Ove sedmice su se u Tešnju dogodila
dva požara. Izgorio je restoran Ukus i potkrovlje porodične kuće braće Muje i
Seada Subašića. U Albaniji katastrofalni zemljotres u Draču. Pedeset mrtvih,
velika razaranja. Tlo je podrhtavalo i u Bosni i Hercegovini sa epicentrom u
Hercegovini, a zemljotres se mogao osjetiti i u Tešnju.
Vrijeme je, za ovo doba godine još uvijek,
veoma toplo. Temperature kao i prošle sedmice od 5-20ºC dok je u nedjelju 1.12.
osvanuo prvi mraz i temperatura je prvi put pala ispod nule.
Obilježavanje Dana državnosti
Dan
državnosti je u bio ponedjeljak, ali su se događaji posvećeni ovom prazniku
odvijali i u prošloj sedmici. Dva nisam zabilježio. Prvi je bio još u četvrtak
prošle sedmice u Jablanici, a drugi u nedjelju kasno uveče, kada sam Dnevnik
već proslijedio da bi mogao biti objavljen u ponedjeljak. Zato će informacije o
ovim događajima biti zapisane u ovosedmičnom Dnevniku.
Druženje sa Amelom Tukom
U
okviru općinskog programa obilježavanja Dana državnosti, a u organizaciji Mreže
mladih Medžlisa IZ-e, u velikoj sali Cko održano je druženje sa Amelom Tukom.
Amel Tuka je vrhunski sportista i osvajač srebrene i bronzane medalje sa
protekla dva atletska svjetska prvenstva. Ove sedmice proglašen je od Balkanske
atletske federacije za najboljeg atletičara Balkana za 2019. godinu.
Rijaset IZ-e je u prošloj godini donio
Plan i program borbe protiv ovisnosti, a ovu godinu proglasio godinom borbe
protiv ovisnosti kockanja. Mreža mladih (predsjednica Sumeja Essidiri), koja je
osnovana prije tri godine i koja broji 25 članova, kao prilog toj borbi je željela upoznati mlade sa vrhunskim sportistom izvanrednih ljudskih vrijednosti koji
bio trebao biti primjer i ugled za mlade.
Nakon obraćanja voditelja Belmina Bašića, koordinatora Mreže mladih, sa par riječi
se obratio i glavni imam upućujući mlade pozitivnim vrijednostima. Nakon toga
skoro sat vremena govorio je Amel Tuka i odgovarao na pitanja publike.
Govorio je o svom životu, vrijednostima porodice, odnosu
prema užoj i široj porodici. Govorio je o domovini i potrebi da je volimo i
gradimo. Govorio je potrebi obrazovanja, kao i potrebi da sami donosimo važne odluke u svom životu
koje opredjeljuju našu budućnost bez obzira na mišljenje okoline.
Uz Amela je bila i supruga koja mu je
bila kritičar i oslonac kada su nastali padovi u rezultatima. Iz čitave priče ostaje
utisak da se radi o stvarno dobrom,
mladom čovjeku koji je mladima poslao pozitivne poruke.
Amelov vjenčani kum i prijatelj je
Ahmed Ahmetlić sin Hajrudina vlasnika Hifa petrola, firme koja je njegov
sponzor, koji je sa suprugom i bebom bio na druženju. Pored njega bili su
prisutni glavni imam MIZ-a, predsjednik Izvršnog odbora IZ-e i Načelnik općine.
Amel Tuka
S lijeva: Ahmed Ahmetlić sa suprugom i
bebom, Amel Tuka sa suprugom, mr. Fuad ef Omerbašić, mr. Suad Huskić i Zehrudin
Kruško
Održana tribina na temu:Izgradnja
državnosti BiH u NOB-u i socijalističkoj Jugoslaviji
U okviru općinskog programa
obilježavanja Dana državnosti, a u organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje,
održana je tribina na temu: Izgradnja državnosti BiH u NOB-u i socijalističkoj
Jugoslaviji sa gostom akademikom dr. Mirkom Pejanovićem. Tribini je prisustvovao
i načelnik mr. Suad Huskić sa
saradnicima. Načelnik je pozdravio gosta i prisutne i čestitao im praznik uz
par riječi.
Amir Brka i akademik dr. Mirko
Pejanović
Akademik Pejanović je veoma precizno i
argumentavao govorio o priprema ZAVNOBIH-a, različitim pristupima organizacije
Jugoslavije i položaju BiH kao federalne državne zajednice i odlukama
ZAVNOBIH-a. Naime članovi komisije u kojoj je bio Đilas koristila je rješenje
tadašnjeg SSSR-a po kome federalni status mogu imati samo federalne jedinice u
kojima postoji većinski narod. U BiH to nije bio slučaj. Sa druge strane bh. partijsko rukovodstvo sa Rodoljubom Čolakovićem nastojalo je da obezbjedi
ravnopravan status sa ostalim federalnim jedinicama. Radi utvrđivanja konačnog
prijedloga bili su i kod Tita koji je dao punu podršku BiH rukovodstvu.
Tako je Odlukama ZAVNOBIH-a BiH obnovila
svoju državnost i dobila identičan status kao Srbija i Hrvatska.
Slušao sam mnoge govornike na ovu temu i dosta
toga pročitao, ali je dr. Pejanovića izlaganje bilo veoma zanimljivo tako da sam ga
sa ostalim sa zanimanjem slušao.
Među prisutnima su bili pomoćnici
Načelnika Sabahudin Omerbašić i Azra Muslija, rukovodstvo SDP-a sa
predsjednikom Senadom Subašićem
Održana tribina u Jablanici
U
prostorijama OŠ Gazi Ferhad-beg realizovana manifestacija u povodu 25. Novembra
– Dana državnosti BiH. Organizator ove manifestacije je bilo UG Tragovi-Crni Vrh
u saradnji sa MZ Karadaglije, MZ Jablanica, OŠ Gazi
Ferhad-beg i UG EKO-MLADI.
Tim povodom održana je javna tribina
na kojoj su učestvovali: mr. Suad Huskić(uvodničar), mr. Mensura Mujkanović
direktorica JU Muzeji i doc dr. Ibrahim Plančić profesor na Univerzitetu u
Zenici. Moderator je bio Adnan Lihić. Stotinjak prisutnih imalo je priliku da
se podsjeti na važne historijske činjenice vezane za Državnost BiH, da čuju
mnogo novih informacija i aktuelnih podataka.
Između ostalih tribini su prisustvovali: Aida
Salkić-Direktorica Pedagoškog zavoda ZDK, Mujo Pobrić- Predsjednik Saveza
izviđača FBiH, Himzo Smajić-Zastupnik u Skupštini ZDK, Sabahudin
Omerbašić-Pomoćnik Načelnika.
Nakon završetka tribine podijeljene su
nagrade najboljim studentima: Eldina Bavrk, Mevla Roša, Indira Bašić, Mirnes Spahić,
Enida Roša, Selma Plančić, Senida Bavrk, Dženan Omerbašić, Ilma Omerbašić, Alma
Halilović, Elma Bašić, Ajla Plančić, Amra Bašić, Mahmut Bahtić, Almedina Huskić,
Amer Halilović, Velid Halilović, Anela Bašić, Ammar Plančić, Mersida Spahić, Amina
Plančić, Alija Softić, Muamer Softić, Hasan Softić, Sadžida Halvadžić i Ferid Lihić. Nagrada je dodijeljena učenici
generacije Emini Bašić.
S lijeva: Ismet Bahtić, Adnan Lihić, dr. Ibrahim Plančić, mr. Suad
Huskić, mr. Mensura Mujkanović i Fuad
Spahić
(Zahvaljujem Adnanu Lihiću na
dostavljenim fotografijama i podacima)
Izgorio restoran Ukus
Dok
sam bio u ponedjeljak bio na tribini povodom Dana državnosti, pronijela se
vijest da se desio požar u restoranu Ukus. Pokušao sam u utorak, a zatim i u
srijedu doći na lice mjesta, ali je prilaz bio onemogućen zbog istražnih
radnji stručnih lica. Tek u četvrtak sam stigao na mjesto požara i zatekao
vlasnike Namika i Tarika Širbegovića. Vatra je potpuno uništila modernu
kuhinju, kompletan restoranski prostor do pola dječije igraonice. Sreća da je požar lokalizovan tako da nije
prešao na prostor marketa Bingo, kao i na susjednu fabriku Koalu. Šteta je
ogromna. U gašenju su, pored tešanjskih, učestvovali i vatrogasci iz Doboja i
Teslića.
Restoran Ukus nije običan restoran. Sa
njim je počelo ostvarenje dugogodišnjeg sna Tešnjaka da gost u Tešnju ima mogućnost
da spava u prvoklasnom hotelu i da jede u restoranu koji hranom, čistoćom i
uslugom ne zaostaje iza onih u velikim centrima. Uz restoran je postavljena igraona
za djecu, market Bingo, prodavnice, apoteka koje skupa čine cjelinu bez koje se
danas ne može zamisliti ni jedna ozbiljnija urbana sredina. Tako da, pored
saosjećanja sa vlasnikom, inače čovjekom sa divnim ljudskim osobinama, mnogi
sugrađani, a i ja među njima, imaju osjećaj su izgubili nešto vlastito.
Radovi na odvozu požarom uništene
opreme i namještaja kao i dijelova konstrukcije krenuli su odmah nakon
izvršenih uviđaja nadležnih organa
U razgovoru sa Namikom i Tarikom
saznao sam da će restoran u kraćem vremenu biti otvoren u multimedijalnoj Sali
koja je u sastavu hotela. Požarom uništeni dio potpuno će se srušiti do temelja
i pokrenuti aktivnosti na izgradnji sasvim novog objekta sa istom djelatnošću.
Za novu gradnju treba sigurno puno više vremena i preduslova, ali su vlasnici
optimisti da će to uraditi bez tuđe pomoći koju im ovih dana nude mnogi
prijatelji i poznanici.
Na ovim poslovima radilo je 25 radnika
i sigurno je da u prijelaznoj fazi neće im se svima moći obezbjediti
zaposlenost. Odluku o tome nisu donijeli, ali će nastojati da nađu najbolje
rješenje i za firmu i za radnike.
Svi radnici su angažovani na čišćenju
prostora od 28.11. O uzrocima požara će se vjerovatno znati nakon obavljenih
istražnih radnji. Interesantno je da požar nije odmah uočen od prisutnih jer je
nastao ispod krova i širio se horizontalno.
Gorila kuća braće Subašić
Nekako
u isto vrijeme dok je buktao požar u Ukusu, u potkrovlju zgrade porodice
Subašić u kome živi Mujo buknuo je požar. Brzom intervencijom vatrogasaca požar je ugašen. Prostor u potkrovlju je
potpuno devastiran, a od posljedica
gašenja požara, štete je bilo i u
prostorijama na spratu ispod gdje živi Sead Subašić.
Održana promocija knjige Kockanje je
zlo
Medžlis
IZ-e Tešanj u saradnji sa Institutom za islamsku tradiciju Bošnjaka organizirao
je promociju knjige Kocka je zlo. Promocija knjige predstavlja jednu od
aktivnosti koja se organizira ove godine u okviru kampanje borbe protiv
ovisnosti od kockanja. Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, koji egzistira
u okviru Rijaseta IZ-e,u knjizi je objedinio
tekstove eseja i članaka o štetnosti poroka kockanja, hudbe o štetnosti i
šerijatski aspekt kockanja. Autori su alimi koji su do sada objavljivali
tekstove na ovu temu, a među njima su i: Kasim Dobrača, Jusuf el Karadavi,
Halil Mehtić, Mustafa Spahić i drugi.
Promotori knjige su dr Ferid Dautović
direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, koji je govorio o odnosu
islama prema ovom i drugim porocima i dr Nezir Halilović koji je govorio više
sa sociološkog i psihološkog aspekta kockanja.
S lijeva: mr. Fuad ef. Omerbašić, dr.
Nezir Halilović i dr. Ferid Dautović
Među prisutnima su u velikom broju
bili učenici srednjih škola (očito je da nastavnici vjeronauke imaju veći
autoritet kod učenika u odnosu, recimo, na profesore i nastavnike gdje se
tretira književnost). Među posjetiocima je bio i veći broj imama. Promociju je
moderirao glavni imam mr. Fuad ef. Omerbašić.
Održan humanitarni koncert Večeri
starog grada
Udruženje
muzičara Alkatmeri Tešanj organizirali su i ove godine koncert pod nazivom Večeri
starog grada. Ovogodišnji koncert je
humanitarni i sav prihod je namijenjen za liječenje djevojčice Lejle Adžić iz
Tešnja. U programu su učestvovali i gosti solisti iz Srbije (Nina Pavić iz
Beograda) i Hrvatske (Pavao Anić iz Petrinje) i Anto Škoro. Nastupio je i Mustafa
Bijelić iz Srebrenika. Učestvovali su i solisti iz Tešnja: Almina Ramić, Irma
Katić, Kenan Katadžić, Emir Bajraktarević i Besim Bešo. Soliste je pratio
orkestar Alkatmeri pod vodstvom prof. Damira Galijaševića (nedavno stekao
zvanje profesora na Muzičkoj akademiji u Sarajevu): Senad Berbić bubnjevi,
Nedžad Delić basprim, Nedim Merzić gitara i Ismet Pašalić bas gitara. Gosti
orkestra su bili: Suad Paja Pašić klarinet i Dželila Radovović violina.
Voditelj koncerta je bio Enver Šadinlija. Koncert je održan u velikoj sali Cko.
Koncertu
su poseban ton i puno emocija donijeli gosti. Pavao Anić iz Petrinje je otpjevao
četiri sevdalinke, a Hanku briljantno sa puno emocija koje je prenio i na
publiku. Inače od sedme godine se bavi muzikom, zavolio je sevdalinku i
učestvovao na nizu koncerata u Maglaju, Mostaru, Sarajevu, Jelahu, a osvojio je
i nagradu za muziku na Ilidžanskom festivalu. Anto Škoro je Tešnjak sa
Hrvatinovića koji sada živi u Dalmaciji. Nina Pavić je iz Beograda, a na
Ilidžanskom festivalu je pjevala kompoziciju Damira Galijaševića
Kenan Katadžić
Anto Škoro
Pjesma Tešanjska kaduna autora prof. Damira Galijašević (tekst Almir Stefanović) prvi
put je javno izvedena, a izvođač je bio mladi Kenan Katadžić.
Anto Škoro, Tešnjak, koji sada živi u
Dalmaciji izveo je pjesmu autora teksta i pjesme Ismeta Pašalića Nekad davno,
koja je izvedena na Ilidžanskom festivalu.
Iako sala nije bila ispunjena, kako je kazao
voditelj, prodato je više karata nego što je bilo gledalaca tako da je koncert
pored toga što je oduševio prisutnu publiku ispunio i svoju humanitarnu misiju.
Održan XX Balkan street festival
U
organizaciji UG Stari grad održan je XX Balkan street festival u restoranu Teša.
Ove godine su nastupili Duo Acustico (Nijaz
Hundur Nace i Suad Livnjak) iz Tešnja, i bendovi Mali bubanj iz Doboja i Generacija
bez kompasa iz Srebrenika. Prepoznatljiva grupa Tešnjaka, zaljubljenika u rock
and roll, uživala je u muziciranju.
Tu je bio i „glavni krivac“ za sva
sviranja rock and rolla u Tešnju Zoraid Mehičić koji je pozdravio publiku i
predstavio učesnike u programu.
Grupa Mali bubanj iz Doboja
Posjeta JU Centar za socijalni rad
Jedan
od indikatora stanja u društvu je i nivo potreba korisnika socijalne pomoći. Naše
društvo se nalazi u stadiju kapitalizma u kome imamo bogatih pojedinaca, ali
nemamo bogatu državu koja bi odgovorila svim zahtjevima socijalnih potreba.
Pored toga prisutne su bolesti savremenog društva kao što je droga,
maloljetnička prostitucija i sl. uz nedostatak tradicionalnih vrijednosti koje
dolaze iz porodice. Ovih dana su društvene mreže i novine pune vijesti o stanju
u JU za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine u Pazariću. Nedavno
smo slušali i čitali vijesti o ubistvu socijalnog radnika u susjednoj državi,
kao nizu napada na radnike ovih institucija (ulazeći u prostorije Centra u
Tešnju razmišljao sam o tome dok sam bez ikakvih problema sa ulaza ušao pravo u
kancelariju direktorice). U porastu je maloljetnička delikvencija, raste broj
starijih i iznemoglih koji trebaju socijalnu pomoć,…. Općinska Strategija je
obuhvatila ova dva pitanja kao i ostvarivanja boljih uslova rada izgradnjom
novog objekta za Centar.
Posjetio sam JU Centar za socijalni
rad kako bi iz prve ruke od direktorice Sabrije Kavazović dobio odgovore na
moja pitanja.
Centar za socijalni rad osnovan je
1982. godine. Djelatnost Centra je socijalna zaštita, porodična zaštita,
dječija zaštita i stručni i socijalni rad u organizacijama i zajednicama na
području Općine. Prvi direktor Centra je bio Hasan Subašić. Centar je
egzistirao do 1992. godine kada se njegov rad gasi da bi Odlukom Prijelaznog
općinskog vijeća 1996. godine bio obnovljen .
Direktorica Sabrija Kavazović
Danas Centar ima 11 zaposlenih, od
čega 4 socijalna radnika (dvoje su na određeno vrijeme), 2 pravnika – referenta
za socijalnu zaštitu, jednog referenta za maloljetničku delikvenciju i nasilje
(diplomirani kriminolog i sudski medijator). Direktorica je diplomirani
socijalni radnik, a preostali su administrativni radnici i jedan NK radnik. Zbog nedovoljnog broja zaposlenih nasuprot rasta potreba povremeno i prema potrebama
se angažuju kroz usluge spoljni saradnici (psiholog, psihoterapeut, defektolog i
dr.).
Centar za socijalni rad je pod velikim
pritiskom, a zaposleni imaju stresan posao. Radi se o specifičnom i složenom
poslu jer svaki pojedinac ima svoju životnu priču za koju ne postoji šablonsko
rješenje.Raste broj predmeta u svim oblastima.
Zabilježio sam neke podatke iz
Izvještaja o radu za 2018. godinu
Registrovano i obrađeno 24 predmeta,
po zahtjevu općinskog suda, suda za prekršaje i kantonalnog tužiteljstva, a
koji se tiču maloljetničkog prestupništva. Iako se radi o blagom smanjenju
broja predmeta, zabrinjava činjenica da je došlo do pojave novih oblika
krivičnih dijela gdje se maloljetna lica pojavljuju kao izvršioci, ali i kao
žrtve. Krivična djela su proistekla zloupotrebom savremenih tehnologija
(internet, mobitel).U odnosu na prethodne godine povećan je broj maloljetnih
počinilaca (17) jer se u jednom predmetu pojavljuje više njih.Po zahtjevu
roditelja i škola rađeno je sa 27 djece.
Kod delinkvencija odraslih osoba Centar
je obradio i dostavio svoje mišljenje za 23 osuđena lica sa područja Općine.
Pod starateljstvom nad maloljetnim licima
bilo je petero djece, od čega troje pod neposrednim staranjem službe i
smješteni su u ustanove socijalne zaštite, a dvoje je pod starateljstvom srodnika.
Starateljstvo nad licima lišenih poslovne
sposobnosti (punoljetna lica ) bilo je za 19 lica, od čega 6 lica pod neposrednim
staranjem Centra, a 13 pod starateljstvom srodnika.
Doneseno je 36 rješenja o imenovanju
staratelja za posebne slučajeve. Problem u starateljstvu se javlja kod odabira
staratelja, jer se srodnici u većini slučajeva ne žele prihvatiti ove obaveze,
pa su uposlenici Centra višestruki staratelji po službenoj dužnosti koja se
obavlja bez naknade.
Idejno rješenje nove zgrade uz
sadašnju
U Centru postoje 23 zahtjeva za
usvojenje, ali u 2018. godini nije realizovan ni jedan slučaj usvojenja djeteta.
Evidentirano je 10 slučajeva nasilja u
porodici.
Stalnu novčanu pomoć ostvarilo je 116
korisnika. Smatra se da lice nema dovoljno prihoda za izdržavanje ako ukupan
prihod po članu domaćinstva ne prelazi 10% od prosječne plaće kantona. Ovaj
oblik zaštite finansira Kanton sa 60%, a Općina 40%. Pored toga korisnici
pomoći ostvarili su i subvenciju za ogrev od 189,66 KM. U odnosu na prethodnu
godinu broj korisnika je veći za dva.
Jednokratnu i privremenu pomoć
koristilo je 1.392 osobe. Ovu pomoć u iznosu od 300-2000 KM koristilo je 39
teško bolesne djece.
Broj štićenika u Ustanovama socijalne
zaštite iznosio je 23 i manji je za jedan u odnosu na 2017. godinu.
Centar obavlja upravno pravne poslove
za civilne žrtve rata za ostvarivanje prava na materijalnu pomoć. Sa krajem
2018. godine bilo ih je 134.
Dodatak za djecu ostvarila su 884
domaćinstva, a dodatak je koristilo 1.743 djece. Jednokratnu novčanu pomoć ženi,
majci koja nije u radnom odnosu
ostvarile su 43 porodilje, a naknada umjesto plaće
ženi porodilji koja je u radnom odnosu koristilo je 260 zaposlenih porodilja.
Pomoć po osnovu prava invalidnih lica
koristilo je 876 osoba. Od strane Prvostepene stručne komisije za kategorizaciju
djece ometane u psihičkom i fizičkom razvoju opservirano je 23 djece po zahtjevu škola i roditelja.
Zdravstvenu zaštitu ostvarilo je 709
osoba po određenim kategorijama.
Centar je imao 44 zahtjeva za posredovanje
i pomoć u rješavanju konflikata bračnih i porodičnih odnosa. U 21 predmetu
postignut je sporazum. Sporazum i mirenje nije uspjelo u 11 predmeta, a u 10
slučajeva povučeni su zahtjevi jer su bračni partneri nastavili zajednički
život.
Centar je imao i 3 zahtjeva za
maloljetnički brak.
Kada je u pitanju realizacija
strateških ciljeva iz Strategije Općine obavljene su određene aktivnosti.
Obavljene su edukacije za personal koji se bavi maloljetničkom delikvencijom,
pedagoge osnovnih i srednjih škola, predstavnike policije i Centra za mentalno
zdravlje. Za poboljšanje uslova života starih i iznemoglih osoba općina je
obezbjedila 20.000 KM. Na banjsko liječenje je upućeno dva puta po 8 osoba.
Strategijom je predviđena i izgradnja
uslovnog objekta. Urađeno je idejno rješenje i riješeno pitanje zemljišta koje
se nalazi uz postojeću zgradu. Prema idejnom rješenju vrijednost investicije je
550.000 KM.
Direktorica Sabrija Kavazović obavlja
treći mandat. Rođena je 1961. godine od oca Rifkije i majke Šahe Prnjavorac. OŠ
Huso Hodžić je završila u Tešnju, zatim gimnaziju Musa Ćazim Ćatić i Fakultet
političkih nauka Odsjek socijalni rad. Prvo zaposlenje ima u Centru za socijalni
rad u Tešnju 1983. godine. U ratu je bila pripadnik Armije BiH godinu dana, a
zatim je bila uposlenik u Općini u Službi za boračka pitanja. Nakon uspostave
rada Centra za socijalni rad nastavlja raditi svoj predratni posao. Za direktora je imenovana 2009. godine.
Imala je niz edukacija iz oblasti socijalne i porodične zaštite. Udata je, ima dvoje odrasle djece.
Halima Skopljak među tešanjskim
stogodišnjacima
Početkom
oktobra ove godine,Halima Skopljak je napunila 100 godina života i tako se
priključila tešanjskim stogodišnjacima o kojima sam ranije pisao. Preko njenog
sina kojeg poznajem, pokušavao sam doći do nje i do informacija, ali nije išlo.
Međutim neki dan nađoh na portalu Anadolu agency (AA) tekst novinarke Melike
Balić o Halimi Skopljak. Zadovoljstvo mi je priključiti je osobama iz Tešnja za
koje sam saznao da su doživjele najmanje 100 godina života.
Halima je rođena Kujundžić. Odrasla je
sa sedam sestara i dvojicom braće. Imala je i sestru blizanku Malku. Svi su
umrli.Pošto je majka rano umrla, otac se brzo ponovo oženio. Imala je maćehu
koja joj je bila bila kao majka. Spremila ju je i za udaju, i uvijek je bila tu
za nju.
„Sa deset godina sam počela kopati
žito. Nekada sam i odjeću prala na rijeci, a dvaput sam kroz led propala. Danas
kažu da je teško, a sve je na dugme. Nije ni blizu kao ranije“, kaže Halima
Skopljak u razgovoru za AA.
Udala se sa 25 godina. Juso, muž
sestre Ćefe, upoznao ju je s mužem Salkom Skopljakom. Salko ju je dugo želio
upoznati. Uzeli su se 1944. godine, a 2003. godine Salko je umro. U zajedničkom
životu su proveli 59 godina.
Rodila je trojicu sinova Salku,
rahmetli Hajru i Ismeta i ima tri snahe Mirsadu, Šemsu i Alemu. Ima i osam
unučadi.
Halima Skopljak
(Fotografija i tekst preuzeti od Anadolu Agency)
Foto zabilješka
<
