Potvrdila je to u razgovoru za Fenu direktorica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH (APOSO) Maja Stojkić, navodeći da je BiH među 79 država na svijetu koja je učestvovala u sedmom ciklusu PISA istraživanja 2018. godine.
“Za razliku od istraživanja fokusiranih primarno na kvalitet nastavnog plana i programa, PISA mjeri funkcionalno znanje učenika, odnosno njihovu sposobnost za rješavanje problema, te nam ukazuje koliko je znanje koje učenici posjeduju primjenjivo u daljnjem životu. Upravo zato PISA se provodi među petnaestogodišnjacima, pomažući nam saznati u kolikoj su mjeri učenici nakon završenog obaveznog obrazovanja pripremljeni za nastavak školovanja, uključivanje u proces rada i aktivno sudjelovanje u društvu”, ističe Stojkić.
Bosna i Hercegovina je posljednja država iz regije koja se priključila ovom istraživanju. Od 2000. godine PISA se provodi u trogodišnjim ciklusima, pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomski razvoj i suradnju (OECD).
“Agencija je dugi niz godina radila na potrebnim aktivnostima za priključenje PISA istraživanju. Trebalo je pribaviti saglasnosti svih nadležnih ministarstava obrazovanja, bez čije podrške istraživanje ne bi bilo provedeno. Zatim osigurati lokalne troškove provedbe, kao i troškove ulazne karte, koji su jednaki za sve države svijeta. Također, težina provedbe ogledala se i u nedovoljnoj opremljenosti škola kada je riječ o računarskoj opremi, s obzirom na to da se PISA istraživanje provodi na računarima”, kazala je Stojkić.
Govoreći o finansijskim sredstvima, ističe da je najbolje sve troškove preračunati u odnosu na broj učenika u BiH, te se tako na trogodišnjem nivou cjelokupni troškovi provedbe procjenjuju na jednu KM po učeniku.
“Bez kontinuirane provedbe međunarodnih istraživanja ne možemo uopće govoriti o vidljivom napretku u oblasti obrazovanja. PISA ne predstavlja elitizam, ni takmičenje među državama, nego nam prvenstveno treba služiti kao pokazatelj promjena i poboljšanja koja su nastupila. Primjeri poput Njemačke, Poljske, Slovenije, Singapura i Koreje pokazuju koje dobrobiti za društvo donosi PISA istraživanje, na temelju kojeg ove zemlje zasnivaju promjene u obrazovanju. Još jedna država koja nam može poslužiti kao odličan primjer je Estonija, koja se već sada pozicionirala u vrh u svim istraživanjima koja provode, a isto tako je riječ o maloj državi, samostalnoj skoro otkad i BiH”, kaže Stojkić.
Podsjeća da Bosna i Hercegovina nije jedina država sa složenim uređenjem, budući da “primjeri Švicarske, Belgije, Njemačke pa čak i SAD govore kako sinergijom, bez obzira na različite nadležnosti, možemo i moramo osigurati kvalitet“.
“Godine smo proveli u traženju krivaca za raznorazne nedostatke u BiH, vrijeme je konačno krenuti s aktivnostima po pitanju unapređenja obrazovanja, kako bi našoj djeci uistinu osigurali kvalitetno obrazovanje kakvo i zaslužuju. PISA istraživanje ne traži krivce, nego načine unapređenja kvaliteta obrazovanja”, naglasila je Stojkić.
Pored nadležnih ministarstava obrazovanja, podršku u učešću BiH u PISA istraživanju dali su Ambasada SAD-a u BiH, UNICEF u BiH, Ambasada Norveške, Delegacija EU u BiH, Misija OSCE-a u BiH, Save the Children i Fond otvoreno društvo.
APOSO s partnerima radi na mnogim oblastima u cilju realiziranja PISA preporuka. Nakon objave rezultata PISA istraživanja 3. decembra u Parlamentarnoj skupštini BiH, uslijedit će diseminacija na terenu i rad sa svima onima koji mogu direktno doprinijeti realizaciji preporuka. APOSO će, također, nastaviti aktivnosti s ciljem da BiH učestvuje u ovom istraživanju i 2021. godine, kako bi se postigao kontinuitet koji donosi dugoročnu korist.
“U tom pogledu sve tehničke aktivnosti sa OECD-om izvršavamo koliko je moguće, imajući na umu kako Ugovor za PISA 2021 još uvijek čeka na odobrenje Predsjedništva BiH. Ovom prilikom apelujem na hitno odobravanje potpisivanja Ugovora kako bi na vrijeme uspjeli ispoštovati sve iznimno stroge rokove i procedure koje OECD postavlja za sve države učesnice”, poručila je u razgovoru za Fenu direktorica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH (APOSO) koja u našoj zemlji provodi istraživanje PISA.
“Za razliku od istraživanja fokusiranih primarno na kvalitet nastavnog plana i programa, PISA mjeri funkcionalno znanje učenika, odnosno njihovu sposobnost za rješavanje problema, te nam ukazuje koliko je znanje koje učenici posjeduju primjenjivo u daljnjem životu. Upravo zato PISA se provodi među petnaestogodišnjacima, pomažući nam saznati u kolikoj su mjeri učenici nakon završenog obaveznog obrazovanja pripremljeni za nastavak školovanja, uključivanje u proces rada i aktivno sudjelovanje u društvu”, ističe Stojkić.
Bosna i Hercegovina je posljednja država iz regije koja se priključila ovom istraživanju. Od 2000. godine PISA se provodi u trogodišnjim ciklusima, pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomski razvoj i suradnju (OECD).
“Agencija je dugi niz godina radila na potrebnim aktivnostima za priključenje PISA istraživanju. Trebalo je pribaviti saglasnosti svih nadležnih ministarstava obrazovanja, bez čije podrške istraživanje ne bi bilo provedeno. Zatim osigurati lokalne troškove provedbe, kao i troškove ulazne karte, koji su jednaki za sve države svijeta. Također, težina provedbe ogledala se i u nedovoljnoj opremljenosti škola kada je riječ o računarskoj opremi, s obzirom na to da se PISA istraživanje provodi na računarima”, kazala je Stojkić.
Govoreći o finansijskim sredstvima, ističe da je najbolje sve troškove preračunati u odnosu na broj učenika u BiH, te se tako na trogodišnjem nivou cjelokupni troškovi provedbe procjenjuju na jednu KM po učeniku.
“Bez kontinuirane provedbe međunarodnih istraživanja ne možemo uopće govoriti o vidljivom napretku u oblasti obrazovanja. PISA ne predstavlja elitizam, ni takmičenje među državama, nego nam prvenstveno treba služiti kao pokazatelj promjena i poboljšanja koja su nastupila. Primjeri poput Njemačke, Poljske, Slovenije, Singapura i Koreje pokazuju koje dobrobiti za društvo donosi PISA istraživanje, na temelju kojeg ove zemlje zasnivaju promjene u obrazovanju. Još jedna država koja nam može poslužiti kao odličan primjer je Estonija, koja se već sada pozicionirala u vrh u svim istraživanjima koja provode, a isto tako je riječ o maloj državi, samostalnoj skoro otkad i BiH”, kaže Stojkić.
Podsjeća da Bosna i Hercegovina nije jedina država sa složenim uređenjem, budući da “primjeri Švicarske, Belgije, Njemačke pa čak i SAD govore kako sinergijom, bez obzira na različite nadležnosti, možemo i moramo osigurati kvalitet“.
“Godine smo proveli u traženju krivaca za raznorazne nedostatke u BiH, vrijeme je konačno krenuti s aktivnostima po pitanju unapređenja obrazovanja, kako bi našoj djeci uistinu osigurali kvalitetno obrazovanje kakvo i zaslužuju. PISA istraživanje ne traži krivce, nego načine unapređenja kvaliteta obrazovanja”, naglasila je Stojkić.
Pored nadležnih ministarstava obrazovanja, podršku u učešću BiH u PISA istraživanju dali su Ambasada SAD-a u BiH, UNICEF u BiH, Ambasada Norveške, Delegacija EU u BiH, Misija OSCE-a u BiH, Save the Children i Fond otvoreno društvo.
APOSO s partnerima radi na mnogim oblastima u cilju realiziranja PISA preporuka. Nakon objave rezultata PISA istraživanja 3. decembra u Parlamentarnoj skupštini BiH, uslijedit će diseminacija na terenu i rad sa svima onima koji mogu direktno doprinijeti realizaciji preporuka. APOSO će, također, nastaviti aktivnosti s ciljem da BiH učestvuje u ovom istraživanju i 2021. godine, kako bi se postigao kontinuitet koji donosi dugoročnu korist.
“U tom pogledu sve tehničke aktivnosti sa OECD-om izvršavamo koliko je moguće, imajući na umu kako Ugovor za PISA 2021 još uvijek čeka na odobrenje Predsjedništva BiH. Ovom prilikom apelujem na hitno odobravanje potpisivanja Ugovora kako bi na vrijeme uspjeli ispoštovati sve iznimno stroge rokove i procedure koje OECD postavlja za sve države učesnice”, poručila je u razgovoru za Fenu direktorica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH (APOSO) koja u našoj zemlji provodi istraživanje PISA.
klix.ba/zosradio.ba
