Bosna i Hercegovina, odnosno njeni proizvođači mesa od
peradi, prešli su dug put do otvaranja tržišta evropskih trpeza.
Koordinaciono tijelo peradara/živinara Bosne i Hercegovine
jedno je od rijetkih primjera uspješnog i trajnog uvezivanja proizvođača u
poljoprivrednom sektoru u našoj zemlji.
Zahvaljujući redovnom radu uz podršku USAID/Sweden FARMA II
projekta, ali i dobroj saradnji s predstavnicima nadležnih institucija Bosne i
Hercegovine, mogu se pohvaliti i značajnim rezultatima na putu osiguravanja
boljeg položaja peradara na domaćem i evropskom tržištu.
Nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju dogodila se značajna
stagnacija i zatvaranje tržišta susjedne zemlje za proizvode od pilećeg mesa.
Prvi korak ka rješavanju ovog pitanja dogodio se 2012. godine kada BiH podnosi
zahtjev Agenciji za sigurnost hrane Evropske unije za odobrenje izvoza pilećeg
mesa u EU.
Sve prepreke su savladane 26.09.2019. godine kada je prvi
kamion iz tešanjske kompanije Madi krenuo prema granici EU.
Prema podacima Agencije za certificiranje halal kvalitete
Bosna i Hercegovina, pored Madija, ima slijedeće halal proizvođače mesa od
peradi: AKOVA IMPEX, OVAKO, Brovis, Bajra Travnik, Argeta Hadžići, Perutnina
Ptuj sa dvije fabrike u Brezi i Srbcu, IM Semić Visoko, Brojler doo Sarajevo,
Njam njam doo Prnjavor, Kenix doo Brčko, Menprom doo Tuzla, MI Prima Vip doo
Orašje, Semko doo Visoko, Vimar Groupe doo Visoko.
“Najveći dio proizvođača u peradarskom sektoru, posebno onih
izvozno orijentisanih, radi na principima halal standarda. Razlog tome su
upravo zahtjevi samog tržišta, kako u Bosni i Hercegovini, tako i na ostalim
tržištima”, kaže Maid Jabandžić u razgovoru za Halal Magazin.
Sa Edinom Jabandžićem iz tešanjskog Madija i
predsjedavajućem Koordinacionog tijela peradara/živinara BiH razgovaramo o
stanju i perspektivama peradarskog sektora u BiH, o izvozu u EU, o Halal
standardu kvalitete…
Koliko je „teška“ peradarska industrija u BiH, koliko
zapošljava radnika? Koliko proizvodimo, konzumiramo i koliko izvozimo i uvozimo
„bijelog mesa“?
Uzimajući u obzir cjelokupni peradarski sektor (lahka i
teška linija) možemo slobodno reći da je to preko 10.000 direktno
zaposlenih radnika. Pored toga važno je istaći da je tu sigurno još 3 000
indirektno zaposlenih radnika (npr. farmeri-koperanti).
Kada je u pitanju proizvodnja mesa, procjena je da se
proizvede oko 55-60 hiljada tona mesa na godišnjem nivou u Bosni i Hercegovini.
Ako uzmemo službene podatke Vanjskotrgovinske komore od
prošle godine, naći ćemo informaciju da je ukupan izvoz za 2018. godinu
bio 11.000 tona, od čega 73% otpada na izvoz prerađevina, a ostatak od 27% na
izvoz pilećeg mesa. Ovo znači da se od ukupne količine proizvedenog mesa izveze
svega 5% (cca 3.000 tona).
Kada govorimo o uvozu, ukupno je uvezeno 14.000 tona, što
znači da je izvoz niži za nekih 23%. U strukturi samog uvoza, uvoz mesa
učestvuje sa 61%.
Posmatrajući to u financijskom smislu, situacija je
povoljnija, upravo zbog većih količina izvezenih prerađevina, kao robe sa
dodatnom vrijednošću.
Naime, zabilježen je suficit od ukupno 15 miliona KM (54,2
mil izvoz; 38,9 mil uvoz).
97% izvezenih količina je na tržište zemalja CEFT-e (Srbija,
Crna Gora, Makedonija, Kosovo). Nadamo se da ćemo izlaskom na tržište EU
dodatno poboljšati navedene rezultate.
U interviju za 236. broj Stava Amer Bukvić, predsjednik
uprave BBI banke je između ostalog izjavio:
„U Bosni žive muslimani pa su halal-proizvodi dio naše
svakodnevice. Priča o halalu nije toliko interesantna u samoj Bosni koliko je
interesantna u drugim zemljama Evrope. Mi nismo ni svjesni koliki je to
potencijal. Muslimani koji žive, ali i dolaze u Evropu, žele znati da će jesti
halal-hranu. Govorimo o 51 milionu ljudi koji žive u Evropi i za koje puno
znači onaj halal-znak. Šta je tek sa zemljama koje okružuju Evropu, zemljama
Sjeverne Afrike, Turskom…? I ti ljudi dolaze u Evropu i jedu. Otiđite u Pariz
za vrijeme ljeta pa pogledajte oko sebe. Mogli bismo reći da ima više Arapa
nego Francuza. Ko su ti Arapi? Saudijci, Emiraćani, Katarani…, dolaze muslimani
iz cijelog svijeta. I za njih je važna halal-hrana. Kada govorimo o “Halal
sajmu” u Bosni, mi želimo da njime inspiriramo jednu organiziranu proizvodnju
koja će snabdijevati čitavu Evropu. Govorimo o Balkanu i Bosni kao centru. Kada
bismo mi rekli da ćemo snabdijevati samo pileće donere, znate li vi koje je to
tržište, znate li vi koje su to količine mesa? Tolike da nama u Bosni ne treba
ništa više. Nije riječ samo o mesu, riječ je o svim drugim proizvodima koji bi
mogli sadržavati svinjetinu, poput čokolade, bombona, jogurta, mlijeka itd. Sve
bi se to moglo proizvoditi ovdje, pa da postanemo jedan veliki ekonomski centar.
Želimo dati jednu novu imaginaciju, novu maštu, novu viziju koja će se
pretvoriti u ekonomski prosperitet.“
Možete li dati Vaš komentar iz percepcije proizvođača i
osobe koja je koordinirala proces izlaska bh proizvođača na zahtjevno evropsko
tržište?
Prije svega, apsolutno se slažem sa svim navedenim od strane
gosp. Bukvića. Halal proizvodnja je nešto što treba da bude opredjeljenje svih
proizvođača u BiH, upravo zbog navedenih razloga. Proizvodnja zasnovana na
halal standardu i principima je ogroman potencijal za cijeli poljoprivredni
sektor.
Kada govorimo o samom procesu odobravanja izvoza pilećeg
mesa i prerađevina na EU tržište, moram biti iskren i reći da je to bio jedan
iznimno težak i mukotrpan posao, ali hvala Bogu, uspješno smo ga završili.
Stoga, treba apsolutno iskoristiti pruženu priliku s obzirom
na karakteristike samog tržišta i njegove mogućnosti.
Kvalitet je sigurno tu, volja za uspjehom takođe, tako da ni
najmanje ne sumnjam da ćemo u svom cilju i uspjeti.
Na drugom Sarajevo halal sajmu potpisana su dva ugovora
između AS Holdinga, odnosno AC Fooda i malezijske kompanije koja će obnoviti
proizvodnju piletine i jaja u pogonima nekadašnjeg giganta Agrokomerca i ugovor
između ESOF-a iz D. Vakufa i investitora iz Malezije koji preko BiH cilja evropsko
tržište brze hrane. Ukupna vrijednost ugovora je 50 mil. KM. Koliko će ove
investicije unaprijediti domaću peradarsku industriju?
Svakako da je to jedna izvrsna vijest jer su strane
investicije uvijek dobrodošle. Iskreno se nadam da će navedeni projekat ubrzo
zaživjeti jer to znači dodatni vjetar u leđa peradarskom sektoru i njegovom
daljem razvoju.
To znači prije svega otvaranje novih radnih mjesta i pokušaj
zaustavljanja negativnog trenda odlaska ljudi iz BiH.
Možemo li uspješnu praksu iz peradarskog sektora prenijeti i
na druge grane industrije kako bi povećali konkurentnost domaćih poizvođača i
izvoz?
Naravno da se to može uraditi.
Potrebna je samo sinhronizacija i aktivna suradnja u cijelom
lancu, od samog proizvođača, preko nadležnih inspekcijskih tijela pa do
najviših nivoa institucija i vlasti.
Mogu vam sa sigurnošću reći da uspjeh peradarskog sektora
nije slučajan i da je on zapravo rezultat upravo ovakvog jednog pristupa.
Potencijala definitivno ima u svim granama poljoprivredne
proizvodnje i treba ga svakako iskoristiti. Apsolutno sam siguran da
poljoprivredni sektor može biti nosioc daljnjeg razvoja ekonomije u BiH.