Ljeto, odmori, veliki broj naših ljudi koji rade i žive u inostranstvu stigli u zavičaj, saobraćajne gužve i problemi sa parkiranjem u gradu. U formiranju vlasti u BiH ništa novo, svaka sedmica repriza predhodne. Malo dinamike na političkoj sceni unese predsjednica Republike Hrvatske izjavivši u Izralu već ranije konstatacije o Bosni i Hercegovini kao zemlji punoj islamskih militanata. Onda slijede odgovori preko sredstava informisanja. Sve je to u funkciji politika koje se vode prema BiH. Vrijeme toplo sa povremnim jakim pljuskovima.
Buduće hadžije krenule put Meke
Od 1680 vjernika muslimana iz BiH koji su krenuli na hadž ove godine iz Tešnja ih je 55. Kako je to bilo i ranijih godina ispraćaj je obavljen 30.7. ispred Plave džamije (Kutahya džamija) nakon podne namaza i proučene zajedničke hadžijske, ikrar dove.
Na put prema Meki krenulo je 35 muškaraca i 20 žena. Među njima je i 13 bračnih parova, kao i 11 bedela (oni vjernici koji hadž obavljaju za umrlog ili nemoćnog za odlazak). Vođa puta je glavni imam Fuad ef. Omerbašić.
Održana prezentacija prof. dr. Ismara Alagića Abeceda Japana (NIPON-KOKU)-Monitoring za mala i srednja preduzeća
U organizaciji Tešanjske razvojne organizacije (TRA), njen direktor prof.dr. Ismar Alagić prezentirao je Japan i njegovu privredu pod nazivom Abeceda Japana (NIPON-KOKU)-Monitoring za mala i srednja preduzeća. U svom izlaganju govorio je o geografskim, demografskim osobinama i organizaciji Japana, svojim iskustvima kroz dvije obavljene posjete Japanu sa težištem na privredne teme i njihova mala i srednja preduzeća.
Prof.dr. Ismar Alagić
Od nekolio uvodnih podataka neki su zaista fascinantni. Japan ima 127 miliona stanovnika. Prosječna životna dob muškaraca je 81,1 godina, a žena 87,2 godine Imaju najvišu stopu starijih u svijetu gdje imaju preko 26 miliona stanovnika starijih od 65 godina. Broj stogodišnjaka je 69 785 (2018 godine). Imaju zadnjih godina veliki demografski pad tako da su samo u prošloj godini ostali bez pola miliona stanovnika. Japan je prepoznatljiv i po velikom broju svojih svjetskih brendiranih proizvoda,privreženom odnosu prema poslu i svojoj kompaniji u kojoj rade.
Japansku privredu čini 11 000 velikih preduzeća sa 14,5 miliona zaposlenih i 3,6 miliona srednjih i malih preduzeća sa 32,2 miliona zaposlenih. U okviru malih i srednjih preduzeća je 3,0 miliona mikro preduzeća (do 20 zaposlenih) sa 10,4 miliona zaposlenih. Svoju politiku prema ovim preduzećima država vodi kroz stimulativne zakone i institucionalnu podršku i pomoć.
Ahmet Kantić, doktor društvenih znanosti iz područja logopedije
Na spisku doktoranata tuzlanskog Univerziteta zapazio sam i ime Ahmet Kantić. Prva misao je bilo da li je to naš, tešanjski, Ahmet Kantić.Provjereno, jest naš je, sin Vahidina Dade i Nasihe Kantić rođene Hukić. Doktorirao je još u decembru prošle godine, a ja tek sada saznao čitajući novine.
Ahmet Kantić je rođen u Doboju 27.10.1971.g. Osnovnu školu je završio u Tešnju, aSrednjumedicinsku školu u Doboju. Tokom perioda juni 1992-januar 1996.godine bio je pripadnik Armije RBiH.
Školske 1997/98 upisuje Defektološki fakultet Univerziteta u Tuzli koji završava u roku i diplomira u martu 2002.godine. Od juna 2002 godine radi u JZU Dom zdravlja Tešanj kao logoped pri Centru za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. U periodu 2005-2008 završava postdiplomski studij i 16.05.2008.g. brani tezu pod nazivom Školski neuspjeh kao posljedica poteškoća u komunikaciji na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru i University of Jyväskylä, Finland te stiče zvanje magistra edukacijskih nauka. U novembru 2015 upisuje doktorski studij, smjer Logopedija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, koji završava 17.12.2018.g. braneći doktorsku disertaciju na temu: Jezičko procesiranje djece predškolskog i ranog osnovnoškolskog uzrasta u Bosni iHercegovini te stiče zvanje Doktor društvenih znanosti iz područja logopedije.
U Domu zdravlja radi kao logoped pri CBR za fiziksalnu medicinu i rehabilitaciju. Od 2005. godine certificirani je instruktor(TARA centar Zagreb), za obuku logopedana Behringer digitalnom logopedskom setu za područje BiH.Od 2016-2019 obavlja poslove višeg asistenta za znastveno područje humanističkih znanosti, znastveno polje defektologija na Fakultetu humanističkih znanosti Sveučilišta Hercegovina. Od 2019. godine radi kao docent za znastveno područje humanističkih znanosti, znastveno polje logopedija, znastvena grana:komunikacijski i jezični poremećaji i specifične teškoće učenja na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta Hercegovina.
Autor je jedne knjige, te autor i koautor u deset naučno istraživačkih radova kao i tri stručna rada.
Raspust u biblioteci
Opća biblioteka je i ove godine organizirala kreativne i edukativne sadržaje za predškolsku djecu i osnovce. Cilj Opće biblioteke je da djeci ovog uzrasta i kroz ovakve sadaržaje približi knjigu. Rad radionice je pradviđen u vremenu od 29.7. do 9.8.
Radionicu vodi nastavnica Nermina Dizdarević. U vrijeme moje posjete djeca su pravila crteže i bila su u plavo obučena, bar ona koja su tu bila i predhodni dan. Svaki dan ima svoju boju pa se djeca u toj boji i oblače.
Djeca sa nastavnicom Dizdarević
Foto zabilješka
Stambeno poslovna zgrada do Vakufske banke je dobila završnu fasadu i asfaltni prilaz. Istovreno je urađena i fasada na zgradi bivšeg hotela od strane stambeno poslovne zgrade
Od nedavno prolaznicima zapinje za oko lijepo uređena zelena površina do mihraba Musale (izgleda lakša za održavanje što je trenutno očito problem). Idući ulicom Braće Pobrić imamo cvijeće na mostu koje se održava, cvijeće do Šarenog mekteba koje se ne održava, nove fasade na zgradama i novi izgled zelene površine kod Opće biblioteke. Lijepo je vidjeti cvijetne aranžamne po gradu. Možda bi do iduće sezone trebalo oosmisliti jedinstven pristup cvjetnoj dekoraciji mostova i zelenih površina, pa za njih, kao i za kamene zidove, pronaći donatore.
Stare fotografije
Učenici IV-a Niže realne gimnazije u Tešnju 2.4.1956. godine
Stoje s lijeva:Fadil Silajdžić, Vahidin Kantić Dado, Hamdija Kulenović nastavnik, Nasiha Hukić Kantić, Hakija Kulenović nastavnik, Atifa Kulenović nastavnik, podvornik Silajdžić, Ifeta Mehinović Smailbegović, Ruža Ristić i Husein Hrnjić
Čuče:Enisa Kahvić Hodžić, Halilović, Sabrija Kahvić Srkalović i Nađa Korajlić
(Fotografija Fehim Smailbegović identifikacija Vahidin Kantić Dado)
U Tešnju postoji ulica koja nosi ime Adema Prnjavorca. Ista ta ulica nije mijenjala ime poslije zadnjeg rata. Vjerujem da mlađi Tešnjaci, a i veliki broj stariji ne zna o kome se radi.
Adem Prnjavorac je sin Sulje i Džehve. Rođen je 14.12.1928. godine u Tešnju, a poginuo kao partizan u borbi, kod mosta u Jelahu koji je nedavno obnovljen, 8.10.1944. godine. Otac Suljo je imao još dva braka (ako se izuzme brak sa Ruskinjom za vrijeme zatočeništva u Rusiji). U prvom braku imao je sina Avdu, a iz zadnjeg braka sa Delvom imao je tri sina, Hakiju, Adema i Ibrahima Ibru koji danas ima restoran Stari grad na mjestu gdje je nekada bila porodična pekara. Ibro mi je prenio očeva sjećanja na Adema.
Adem na svom jahačem konju12.4.1942. godine
U Gradini su bili utvrđeni domobrani, a povremeno, ustaše i Njemci. I oni su trebali hljeb pa im je Adem nosio svaki dan iz naše pekare. Pri tom je parama iz radnje kupovao puške i municiju, pa bi nestajao dva, tri dana odlazeći sa oružjem do partizana. Nakon oslobođenja Tešnja krenuo je sa borcima koje je predvodio Sabit Braković u odbranu Jelaha koji je napadnut iz pravca Sivše. Prešli su na lijevu stranu obale gdje ih je vatrom napala jača formacija pa su se morali povlačiti. Adem je ostao za mitraljezom kako bi obezbijedio odstupnicu. Ranjen je i živ uhvaćen. Umro je nakon mučenja u velikim mukama. Imao je sedamnaest ubodnih rana nožem, a jedna je bila na sljepočnici.
Jahači konj na fotografiji je bio Ademov i samo ga je on koristio isključivo za jahanje.
Sa table na Gornjoj čaršiji
