Zeničko-dobojski kanton predstavlja gusto
naseljen prostor, čiju ekonomsku osnovu čine različite industrijske aktivnosti,
što uključuje i baznu industriju koja ima najveće pritiske na okoliš. Prema
Strategiji razvoja ZDK, cjelokupna industrija i rudarske aktivnosti nalaze se u
dolini rijeke Bosne ili njenoj neposrednoj blizini, što zajedno sa komunalnim
aktivnostima predstavlja glavni izvor onečišćavanja i devastacije okoliša.
Prema riječima Arnela Isaka,
Ministra za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline
ZDK stanje na području ovog Kantona u oblasti ekologije nije
zadovoljavajuće što je ujedno iniciralo i drugačije opredjeljenje sredstava Fonda
Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline
ZDK.
Kako nam je pojasnio Ministar Isak po prvi put
nakon perioda od 20 godina Ministarstvo je izdvojilo sredstva za čišćenje obala
i korita rijeke Bosne u iznosu od 500 hiljada KM.
”Sredstva su podijeljena ravnopravno na
području ZDK, po općinama kroz koje prolazi rijeka Bosna. Sve su općine dobile
određena sredstva. Također javna komunalna preduzeća su mogla aplicirati i oni
su dobili sredstva za čišćenje korita rijeke Bosne. Cilj projekta je čišćenje
rijeka od PVC ambalaže kao i drugih materijala, te obezbjeđenje prohodnosti za
pješake i građane ZDK.”
Ministar Isak ističe da naš Kanton ima i puno
zagađivača zraka, kao i zagađivača općenito. Trenutno se u okviru ovog
Ministarstva priprema i tenderska dokumentacija za infektivni otpad u okviru
koje će pet bolnica i ambulanta dobiti po aparat za infektivni otpad.
”Primjetno je da bar u okviru obuhvata
komunalne higijene, veliki je procenat onih koji koriste kantu za otpad, ne
bacaju to gdje stignu i više je razloga za to. Jedan je naravno što svijest
raste i drugo je kad vide uređen trotoar, ulicu ili park malo je teže se
odlučiti svakom pojedincu da on razbacuje kako želi. To je niz uticajnih
faktora, ali to jedna stalna zadaća svih nas putem obrazovanja, škole, medija
kao i udruženja građana. Na tome stalno mora biti fokus jer se to mora
ponavljati, upozoravati da ne popusti ta svijest. Ako bi se mjerio neki period
moja lična procjena je da iz godine u godinu mi polahko napredujemo, ali ako bi
se uporedili sa nekim drugim mi smo još daleko i ono što je činjenica mi nemamo
mnogo vremena. Nekad smo imali, možda prije 10-20 godina smo mogli reći to je
tamo negdje daleko. Sad više nemamo vremena jer sve je veći nivo ukupne
zagađenosti jer npr ako se zrak zagadi ne možemo mi u Tešnju reći ne interesuje
to nas jer je to tri grada dalje. To dođe vodom, zemljištem, sve je to
povezano, ne može se tu postaviti entitetska, općinska ili kantonalna granica.
To se tiče svih nas i nemamo po mom ličnom mišljenju mnogo vremena, trebamo sad
mnogo brže raditi na tome.” kazao je za ZOS radio Adnan Lihić direktor JKP
”Rad” Tešanj
Naša ekipa je posjetila i Mirsada Mahmutagića,
načelnik općine Maglaj od kojeg smo saznali da se na području ove općine čini
mnogo kako bi se poboljšala kvaliteta životne sredine.
”Prije svega smo grad zelenila, svi koji dođu
u Maglaj mogu vidjeti da je vrlo uredan i čist grad. Ono čime možemo se
pohvaliti je da smo vjerovatno jedna od rijetkih općina koja skoro u potpunosti
sa svoje teritorije vrši odvoz smeća. Preko 95% teritorije općine Maglaj je
pokriveno sa odvozom smeća od strane KJD Maglaj. Dosta novog zelenila smo
posadili, i evo imamo i udruženja koja se bave zaštitom ekologije, moramo
shvatiti da je to ipak dio našeg zdravlja, a pored toga ove klimatske promjene,
koje su očigledno na sceni dodatno sve to usložnjavaju tako da pokušavamo i
kroz škole, pokušavamo i kroz naše odluke, i kroz KJD i kroz medije da stalno
apelujemo i da podižemo ekološku svijest naših sugrađana odnosno samih sebe.”
– pojašnjava Mirsad Mahmutagić, Načelnik općine Maglaj.
Općina Tešanj je još 2007. godine usvojila
strategiju koja se odnosila samo na pitanje ekologije.
”Kasnije smo u 2010. godini to integrirali u
zajednički strateški okvir i do dana današnjeg ekologija je jedan dio, jedna
trećina strateškog plana Općine Tešanj. Kada pričamo o ekologiji ona obuhvata
upravljanje otpadom, upravljanje otpadnim vodama, čišćenje okoline,
utopljavanje objekata, smanjenje energetskih gubitaka, . ona se može vezati za
saobraćaj, stanje zraka itd. Najveća i najkrupnija stvar koju je Općina radila
po pitanju ekologije i zaštite okoliša, pa i zdravlja i života ljudi na ovim
prostorima, jeste projekat prikupljanja, prečišćavanja i odvodnje otpadnih
voda. To je izuzetno kompleksan projekat i on je i finansijski bio najvažniji
projekat u prethodnih deset godina, ali je i najkompleksniji projekat u
prethodnih deset godina koje je Općina provodila u ukupnom razvoju. Do
današnjeg dana u ovih desetak godina utrošeno je oko 11 miliona maraka za taj
projekat. Imamo još mnogo stvari koje moramo unaprijediti, dakle konkretno
projekat zbrinjavanja otpadnih voda je najveći izazov, Pred nama je u narednih
10-15 godina projekat upravljanja deponijama otpada. Olakšavajuća okolnost je
što svo ovo vrijeme, bez obzira na gustinu naseljenosti i ekonomski razvoj,
imamo i određene povoljnije okolnosti u odnosu na druge sredine. Ovi naši
problemi, ne umanjujući ih ni na jedan način, su mnogo lakši i jednostavniji od
problema Željezare, Cementare ili zagađenja zraka, u Sarajevu. ” – kazao je
Suad Huskić, Načelnik Općine Tešanj.
U poslijeratnom periodu je realizovan veći
broj projekata i programa u oblasti zaštite okoliša. Ipak, stanje okoliša
ukazuje na činjenicu da kroz ove aktivnosti nije dostignut zadovoljavajući nivo
okolinske svijesti zbog čega izostaju očekivani doprinosi građana. Svjesno ili
nesvjesno čovjek utiče na prirodu u većoj mjeri od drugih vrsta, na što
uzrokuju promjene koje imaju kratkoročne i dugoročne posljedice, kako za samog
čovjeka tako i za cijeli ekološki sistem. Na žalost, negativnih posljedica ima
puno više od pozitivnih što se ogleda u promjeni kvalitete čovjekovog života.
Na primjer, već danas svjedočimo posljedicama takvog djelovanja: onečišćene
rijeke koje se više ne mogu koristiti za pitku vodu, onečišćeni gradovi i
onečišćenja tla koje uzrokuju povećanu učestalosti pojedinih bolesti, globalno
zatopljenje, sve češće poplave, erozija tla, otapanje ledenjaka, povećanja
razine vode i dr. Posljedice direktnog onečišćenja i globalnog
zatopljenja osjećamo u svojim životima.
Ovaj program je realiziran uz podršku Fonda
Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline
ZDK.
Rifa Vilašević/zosradio.ba
