je dio hronološkog toka radnje;
likovi su uslovljeni tematikom, pa se u romanu pojavljuju, osim
likova koji su autorova imaginacija (američki novinar, urednik američkog
naučno-fantastičnog časopisa i Mujo iz sevdalinke Mujo kuje konja po
mjesecu i još nekolikoepizodnih likovai) i likovi iz stvarnog
života: astronaut Nil Armstrong, naučnik Milivoj Jugin, režiser
naučno-fantastičnih filmova Stenli Kjubrik – kao likovi sa kojima se vodi
izmišljeni intervju s ciljem da se rasvijetli misterija osvajanja Mjeseca. S
obzirom na tematiku romana u njemu su, s osjećanjem za mjeru, data i politička
gledišta u sferi hladnoratovskih odnosa na relaciji Vašington-Moskva. Inače,
najveći dio radnje odvija se u Sarajevu, utonulom u mističnu maglu dugih
šezdeset i sedam dana. (Iz recenzije romana Zejćira Hasića).
Mizerna posjeta promociji
Nakon ove promocije postavlja se staro
pitanje:Zašto je tako mala posjeta? Ne radi se samo o ovom kulturnom događaju
nego velikom broju sadržaja Tešanjskog ljeta. Najava promocije izvršena je
plakatama i SMS pozivima. Postoje različita mišljenja o tome, a odgovor nije jednostavan. Do sljedećeg kulturnog
događanja dobro bi bilo sagledati uzroke jer na kraju svi sadržaji se organiziraju
zbog posjetilaca. Nije bio dobar osjećaj biti Tešnjak na promociju gdje je bio
skori isti broj Tešnjaka i gostiju iz Gradačca.
Otvorena caffe slastičarna Check Point
Od
14.6. ove godine u ulici braće Pobrić preko puta Partizanskog groblja radi
caffe slastičarna Check Point. Osim standardne ponude bezalkoholnih pića,
sladoleda, a u neposrednoj budućnosti i kolača, mogu se koristiti nargile i
igraonica u kojoj se nalazi pikado i play station. Check Point ima 4 zaposlena
radnika. Interijeri su veoma lijepo urađeni, a nargila se prvi put pojavila u
Tešnju.
Osnivač i vlasnik je Harun Đogić.
Rođen je 1997. godine u Tešnju od oca primarijusa dr. Hajrudina Đogića i majke dr.
Almine Alagić rođene Brkić. Nakon završene OŠ Huso Hodžić završio je Gimnaziju Musa
Ćazim Ćatić. Trenutno je apsolvent na Pravnom fakultetu u Tuzli.
Harun Đogić
Stare fotografije
S lijeva: Alija Škapur Alica, Sakib
Zejnilović Gala, Slavko Čičak, Azem Braković, Opa Dizdarević, Fadil Artuković,
Milan Nesterović, Ibro Hadžalić, Milorad Cvijetić, Ognjen Nesterović, Hamdo
Kahvić i Ekrem Šišić
Čuče: Nermin Subašić Vindi, Aljo
Hadžimujić, Stevo Dujković, Aljo Škapurević, Nedžad Šišić, NN iz Planja nadimak
Germa i Muhamed Heralić
S lijeva: Simo Blagojević, Branko
Kojić, Nedeljko Popović i Nenad Popović
Da bi obezbjedio uvijek nedostajuća
novčana sredstva NK TOŠK je organizirao Tombolu (danas Bingo). Iz vrećice su
izvlačeni brojevi. Prvi igrač koji popuni jedan red izvučenih brojeva uzviknuo
bi činkvina. Činkvina je obezbjeđivala manji dobitak.U nastavku izvlačenja
brojeva kada igrač popuni sve brojeve dobitnik je tombole. Tombola je igrana u
Fronti (zgrada današnje Sber banke, zatim u Vatrogasnom domu-zgrada porušena a
nalazila se preko puta Muhine pekare) i u Gradskoj kafani na mjestu gdje je sada
prodavnica Mešić na Gornjoj čaršiji.
Na fotografiji su Branko i Nenad
penzionisani milicioneri, Nedeljko igrač TOŠK-a i Simo zaposlenik u Pobjedi.
Sa table na Gornjoj čaršiji
Husein Galijašević/zosradio.ba
