U posljednjih deset godina došlo je do velikih pomaka u nauci – posebno u fizici, genetici, medicini i tehnologiji, prenosi Index.hr.
Ovdje predstavljamo izbor najvažnijih ostvarenja prema svjetskim časopisima.
- Higsov bozon
Trebale su četiri godine, hiljade ljudi i najveći stroj na svijetu, ali 2012. fizičari čestica u CERN-u konačno su objavili otkriće Higsovog bozona. Pronađena čestica omogućila nam je da objasnimo zašto sve ostale čestice u svemiru imaju masu, a njeno otkriće upotpunilo je standardni model fizike čestica. Za otkriće je dodijeljena Nobelova nagrada.
- CRISPR
Puni potencijal genetičkog inžinjeringa pokrenut je 2012. godine jeftinim i jednostavnim sistemom CRISPR, koji omogućava izmjene DNK. Njegova upotreba od tada je eksplodirala, naročito u medicini i biotehnologiji, te je uključila i naširoko osuđenu kreaciju prvih beba kojima su 2018. godine u Kini izmijenjeni geni. Mnogi naučnici smatraju da je ovaj mehanizam siguran kandidat za budućeg Nobela.
- Gravitacijski valovi
Godine 1916. Albert Ajnštajn (Albert Einstein) predvidio je da se prostor-vremenom, tkivom svemira, kreću čudni valovi nazvani gravitacijski valovi. Tačno stoljeće kasnije, kolaboracija LIGO objavila je da je konačno prvi put zabilježila te valove koji su nastali u srazu dvije crne rupe. Za ovo otkriće također je već dodijeljena Nobelova nagrada.
- AlphaGo
Proteklim desetljećem dominirao je napredak umjetne inteligencije, a svojevrstan vrhunac postignuća na tom području bio je AlphaGo. Softver koji je razvio DeepMind pobijedio je u 2016. godini Lija Sedola (Lee), vodećeg igrača u igri Go, zadivljujućim rezultatom 4:1.
- Laylina genska terapija
Godine 2015. jednogodišnja djevojčica dobila je terapiju za liječenje raka drugačiju od svega što je do tada bilo poznato. Ljekari u bolnici “Great Ormond Street” u Londonu dali su Layli imunološke ćelije od donora koje su genetički modificirali tako da uništavaju ćelije koje su uzrokovale njenu leukemiju i tako su joj spasili život.
- Denisovci
Naučnici su 2010. godine objavili otkriće kosti ljudskog prsta koja se genetski razlikovala od modernih ljudi i neandertalaca, što je zakompliciralo priču o našim precima. Ovu novu vrstu nazvali su denisovci, po Denisovoj pećini u Sibiru u Rusiji, gdje je kost pronađena. Kasnija otkrića u špilji obuhvatila su još neke ostatke tih misterioznih ljudi, uključujući i objavu iz 2018. prema kojoj je otkriven križanac neandertalske majke s denisovskim ocem. Genetske analize također su otkrile da danas postoje ljudi koji nose nešto denisovskog DNK.
- Kvantna nadmoć
Napori u razvoju kvantnih računara postepeno su se povećavali tokom proteklog desetljeća, što je kulminiralo Googleovom objavom kvantne pobjede 2019. godine. Kompanije je razvila prvo kvantni računar s kojim se ne može nositi nijedan klasični superračunar na Zemlji.
- Proxima Centauri b
Na početku proteklog desetljeća znali smo za oko 450 planeta izvan našeg Sunčevog sistema. Taj broj do sada je narastao na više od 4000. Najznačajnije je bilo otkriće Proxime Centauri b u 2016. godini, najbližeg poznatog egzoplaneta, na udaljenosti od 4,2 svjetlosne godine od Zemlje.
- Transplantacije lica
Prva potpuna transplantacija lica obavljena je 2010. godine. U operaciji koja je trajala 24 sata španskom farmeru koji se slučajno ustrijelio izvađeni su dijelovi lica koji su mu preostali tako da su mu ostale samo očne jabučice i jezik. Ostalo je zamijenilo cijelo lice jednog mrtvog donora.
- Grobnica engleskog kralja
Parkiralište u Lesteru u Velikoj Britaniji ugostilo je scenu dostojnu Shakespearea. Tim genetičara i historičara 2012. je objavio da je iskopao ostatke Richarda III, bivšeg kralja Engleske. Kostur je pokazao znakove iskrivljenosti kralježnice, a nalaz DNK njegovih potomaka podržao je otkriće.
radiosarajevo.ba/zosradio.ba
