U Bosni i Hercegovini se svake godine proizvede više od
1.200 tona medicinskog otpada, od toga u Federaciji BiH oko 800 tona i prema
nekim procjenama, oko 400 tona u Republici Srpskoj. Medicinski otpad izaziva
posebnu pažnju bh. javnosti iz mnogo razloga, svakako da je najvažniji među
njima opasnost po ljudsko zdravlje. Ovaj otpad ukoliko se ne uništava i ne
odlaže prema prema predviđenim procedurama može postati vrlo opasna materija a
na što se posljednjih godina neprestano upozorava iz naučnih krugova. Svjedoci
smo da je u BiH proteklih godinu dana evidentirano više slučajeva nepropisnog
odlaganja medicinskog otpada u prirodu a za koje još uvijek niko nije
odgovarao.
Prema mišljenju Adnana Lihića direktora JKP ”Rad” Tešanj
ova vrsta otpada se tretira kao opasni otpad, ali često su i građani nemarni te
takav otpad miješaju sa komunalnim otpadom što predstavlja veliki rizik te
ističe:
”S te strane znači spektar opasnosti je višestruk, jer kod
same osobe koja direktno vrši pražnjenje te posude, pa odvoz, pa dalju
selekciju itd, može izazvati najgore posljedice. Nakon toga takav način
odlaganja svakako može imati negativan uticaj na okoliš a posebno odlaganjem
ili bacanjem u šume, livade, potoke, to je najgrublji vid kršenja zakonskih
propisa. Ja se nadam ili je vrlo vrlo mali broj takvih pojedinaca ili da ih
nema možda nikako ali činjenica je da vjerovatno postoje, pa ću ponovo
iskoristiti priliku da ih pozovem da to ni u kom slučaju ne rade, jer postoje
drugi načini mnogo adekvatniji. Na taj način direktno se ugrožava i svoje
najbliže ali i kompletnu širu i užu društvenu zajednicu.”
Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom definira
uspostavljanje sistema upravljanja i tretmana medicinskog otpada, u cilju
smanjenja rizika po zdravstvene radnike, radnike na upravljanju otpadom, širu
javnost i okoliš.
”Što se tiče biološkog otpada u Općoj bolnici Tešanj,
komunalni otpad mi zbrinjavamo preko komunalnog preduzeća RAD i on se razvrstava
po kategorijama, odnosno staklo, plastika, papir i ostalo. Što se tiče
biološkog otpada, odnosno patološkog mi imamo obezbjeđenu parcelu na kojoj
vršimo ukop biološkog otpada, a postoji druga mogućnost a to je da se vrši
kremiranje. Mi smo zakupili parcelu na multikonfensionalnom groblju u Tešnju i
tu vršimo ukop tog biološko-patološkog otpada. Što se tiče infektivnog otpada
njega zbrinjavamo u bolnici ”Sveti apostol Luka” u Doboju jer oni imaju
aparate za zbrinjavanje tog otpada.” pojašnjava doc.dr.med.sci Hasan
Škiljo – direktor Opće bolnice u Tešnju.
U svim općinama ZDK su domovi zdravlja i bolnice potpisali
ugovore o zbrinjavanju infektivnog otpada sa ustanovama koje imaju postrojenja
za preradu infektivnog otpada postupcima toplotne ili hemijske sterilizacije u
bezopasni (komunalni) otpad. Komunalno preduzeće ”Rad” Tešanj nije
ovlašteni operater za zbrinjavanje medicinskog otpada.
”Svako se snalazi na način da kažem kako zna ili nalazi
subjekte mnogo udaljene i po različitim mjestima, i to ekonomski
stvara opterećenje ustanovama itd. Mi nismo ovlašteni i ne radimo sa takvim
stvarima.” – pojašnjava direktor komunalnog preduzeća ”Rad” Adnan
Lihić.
Lijekovi kojima je rok istekao često se nađu u
tradicionalnom otpadu iz domaćinstava, a što predstavlja rizik za lanac ljudi
koji rade na sistemu prikupljanja i odvoza otpad. Osim direktne ugroženosti
ljudi postoji i ona indirektna a koja se tiče zagađivanja zemljišta, zraka i
vode ovim lijekovima. Većina građana još uvijek ne posvećuje dovoljno pažnje
pravilnom tretiranju medicinskog otpada i pokušava ga na razne načine ukloniti
bilo paljenjem, bilo bacanjem u odvode ili u otpad iz domaćinstva. Sve navedeno
nosi velike rizike po zdravlje čovjeka i okoline.
”Pravilan put za odlaganje lijekova kojima je istekao rok
trajanja a koji nije upotrijebljen jeste da se vrati dobavljaču odnosno
apoteci. Apoteka je dužna da sve lijekove kojima je istekao rok zbrine. Po
pravilima sve bi apoteke trebale da imaju u samom svom holu ili u nekim
pristupačnim mjestu kontejnere za odlaganje takvih lijekova. ” – kazao je
između ostalog doc.dr.med.sci Hasan Škiljo – direktor Opće bolnice u
Tešnju.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da
kontaminirane igle i šprice svake godine u svijetu prouzrokuju 21 milion novih
slučajeva infekcije virusom hepatitisa B, dva miliona novih slučajeva infekcije
virusom hepatitisa C i najmanje 260.000 novih slučajeva HIV infekcije.
Ovaj program je realiziran uz podršku Fonda Ministarstva za
prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK.
Rifa Vilašević/zosradio.ba
