Savremeno društvo obilježeno je masovnom
produkcijom proizvoda koji se prodaju u plastičnoj ambalaži, koja opterećuje
okoliš do te mjere da se pojava naziva “plastifikacija okoliša”. Upravljanje
ovim otpadom jedno je od prioritetnih pitanja u vezi s okolišem na raznim
institucionalnim nivoima, a predstavlja niz mjera kojim se postiže. Prevencija
stvaranja otpada vjerojatno je najvažnija karika u pravilnom upravljanju
otpadom, a razvijanjem svijesti potrošača i promjenama potrošačkih navika
možemo smanjiti količinu nastalog ambalažnog i drugog otpada. Kako smanjiti PET
ambalažu koja opterećuje život u urbanim sredinama pokušali smo saznati u
općini Tešanj od načelnika Suada Huskića.
”Danas, osim što je sakupljeno jako puno PET
boca, riječ je o stotinama tona, mislim da je jednako važno to što smo mladima
pokazali, da se može čistiti sredina, da se može biti odgovoran, i nadam se
generacije Tešnjaka naučili višem stepenu reda i višem stepenu odnosa spram
okoline. Bilo je tu koristi za škole, bilo je nagrada, bilo je puno lijepih
iskustava. I ono što je zanimljivo nakon svih ovih godina, nudili smo se i
davali podršku brojnim sredinama da takvo nešto zaživi, nismo vidjeli da je baš
u tom omjeru, ima nekoliko svijetlih primjera, ali koliko smo mi to predstavljali,
koliko smo mi to pokazivali, drugim sredinama interesantno je da to u BiH, da
taj ”kalem” da se tako izrazim nije se prihvatio na drugim lokacijama. ” –
kazao je između ostalog za ZOS radio Suad Huskić, načelnik općine Tešanj.
Da bi se PET ambalaža efikasno skupila,
neophodno je organizirati sistem skupljanja za određeno područje. Preduvjeti za
uspješno skupljanje upotrijebljene ambalaže jesu: osiguravanje mogućnosti
odvojenog skupljanja, adekvatno označavanje ambalaže I edukacija potrošača.
”Kada je u pitanju PET ambalaža i učešće
odnosno angažman komunalnog preduzeća Rad Tešanj po tom pitanju tu imamo dva
segmenta jedan je da već je poznat i užoj i široj javnosti projekat koji se
realizuje na području općine Tešanj gdje su partneri na projektu općina Tešanj,
sve osnovne i srednje škole, i JKP ”Rad”, radi se o prikupljanju , odvozu i
zbrinjavanju pet ambalaže, putem škola odnosno kroz volonterski angažman
učenika a samim tim i roditelja.” – ističe Adnan Lihić, direktor JKP ”Rad”
Tešanj.
Tokom ove godine na području općine Tešanj
počelo je i postavljanje otoka za prikupljanje PET ambalaže u vidu metalnih
boca. O samoj ideji i načinu prikupljanja razgovarali smo sa Adnanom
Lihićem, direktorom JKP ”Rad” Tešanj.
”Boce su ideja, ja moram spomenuti gospodina
Šefketa Turalića, koju je on prezentovao. Zajednički se uključila i Općina i
preduzeće i privrednici naravno. Sve koje su trenutno postavljene su izgrađene
sredstvima privrednika. Tamo i piše pored svake ko je donator i tako je
napravljen jedan spoj ugodno s korisnim, privrednik dakle finansira izradu, mi
postavimo i vršimo pražnjenje i uredno zbrinjavanje. ”
U Federaciji BiH 2012. stupio je na snagu
pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom koji obavezuje sve
privredne subjekte da se u svom poslovanju bave stavljanjem ambalaže na tržište
da ispune ciljeve za reciklažu.
”Mi na području općine Tešanj imamo i 22 eko
otoka, i na njima su kontejneri za papir i PET. Ja ću to spomenuti ovdje
obzirom da često i ja dobijem fotografiju ili pitanje zašto su odvojeni
kontejneri, zašto se vrši selekcija, a onda ponovo to se zajedno istresa u
kamione, dakle radi se o tome što preduzeće nema višekomorne kamione, koji su
nekoliko stotina hiljada maraka. Ima jednokomorne i nastojimo da te otoke
ispraznimo jedan poslije drugog. ” – kazao je Adnan Lihić direktor JKP ”Rad”
Tešanj.
Električni i elektronski otpad e-otpad, prema
klasifikaciji spada u OPASNI OTPAD te sadrži mnoge štetne tvari za zdravlje
ljudi i okoliš, poput: žive, kadmija, kroma, broma, olova, arsena, azbesta,
spojeva silicija, berilija, fosfora itd. Osnovni razlozi zbog čega je e-otpad
postao vrlo veliki problem jest činjenica što se ubrzanim razvojem tehnologije
upotrebljava sve veća količina elektičnih / elektroniskih aparata a svi ti
uređaji sadrže preko 1000 različitih tvari od kojih su mnoge otrovne. Iz
navedenih razloga: e-otpad nije dozvoljeno odlagati zajedno s ostalim
otpadom iz domaćinstva, već ga je potrebno izdvojiti i predati ovlaštenim
sakupljačima. Rezultat recikliranja su vrijedne sirovine kao što su
željezo, bakar aluminij, mesing, bakrena žica, plastika. Time smanjujemo
iskorištavanje prirodnih resursa i čuvamo našu planetu za buduća pokoljenja.
Ovaj program je realiziran uz podršku Fonda Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK.
Rifa Vilašević/zosradio.ba
